Konzervirana hrana često ima reputaciju manje zdrave alternative svježim namirnicama, no stručnjaci ističu da takva percepcija nije uvijek opravdana. Iako se tijekom procesa konzerviranja - kada se hrana zatvara u hermetički zatvorene limenke i zagrijava na visoke temperature - može izgubiti dio hranjivih tvari, mnoge konzervirane namirnice i dalje su bogat izvor važnih nutrijenata.

Kako piše Klix, neki potrošači zabrinuti su i zbog prisutnosti BPA, kemikalije koja se koristi u zaštitnim oblogama pojedinih limenki. Međutim, prema podacima Food Standards Agency, razine BPA koje su pronađene u hrani u Ujedinjenom Kraljevstvu trenutno se ne smatraju štetnima za zdravlje.

Istraživanja pokazuju da konzervirana hrana može imati i određene prednosti. Studija objavljena 2015. u časopisu Nutrients, provedena na gotovo 10.000 ljudi u SAD-u, pokazala je da osobe koje redovito konzumiraju konzervirane proizvode imaju veći unos čak 17 važnih nutrijenata, uključujući kalcij, kalij i vlakna, u usporedbi s onima koji ih jedu rjeđe. Prednost je i to što se voće i povrće često konzervira u trenutku kada je na vrhuncu svježine, pa ponekad može zadržati više hranjivih tvari nego svježi proizvodi koji su danima stajali u trgovinama ili kod kuće.

Među nutritivno vrijednim konzerviranim namirnicama posebno se ističe grah. Konzervirani grah, poput crvenog ili crnog, dobar je izvor biljnih proteina i vlakana. Primjerice, oko 200 grama pečenog graha može sadržavati približno 10 grama vlakana, što je oko trećine preporučenog dnevnog unosa. Ipak, treba obratiti pažnju na dodatke, jer često sadrži više šećera i soli.

FOTO Nema čega nema: Zagrepčani 'opkolili' prvi Action, evo što se sve ondje može kupiti

1/53

Konzervirana riba također je praktičan način da se u prehranu uključi više morskih namirnica. Tuna, sardine ili losos bogati su proteinima, vitaminima i omega-3 masnim kiselinama. National Health Service preporučuje konzumaciju najmanje dvije porcije ribe tjedno, uključujući barem jednu porciju masne ribe poput skuše ili sardina. Pri kupnji je poželjno birati ribu u vodi umjesto salamure, koja sadrži više soli.

Konzervirano voće, poput ananasa, breskvi ili krušaka, može pomoći u postizanju preporučenog dnevnog unosa voća i povrća. Nutritivno je često usporedivo sa svježim ili smrznutim voćem, ali ima duži rok trajanja. Stručnjaci savjetuju odabir voća konzerviranog u vodi ili vlastitom soku umjesto u sirupu, koji sadrži više dodanog šećera.

Slična pravila vrijede i za konzervirano povrće. Grašak, kukuruz, mrkva ili gljive mogu biti praktična alternativa svježim namirnicama jer dulje traju, no najbolje je birati proizvode bez dodatne soli. Još jedna često korištena namirnica su konzervirane rajčice. Osim što se ubrajaju u preporučenih pet dnevnih porcija voća i povrća, organizam iz njih može lakše apsorbirati likopen - spoj koji se povezuje sa zdravljem srca. Upravo zato konzervirane rajčice mogu biti dobra alternativa gotovim umacima koji često sadrže više šećera i soli.