Nedavna tragedija talijanskih turista koji su se otrovali ugljikovim monoksidom dogodila se na brodu Atlantia koji su nesretni turisti unajmili kako bi plovili hrvatskim Jadranom. A nautičkim čarterom u Hrvatskoj se godišnje koristi pola milijuna gostiju kojima je na raspolaganju flota od čak 4378 jahti i brodica. U nautičkom čarteru Hrvatska je svjetska velesila i pokriva čak 40 posto svjetske čarter flote.
Prema podacima koje smo dobili od Ministarstva, mora, prometa i infrastrukture u RH je registrirano 2762 čarter-kompanija. Od toga je aktivno njih oko 930. One iznajmljuju, prema podacima koje smo dobili od HGK, 1956 brodica, 2166 jahti na jedra i 256 motornih jahti.
Rigorozni pregledi
Ukupna flota plovila u Hrvatskoj pak broji 126.033 brodica i 3118 jahti. A za kontrolu tehničke ispravnosti tih plovila i usklađenosti s propisima nadležne su lučke kapetanije za plovila do 12 metara dužine dok je Hrvatski registar brodova (HRB) nadležan za brodove duže od 12 metara. Državno odvjetništvo pak vlasnika i kapetana Atlantije sumnjiči da su na nedugo prije tragedije brodu ugradili agregat koji nije predviđen za brodove. Tu preinaku nisu pak prijavili HRB-u iako su morali. A kad se brod prebacuje iz upisnika druge države u hrvatski upisnik, u HRB-u kažu, prethodno izdane isprave prestaju važiti i nove se isprave ne smiju izdati ako se prethodno ne utvrdi da je brod propisno održavan, da na njemu nisu provedene neodobrene preinake strukture, strojeva, opreme i uređaja.
– Pregledi su rigorozni. Kontrolira se brodska dokumentacija, je li brod tehnički sposoban da se stavi na tržište. Kod pregleda broda pri tome se provjerava usklađenost s dostavljenom dokumentacijom i važećim propisima RH – objašnjava Andro Vidjak, pomoćnik ravnatelja HRB-a.
Kod novogradnje brod se nadzire tijekom gradnje. A nakon zadovoljavajućeg završetka nadzora nad gradnjom HRB brodu izdaje svjedodžbu o klasi. Takva svjedodžba ima valjanost pet godina, a tijekom tog razdoblja provode se godišnji pregledi i međupregledi kako bi se moglo potvrditi da se stanje broda održava tako da ostane sposoban za plovidbu bez opasnosti za sam brod, osobe na brodu, teret i pomorski okoliš.
Vidjak objašnjava da brodovi u čarteru moraju ići svake godine na tehnički pregled dok plovila za osobnu upotrebu na redovni pregled idu svakih pet godina. Osim toga, napominje, provode se i nenajavljene inspekcije inspektora resornog Ministarstva mora. U tom ministarstvu su nam kazali da inspektori i ovlašteni djelatnici lučkih kapetanija godišnje obave oko 7000 inspekcijskih pregleda i da utvrde oko 2000 prekršaja zbog nepoštivanja propisa.
Čarter-gosti ostvare više od tri milijuna noćenja u Hrvatskoj. U HGK kažu da prema istraživanju Tomas iz 2017. prosječna potrošnja “čarteraša” iznosi 183 eura dnevno dok je prosjek potrošnje hotelskog gosta 75 eura po danu.
Najbolji potrošači Britanci
Pri tome su najbolji potrošači među čarterašima Britanci – 212 eura, Francuzi – 207 eura i Nizozemci – 202 eura.
Prema istom istraživanju, 66 posto plovila prometovalo je bez unajmljenog skipera, a 34 posto sa skiperom.
U HGK napominju da se u odnosu na 2012. osjetno više unajmljuju skiperi – kod čartera taj je postotak narastao s 30 posto na 51 posto, a kod vlastitih plovila sa sedam na 10 posto. Atlantia se pak iznajmljuje s posadom, a njezin tjedni najam u špici sezone iznosi 11.900 eura.
VIDEO U Zagreb sletio jedan od najvećih aviona na svijetu
Super su mi ovi komentari gdje je ljudima krivo zbog velike čarter-flote u Hrvatskoj. "Ako ja nemam jahtu u dvorištu, to je nepravda!" Pa genijalci jedni, iako te jahte nisu vaše, to sve doprinosi hrvatskoj ekonomiji. Smirite malo zavist i jal.