Iako je javna tajna da se u gradskim tvrtkama i upravi rijetko biraju osobe kvalificirane za određeni posao, a traženje usluge head huntera gotovo je nepoznanica, ipak gradonačelnici ili njihovi zamjenici, koje smo nedavno okupili nakon skupa o promjenama u gradovima održanog u organizaciji Deloitta i Infoarene, ne poriču važnost sposobnosti osoba zaposlenih u gradskim tvrtkama ili upravi. Kažu da razvijaju i odjel ljudskih resursa. Prema ovlastima koje imaju, ulažu u poticanje zapošljavanja i obrazovanje te ističu da su vođenje grada i tvrtke vrlo slični.

– Trenutačno zbog zakonskih propisa koji točno propisuju javnu proceduru odabira, kao i zakonske prednosti pri zapošljavanju u upravi (invalidi branitelji i sl.), ne možemo angažirati head hunting kuće u fazi konačnog odabira kandidata za pojedino radno mjesto – kaže Ivo Jelušić, zamjenik zagrebačkog gradonačelnika, no priznaje da ne postoji nikakvo ograničenje, osim financijske mogućnosti Grada, da se u predselekciji i traženju kandidata koji bi sudjelovali u javnom natječaju za rad u upravi angažiraju HH tvrtke.

Božidar Čapalija, zamjenik splitskog gradonačelnika tvrdi da je teško dobiti najkvalitetnije kadrove jer plaće nisu stimulativne, odnosno, tržište ih bolje plaća.

– No, koristimo se uslugama head huntera, koji se raspituju o ljudima za zapošljavanje u tvrtke što smo osnovali u zadnje tri i pol godine, te smo doveli kvalitetne menadžere koji su s veće plaće došli na manju. I taj trend je prisutan. Problem je, kaže, što u gradovima imamo naslijeđene ljude, posebno one na nižoj razini. A ako se nekih neučinkovitih želimo riješiti, sud ih vrati natrag. Takva je, nažalost, do sada praksa.

Iako mnogi za većinu gradonačelnika tvrde da nemaju nimalo menadžerskih sposobnosti, oni se, naravno, s time ne slažu obrazlažući da su i sami došli iz poslovnih voda, te, također, da je vođenje grada čak i kompleksnije od vođenja kompanije.

– Vođenje grada postalo je u prošlih deset godina slično vođenju korporacije. U načelu ne postoje velike razlike, no rekao bih da je vođenje javne uprave možda i kompliciranije, jer se ne prati samo profit, nego i efikasnost, širina dosega, obuhvaćena su višeznačna i mnogostruka područja, često različita jedna od drugih, a i jako je važno uspostaviti intenzivnu i kvalitetnu komunikaciju s onima za koje radite, a to su, naravno, građani – kaže riječki gradonačelnik Vojko Obersnel.

Radna mjesta i obrazovanje
Jelušić kaže da gradonačelnici moraju biti educirani za upravljanje te imati dodatna znanja, sposobnosti i vještine organiziranja posla, projektnog vođenja, timskog rada...

Gradovi nisu imuni ni na krizu i misle o čuvanju ili otvaranju novih radnih mjesta, no kako tvrdi Zvonimir Mršić, gradonačelnik Koprivnice, puno bi se više moglo poduzeti da je država u većem stupnju decentralizacije. Primjerice, danas više nije pitanje kako formirati poduzetničku zonu nego kako ju napuniti novim radnim mjestima.

Nama treba novac za izgradnju proizvodnog pogona koji ćemo iznajmljivati, a Ministarstvo gospodarstva nudi nam novac za izgradnju infrastrukture. Jelušić kaže da gradovi nemaju velike mogućnosti u sprečavanju krize, jer oni čak ne upravljaju svim komunalnim dijelovima, a kamoli ekonomskom politikom države.

No, socijalnim ili gospodarskim mjerama može se pomoći. Primjerice, Zagreb je ove godine za 15 posto povećao sredstva za poticanje poduzetništva kroz koje će se sigurno otvoriti neko novo radno mjesto. Čapalija kaže da gradovi nisu jače zaduženi pa se tu krije rezerva za financiranje svih potrebnih investicija, poglavito nedostajuće infrastrukture. To bi potaklo zapošljavanje i osiguralo konkurentske prednosti gospodarstvu. Niti ulaganje u obrazovanje nije zanemarivo, pa Obersnel kaže da je svaki grad u pitanju obrazovanja napravio veći iskorak.

– Mislim da ne treba ponavljati da bez poticanja znanja, izvrsnosti... nema budućnosti. Zato i mi imamo velika ulaganja u osnovno i srednje školstvo, a uključili smo se i u gradnju sveučilišta te stanova za predavače kroz doniranje zemljišta i kompletne infrastrukture – kaže Obersnel.

Davor Žmegač, gradonačelnik Kutine ističe pak problem usklađivanja školstva s potrebama u gospodarstvu.
– Trenutačno gradimo dvije tvornice koje će u dvije godine zaposliti tristo ljudi. Stoga nastojimo s jednom tehničkom školom dogovoriti usklađivanje njihovih programa našim potrebama, kako ne bi završili na zavodu za zapošljavanje nego u tim tvornicama. I zato u budućnosti treba raditi na usklađivanju programa u srednjoj školi ili fakultetima s potrebama u gospodarstvu – tvrdi Žmegač.

– Mi smo prije nekoliko godina zaključili da je znanje pokretač razvoja, pa smo sagradili školu po principu JPP-a. Trenutačno imamo i 800 studenata na stipendijskom ugovoru i oko pet milijuna kuna godišnje izdvajamo za te stipendije.

U Pučkom otvorenom učilištu imamo oko 60 verificiranih programa kroz koje prođe velik broj osoba, a od kojih se većina uspjela zaposliti – kaže Mršić te dodaje da su ušli i u projekt opismenjivanja te tim osobama pružili stjecanje prvog znanja a onima koji su bili dugo na zavodu omogućili prekvalifikaciju.

Odjeli ljudskih resursa
– U gradu Zagrebu potkraj 2007. godine počelo se uspostavljati odjele ljudskih resursa. Definirani su novi temeljni poslovni procesi i procesi podrške koji podrazumijevaju i praćenje uspješnosti rada, zadovoljstva djelatnika, njihovog osobnog planiranja rada, usavršavanja i sl. – kaže Jelušić, ali kao problem dodaje da su određene promjene određene državnom zakonskom regulativom koja točno propisuje primjerice način odabira ljudskih potencijala, vrednovanje-ocjenjivanje njihova rada, način vođenja kadrovske evidencije i sl.

No, dogodile su se promjene nabolje kroz primjerice testiranje, provjeru znanja i sposobnosti kandidata itd., a u pravilnike je ugrađeno da netko tko dvije godine dobije nezadovoljavajuću ocjenu može dobiti otkaz.

Ocjenjuje ga pročelnik nadležnog ureda na temelju prijedloga svoga neposrednog nadređenog voditelja. Daljnjom modernizacijom, što smo u prijedlozima već ugradili, bit će predviđeno da ta ocjena bude rezultat samoocjenjivanja od strane djelatnika, ocjenjivanja kolega iz neposrednog poslovnog okružja, nadređenog šefa utemeljena na konkretnim indikatorima praćenja uspješnosti rada i izvršenih zadataka, te praćenja zadovoljstva korisnika usluga – građana.

I Žmegač potvrđuje da konstantno razvijaju i usavršavaju ljudske resurse u Gradskoj upravi, a isto potvrđuje i Obersnel. Osim ispitivanja klime među zaposlenicima, postoji i program stručnog usavršavanja, posebno za službenike i namještenike, a posebno za rukovoditelje. No, kaže, “susrećemo se s ključnim problemom – da ne možemo konkurirati na tržištu zbog plaća pa mnogi nakon stečenog znanja odu”.

Božidar Čapalija: Mislim da bi u Hrvatskoj trebalo osnovati Agenciju za razvoj gradova koja bi standardizirala sve postupke, poslove, procese i sustave koji se koriste u upravljanju gradom kako bi se pomoglo gradskim upravama da lakše i jeftinije dođu do rješenja. Grad priprema tender za legalno korištenje HH usluga, a koje smo već i koristili za osnovane tvrtke.

Davor Žmegač: Problem je usklađivanje školstva s potrebama u gospodarstvu. Mi sada gradimo dvije tvornice koje će zaposliti tristo ljudi pa očekujemo suradnju s jednom tehničkom školom da dogovorimo usklađivanje njihovih programa s našim potrebama.

Ivo Jelušić: Nije nužno da je gradonačelnik po zanimanju menadžer ili da dolazi iz tih voda, već da ima sposobnosti, znanja i vještine manadžera. Dodatni naš zahtjev jesu i razvijene vještine političkog marketinga.

Zvonimir Mršić: Mi smo prije nekoliko godina zaključili da je znanje pokretač razvoja, pa smo sagradili školu po principu JPP-a. Trenutačno imamo i 800 studenata na stipendijskom ugovoru i oko pet milijuna kuna godišnje izdvajamo za te stipendije. U Pučkom otvorenom učilištu imamo oko 60 verificiranih programa.

Vojko Obersnel: Svaki je grad u pitanju obrazovanja napravio veći iskorak. Mislim da ne treba ponavljati da bez poticanja znanja, izvrsnosti... nema budućnosti. Zato i mi imamo velika ulaganja u osnovno i srednje školstvo, a uključili smo se i u gradnju sveučilišta.

4

ZAHTJEVAN ZAHVAT

Naša voditeljica pet je sati bila na operaciji: Imala sam osjećaj da imam opekline na trbuhu, ignorirala sam simptome

LEGENDARNA GLUMICA

FOTO Život u slikama: Brigitte Bardot bila je seks-bomba, muškarci su je jednostavno obožavali

VRUĆE SLIKE

FOTO Je li ovo najseksi fotka Ivane Knoll? Pozirala u minijaturnom bikiniju koji gotovo ništa nije prekrio

Pitali smo vas

Evo koje jelo je Hrvatima apsolutni simbol tradicije

ZA SVE AKTIVNOSTI

Proteini su IN, a evo zašto bi trebali biti i na vašem jelovniku

Velike promjene za sve vozače u Hrvatskoj: Mijenja se vozačka dozvola, stižu stroža pravila, evo što sve trebate znati