Za subvencioniranje agrara u EU predviđeno je oko 390 milijardi eura u idućih sedam godina, a o uvjetima dodjele novca još se uvijek vode žestoke rasprave na razini cijele EU. Na jednoj strani su gospodarski interesi, a na drugoj zaštita okoliša. Novi reformski prijedlog EK poljoprivrednicima, naime, pruža više mogućnosti kod provedbe mjera za zaštitu okoliša, no te ambiciozne ciljeve Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) EU treba dodatno sufinancirati kako bi ih poljoprivrednici mogli ispuniti, priopćili su iz Hrvatske poljoprivredne komore (HPK).
Ističu kako nastavak pregovora između Vijeća i Parlamenta u sljedećim mjesecima mora omogućiti poljoprivrednicima jasne okvire, stabilnost potrebnu za planiranje, investiranje i odgovaranje na društvene zahtjeve, a istovremeno da zarađuju za život za sebe i svoje obitelji.
- Tijekom rasprave u Vijeću ministara i EU parlamentu uočili smo jako puno nepoznanica, zbog čega bi na razini Hrvatske već sada bilo potrebno poljoprivrednicima jasno i nedvosmisleno objašnjavati što ih čeka nakon 2023., koju će poziciju zauzeti Vlada RH te kako će zaštititi naše specifičnosti u odnosu na poljoprivredu razvijenih EU zemalja - kazao je čelnik HPK Mladen Jakopović.
U međuvremenu je, kako bi se ublažile posljedice pandemije COVID-19 te problemi s likvidnošću s kojima se suočavaju hrvatski poljoprivrednici, mikro, mala i srednja poduzeća koja se bave preradom, plasmanom te razvojem poljoprivrednih proizvoda, Agencija za plaćanja u poljoprivredi objavila dva natječaja za izvanredne potpore iz Programa ruralnog razvoja RH 2014. - 2020. u vrijednosti 360 mil. kuna. Mogu se prijaviti fizičke i pravne osobe upisane u Upisnik poljoprivrednika i/ili Evidenciju pčelara i pčelinjaka zaključno s 1.1.2019., kao i Registar poreznih obveznika, te imaju manji priljev po žiroračunima od minimalno 15%, odnosno od najmanje 18.598,75 kuna u razdoblju od 1. 1. do 30. 9. 2020.
