Sigurnost hrane gotovo je jednako važna hrvatskim građanima kao i njezina cijena, pokazuje najnovije istraživanje Eurobarometra provedeno za Europsku agenciju za sigurnost hrane (EFSA). Iako građani najviše vjeruju liječnicima i znanstvenicima, a o rizicima povezanima s hranom najčešće se informiraju putem televizije, sve se više oslanjaju i na internet te društvene mreže. Povjerenje u sustav sigurnosti hrane ostaje visoko, a u nacionalna tijela bilježi najveći rast u EU, priopćili su iz EFSA-e.
Novo izdanje Eurobarometra koje uključuje ispitanike iz svih 27 EU članica i sedam zemalja kandidatkinja, pokazuje da hrvatski potrošači pri kupnji hrane najviše paze na cijenu (64%) i sigurnost hrane (57%). Zanimljivo je istaknuti kako se hrvatskim građanima prilikom donošenja odluke o kupnji, na trećem mjestu nalazi podrijetlo proizvoda (45%), ispred okusa (41%).
Čak sedam od deset Hrvata osobno je zainteresirano za temu sigurnosti hrane. O rizicima povezanima s hranom hrvatski građani se najviše (62%) informiraju putem televizije. Slijedi informiranje preko bližnjih (59%), dok su na trećem mjestu društvene mreže i blogovi (35%), koji bilježe i najveći porast u odnosu na istraživanje provedeno prije tri godine.
Iako se o rizicima najviše informiraju putem televizije, Hrvati najviše vjeruju liječnicima opće prakse (87%) i znanstvenicima sa sveučilišta ili javnih istraživačkih institucija (80 %). Institucijama EU vjeruje 64% građana Hrvatske, a nacionalnim tijelima njih 58%, što je porast od 11% u odnosu na 2022. i ujedno najveći rast povjerenja u nacionalne institucije u cijelom EU. Zanimljivo, Hrvatska prednjači u EU po povjerenju u influencere i poznate osobe – čak polovica ispitanika barem djelomično vjeruje informacijama o rizicima povezanima s hranom koje dolaze s društvenih mreža, u usporedbi s tek 22% potrošača u EU.
Hrvati su, pokazalo je istraživanje, najzabrinutiji zbog ostataka antibiotika i hormona u mesu, ostataka pesticida u hrani i zaraznih bolesti nađenih u životinja koje mogu utjecati i na ljude. Na razini EU, pa tako i u Hrvatskoj, rastuću zabrinutost izaziva mikroplastika u hrani. Hrvatski građani vjeruju da je hrana na tržištu sigurna, dok je gotovo polovica ispitanika (49%) uvjerena da zna dovoljno o rizicima povezanima s hranom i kako ih izbjeći, što je znatno iznad prosjeka EU-a (30%). No, trećina ispitanih Hrvata ipak ocjenjuje da su informacije o sigurnosti hrane previše tehničke i složene. To pokazuje da se Hrvati osjećaju sigurnima i informiranima kad je riječ o hrani koju jedu, ali i da postoji prostor da se znanstvene informacije o sigurnosti hrane približe građanima na jednostavniji i zanimljiviji način.
Bez obzira na to, hrvatski su potrošači osjetljivi na rizike povezane s hranom i spremni reagirati kada se pojavi konkretna prijetnja. Tako bi sedam od deset građana Hrvatske (73%) promijenilo svoje ponašanje u slučaju trovanja hranom, primjerice način pripreme ili konzumacije hrane, što potvrđuje visoku razinu svijesti o njihovoj aktivnoj ulozi kao dionika sustava sigurnosti hrane.
Ulogu znanosti i europskih propisa u zaštiti hrane razumije sve više građana Hrvatske. Čak osam od deset ispitanika zna da postoje EU propisi koji jamče da je hrana koju jedemo sigurna, kao i da o tim pitanjima odlučuju znanstvenici. Većina prepoznaje i da EU ima zasebnu instituciju koja daje znanstvena mišljenja o sigurnosti hrane i surađuje s nacionalnim tijelima. Rezultati Eurobarometra tako su ponovno potvrdili važnost znanosti u zaštiti javnog zdravlja. Zato EFSA od 2020. godine u suradnji s nacionalnim tijelima diljem Europe provodi kampanju Safe2Eat kojom educira potrošače o sigurnosti hrane.
-Sve više Europljana prepoznaje i cijeni ključnu ulogu znanosti u osiguranju sigurnosti hrane koju svakodnevno jedemo. No samo povjerenje nije dovoljno — ljudima su potrebni jasni, praktični savjeti koje mogu primijeniti u stvarnom životu. Upravo zato smo kroz našu kampanju Safe2Eat posljednjih pet godina pretvarali složene znanstvene spoznaje u jednostavne i korisne savjete koji pomažu Europljanima da donose sigurnije i informiranije odluke o hrani - istaknuo je povodom objave rezultata Nikolaus Kriz, izvršni direktor EFSA-e. U Hrvatskoj, EFSA kampanju provodi u suradnji s Hrvatskom agencijom za poljoprivredu i hranu (HAPIH), s naglaskom na teme sigurnog rukovanja hranom, sprječavanja bolesti koje se njome prenose, smanjenja otpada od hrane, dodataka prehrani i druge.
- Već petu godinu provodimo kampanju u Hrvatskoj, nastojeći izabrati najaktualnije teme za naše građane. Ono što nas ohrabruje je to što je od svih zemalja obuhvaćenih istraživanjem, najveći porast povjerenja potrošača u nacionalne institucije nadležne za sigurnost hrane zabilježen upravo u Hrvatskoj. To je za nas veliko priznanje i potvrda da idemo u dobrom smjeru, ali i velika odgovornost - zaključio je ravnatelj HAPIH-a Hrvoje Hefer.
Otvori KEKS Pay
Koje god brašno hoću kupiti većina samljevene pšenice je iz EU i izvan EU. Nismo u stanju ni svoju pšenicu mljeti jer joj je kvalitet za stočnu hranu. Glavno da se poticaji djele.