U sklopu promocije vina okupljenih pod brendom Vina Croatia – vina mosaica HGK je organizirao promotivnu vinsku večeru u Beču. Pod vodstvom direktora Vinske akademije u Austriji Josefa Schullera, svoja je najbolja vina sinoć predstavilo deset hrvatskih vinarija – Badel 1862, Degrassi, Dvanajščak Kozol, Feravino, Iločki podrumi, Krauthaker, Kutjevo, PP Orahovica, Stina i Vina Belje.
"Kvaliteta vaših vina neupitna je, problem je nedovoljna prepoznatljivost", ističe Schuller, ali naglašava kako vjeruje da se tome može doskočiti jer Austrijanci obožavaju ljetovati na hrvatskoj obali, gdje imaju priliku kušati i vina.
"A u vašoj zemlji gotovo svaki otok ima svoje vino. Po tome ste uistinu posebni. Uz dobre promotivne aktivnosti poput ove večere, čeka vas blistava budućnost. Posebno se dobro, nastavlja Schuller, piše primjerice Malvaziji. To je sorta kakve nema u Austriji, a ima dobar imidž. Crna vina iz Dalmacije nešto su poznatija Austrijancima, no bojim se da nisu još uvijek svi svjesni koliko izvrsna mogu biti. I vaša graševina bolja je od Austrijske, no nažalost nije dovoljno poznata. A odlično se može kombinirati uz toliko jela", rekao je Josef Schuller, jedan od tri MW-a u Austriji.
Podizanje prepoznatljivosti upravo je cilj ovakvih promocija. "Trudimo se iskoristi potencijal koji imamo i brendirati Hrvatsku kao vinsku zemlju kako bi se u konačnici olakšao put izvoznicima. Ako vina naših autohtonih sorti na međunarodnim natjecanjima dobivaju najviša odličja, zašto im onda ne bi bilo mjesto i na svim boljim vinskim kartama", smatra predsjednik HGK Luka Burilović.
"Bilanca i trend izvoza vina u Austriju već su pozitivni. Austrija je, nakon BiH i Njemačke, treće izvozno tržište kada su u pitanju vina. U 2017. godini u Austriju smo izvezli osam i pol tisuća hektolitra, u vrijednosti od 1,2 milijuna eura. Opravdano možemo očekivati rast izvoza i povećanje potrošnje naših vina u Austriji“, smatra Burilović.
Osnovna je ideja ovakve promocije izravan kontakt vinarija s kupcima, distributerima i vlasnicima restorana. Vina Iločkih podruma, primjerice, od 2017. godine našla su svoje potrošače u Austriji te na austrijsko tržište danas otpada 15 posto udjela u ukupnoj financijskoj realizaciji izvoza tvrtke.
"Naša izvozna strategija nije fokusirana na volumenskoj distribuciji, iako se udio izvoza naših vina u ukupnoj realizaciji iz godine u godinu povećava", kaže Karmela Tancabel, savjetnica za marketing i izvoz vina Iločkih podruma. "Tome uvelike mogu pridonijeti ovakve manifestacije jer je struktura uzvanika na ovakvim večerama ciljana za razvijanje posla, ponajprije dizanjem svijesti o postojanju Hrvatske na globalnoj vinskoj sceni svijeta, u prenošenju poruke da Hrvatska u vinskom smislu ima raznolikost, a istodobno jednostavnost i posebnost koja može i treba doživjeti afirmaciju u svijesti globalnog vinskog potrošača. To možemo postići samo zajedničkim naporima i svaki iskorak u tom smislu podržavamo i cijenimo", rekla je Tancabel.
Osim što su izrazito zahtjevni kada je u pitanju gastronomija, dugogodišnji distributer Ivo Peršinović kaže kako su Austrijanci i izrazito zatvoreni kada je u pitanju uvoz stranih vina. "Nije se lako probiti na austrijsko tržište. Oni uvoze samo sedam posto vina, ostalo otpada na njihova vlastita. Stoga, tko se uspije probiti ovdje, može biti sretan“, kaže Peršinović. „Iako je u početku bilo teško, stvari se pokreću“, potvrđuje Peršinović te dodaje kako se u posljednje dvije godine broj austrijskih kupaca udvostručio. „Vinske su večere pravi put jer je gastronomija nositelj promocije vina", zaključio je Peršinović na predstavljanu hrvatskih vina u bečkom restoranu Kornat.
ja i inače na razgovaram s ljudima koji malvaziju zovu vinom i smatraju dobrim vinom, tako doživljavam i ovog tipa... crna vina iz dalmacije... jeste li ih ikad probali? kad makneš svu reklamu i navijanje, od tog plavca, babića, ne ostane ti ništa opipljivog u ustima. imati tolko sunčanih dana, malu vlažnost zraka, gotovo da i nemaju potrebe za špricanjem protiv botritisa, peronospore, imaju samo obvezu štititi lozu od američkog (a čijeg drugog...) cvrčka, i oni uspiju proizvesti neku bljutavu tamnu i kiselu, trpku, vodicu, gotovo svi... žalosno. najbolja vina u rh se toče u iločkom kraju, bio to cabernet sauvignon, žuti muškat, traminac, graševina, rizling, biraj što ti drago. nisam još otvorio flašu dalmatinskog crnjaka, kako god da se zvao, da se po mirisu i okusu može mjeriti sa crnim vinom iz okolice iloka. mi se trebamo uhvatiti naše sorte frankovke i nju tjerati, ona je brend koji ima potencijala. o našim vinima na zapadu pojma nemaju. nije li jadno da mi svojeg plavca malog moramo reklamirati da je on izvor jedne američke sorte, koju tu ne želim reklamirati....? nije li jadno da naši vinari iz istre nisu na vrijeme digli buku i halabuku kad su slovenci počeli zaštitu terana u uniji? njima su političari bili krivi, a jedini koji je informacije imao o tome što se događa su bili istarski vinari?! koji su šutjeli i za lijepe ovce prodavali grožđe slovencima. kad je slovenac rekao stop teranu iz rh, jer teran je sad najednom samo slovenac...