Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Biznis Gospodarstvo

Propadaju nevjerojatne količine krumpira, a Hrvatska i dalje uvozi

Proizvodnja krumpira i dalje je uglavnom koncentrirana u sedam država članica; Belgija, Njemačka, Francuska, Nizozemska, Poljska, Rumunjska i Velika Britanija koje čine oko tri četvrtine zasađenih površina (76,9%) i proizvodnje (79,5%).
16. studenoga 2020. u 18:01 5 komentara 1261 prikaza
Krumpir
Foto: Marko Lukunic/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/2

Zbog pada turizma, ugostiteljstva i kupovne moći stanovništva zbog pandemije koronavirusa, diljem Europe, a posljedično tome i u Hrvatskoj, stvaraju se veliki tržišni viškovi krumpira, priopćili su iz konzultantske tvrtke Smarter, specijalizirane za poljoprivredu i prehrambenu industriju.

HRVATSKI PODUZETNIK Rimac javno objavio svoju plaću, ali i primanja zaposlenika: 'Želim biti transparentan'

Još sredinom godine krovno udruženje EU poljoprivrednika Copa Cogeca uputilo je dramatičan apel Europskoj komisiji kako ovaj sektor treba pomoć. Procijenjene štete tad su iznosile oko 400 milijuna eura zbog krize uzrokovane pandemijom Covida-19, dok su danas, upozoravaju, daleko veće budući da je potražnja i dalje manja, a proizvodnja u svim zemljama povećana.

– Trenutno procjene govore da je u Hrvatskoj oko 40.000 tona tržišnog viška krumpira, a kako su proizvođači ove godine imali dobru proizvodnju, procjene govore o urodu od oko 120.000 do 130.000 tona, što udovoljava potrebama za domaće tržište. Trenutna otkupna cijena kasnih sorti krumpira pala je na oko 0,70 kuna za kilogram, dok je prošle godine bila 1,20 kune. Pritisak na tržište stiže od uvoznika koji na europskom tržištu kupuju tržišne viškove, posebice viškova ranih sorti krumpira, što uzrokuje ogromne viškove kod domaćih proizvođača koji uz ovu cijenu teško mogu konkurirati. Skladišta domaćih proizvođača zato su ove jeseni puna krumpira, a kako posluju ispod granice rentabilnosti, Ministarstvo poljoprivrede trebalo bi intervenirati na tržište te pronaći model potpore kako ogromne količine domaćeg krumpira ne bi propale, što bi za posljedicu moglo imati pad zasijanih površina u idućoj sezoni – ocjena je stručnjaka Smartera.

Krumpir spada u najkonkurentnije segmente poljoprivrede EU. Međutim, zbog ekstremne suše koju je Europa pretrpjela u ljeto 2018., prosječni je prinos krumpira te godine pao za 14,6%. Nakon ovog pada, u EU-28 je ubrano 52 milijuna tona krumpira 2018., 16,3% manje nego 2017. (prema službenim podacima Eurostata). U 2019. došlo je do značajnog rasta proizvodnje, a isto i je ove godine.

Poljoprivreda ciljevi agrarne politike EU Poljoprivrednici trebaju pomoć da bi proveli zaštitu okoliša

Proizvodnja krumpira i dalje je uglavnom koncentrirana u sedam država članica; Belgija, Njemačka, Francuska, Nizozemska, Poljska, Rumunjska i Velika Britanija koje čine oko tri četvrtine zasađenih površina (76,9%) i proizvodnje (79,5%).

Najveći europski proizvođači krumpira (Belgija, Njemačka, Francuska, Nizozemska i Velika Britanija) ove su godine zasijali preko 8 posto više površina (622.988 ha), a procjene govore o rastu proizvodnje od gotovo 7 posto na gotovo 28 milijuna tona. No, proizvodnja i potrošnja ove godine imaju ogroman raskorak. Pad potrošnje kroz turizam i ugostiteljstvo je bio veliki, a značajno je pala potražnja industrije koja ima preradu krumpira jer imaju od početka godine ogromne zalihe u svojim skladištima (prerađeni krumpir, pomfrit i slično), kažu iz Smartera

Prema podacima TISUP-a, cijene krumpira u prvom tjednu studenoga u Hrvatskoj su u trgovinama bile na prosječnoj razini od 4,69 kuna za kilogram, što je više nego u istom tjednu prošle godine kada je cijena bila 4,57 kuna. Na veletržnicama su cijene kilograma krumpira bile 2,31 kunu za kilogram u prvom tjednu studenoga, što je niža cijena nego prošle godine kada je kilogram bio 3,02 kune. 

– Proizvodnja krumpira proteklih se godina u Hrvatskoj odvijala na maksimalnih 10.310 hektara, koliko je bilo zasijano tijekom 2014., dok je prošle godine bio posađen na 9387 hektara. Lanjska proizvodnja svih vrsta krumpira (rani, kasni i sjemenski) iznosila je 173.149 tona, čime je ostvarena samodostatnost između 80 i 85%. U robnoj razmjeni Hrvatska kod krumpira ostvaruje deficit koji je u prva tri mjeseca iznosio 7,54 milijuna eura, dok je za cijelu 2019. bio čak 13,5 milijuna eura – ističu. 

KLJUČ USPJEHA Domaća IT tvrtka uvela rijetku poslovnu praksu: 'To je najmanje što možemo učiniti za naše radnike'

Prosječni prinosi krumpira u Hrvatskoj još uvijek su niski (15,1 t/ha rani i 20,9 t/ha kasni krumpir), nestabilni i jako podložni utjecaju vremenskih prilika. Međutim, većina većih robnih proizvođača krumpira postiže prinose od 30 do 35 t/ha, a manji dio uz primjenu navodnjavanja i 35–40 t/ha što ih u potpunosti izjednačava s najboljim europskim praksama.

– Kako bi se riješili brojni problemi ove proizvodnje, potrebno je prije svega okrupniti proizvodne površine, a krumpir bi trebao dobiti status zasebne kulture ili povrća kako bi se stvorila mogućnost otvaranja natječaja za EU fondove (ili povećanje potpora) za nabavu nove mehanizacije, izgradnju suvremenih skladišta... Uz odabir adekvatnih sorti koje traži moderna trgovina, odnosno potrošači, prave konkurentnosti neće biti bez povećanja prinosa po hektaru. Preduvjet financijske uspješnosti je prinos krumpira od 35 t/ha koji se može postići uz suvremenu tehnologiju proizvodnje – tvrde iz Smartera.

– Hitno treba pomoći proizvođačima s dodatnim potporama, ali i otkupljivačima koji bi preuzeli tržišne viškove i osigurali cijene koje bi proizvođačima omogućile da prežive ovu tešku proizvodnu godinu – napominju.

Ilustracija STANJE U POLJOPRIVREDI Gotovo svaki posađeni krumpir je niknuo, no proizvođače će i dalje mučiti jedna stvar

Brojne EU zemlje svojim proizvođačima i otkupljivačima obilno pomažu s tzv. „skrivenim potporama“, koje im osiguravaju da spase svoju proizvodnju i tržišne viškove plasiraju izvan svojih tržišta kako bi pokrili troškove proizvodnje svojih proizvođača, zaključuju iz Smartera.

VIDEO: Ekskluzivno smo isprobali dvije nove igrice za PlayStation 5

Škola za život  u izolaciji
EPIDEMIOLOZI:
'Hitno moramo zatvoriti škole, mladi prenose zarazu u obiteljima i javnom prijevozu'
HT e-Liga
INTERVJU
'Nakon uspjeha HT e-Lige, još jače ulazimo u e-gaming segment'
  • Beskucnik:

    Jedan sleper je 25 000 kg , prevoz iz Belgije do Hrvatske stoji x kuna , plus papirologija , rizik da je roba trula ili sanitarno neispravna itd , sve sto treba je poslat inspektora kod uvoznika , pronaci nekakvu ... prikaži još!u sitnicu (tipa zdravstvene neispravnosti, pesticida itd) , i nitko nece ulazit u rizik uvoza , ako za 0.70 lipa dobije domaci krumpir na noge , naprotiv mi cemo bacit vlastiti , kupit tudi zdravstvrno neispravan , a drzava ce jos usput platit poticaje za sadnju , i pokrit kredite propalim proizvodacima , zbog par kriminalaca uvoznika

  • bolnaistina2:

    Pa moraju oni iz uvozničkog lobija zarađivati. Bolje da propadne domaće, povećavaju uvoz i više love u đep trpaju, a ništa ne rade.

  • Rubikon:

    Ne razumijem kako krumpir iz Njemacku Francuske može biti jeftiniji od našeg u HR je jeftinija radna snaga i gorivo bar ja nebi zabranio uvoz nego neka naši Ličani i Međimurci malo razmisli o tome