Sve je počelo s jednom običnom kupovinom. Korisnik Reddita pod nadimkom Internal_Wafer9390 podijelio je svoje nevjerojatno iskustvo iz kvartovske pekare, koja se ne nalazi u turističkom središtu grada. Za običnu praznu kiflu i mali jogurt platio je, kako tvrdi, gotovo četiri eura. "Gledam taj račun i sjetim se da je prije uvođenja eura ista ta kombinacija bila jedva 10-12 kuna. To je poskupljenje od preko 150% u dvije godine", napisao je, ogorčen objašnjenjem prodavačice da je razlog skok nabavne cijene pšenice od samo pet posto. Njegovo pitanje "Jesu li cijene u pekarama prešle svaku granicu ili ja živim u paralelnom svemiru?" odjeknulo je među stotinama korisnika koji su se brzo uključili u raspravu.
Reakcije su bile gotovo jednoglasne. Većina se složila da su cijene pekarskih proizvoda dosegnule apsurdne razine, a najpopularniji komentar sažeo je opće mišljenje: "A zašto je to tako? Jer bi Hrvati kupili i da je duplo skuplje. Mogu s nama raditi što hoće jer smo takav narod i kultura". Mnogi su istaknuli da se osjećaju prevareno, navodeći poznatu uzrečicu "dok ima ovaca, bit će i vune" te pozivajući na bojkot. Jedan korisnik je podijelio svoje iskustvo: "Nisam bio u pekari od malo iza uvođenja eura kad je sve otišlo u krasan k...".
Jesu li cijene u pekarama prešle svaku granicu ili ja živim u paralelnom svemiru?
by u/Internal_Wafer9390 in croatia
Kao odgovor na divljanje cijena, sve veći broj građana okreće se starom, ali učinkovitom rješenju, pečenju kruha i peciva kod kuće. Brojni komentatori podijelili su svoja iskustva, ističući kako su kupili pekače za kruh i već isplatili investiciju. "Pečemo doma i dečko i ja. I kruh i slance i kiflice. Em je zdravije i ukusnije, em ne bacamo novce na pekaru", napisala je jedna korisnica. Drugi su dodali kako tako imaju potpunu kontrolu nad sastojcima, izbjegavaju aditive te uživaju u samom procesu pripreme. Čini se da je frustracija cijenama potaknula mali kulinarski preporod u hrvatskim kućanstvima, gdje se isprobavaju recepti, a miris svježe pečenog kruha postaje simbol otpora.
Iako se pekari često pozivaju na rast cijena sirovina, podaci otkrivaju složeniju sliku. Cijena pšenice na europskom tržištu doista je nedavno dosegnula dvomjesečni maksimum, no stručnjaci naglašavaju kako cijena brašna čini tek pet do deset posto konačne cijene proizvoda. Ostatak otpada na energiju, radnu snagu, logistiku i marže, koje su, čini se, ključni faktor. Ironično, dok cijene za potrošače rastu, pekarski sektor u Hrvatskoj bilježi i do peterostruko veće profite u usporedbi s prijašnjim godinama. Istovremeno, Hrvatska je postala ovisna o uvozu smrznutih pekarskih proizvoda, s uvezenih preko 116 milijuna kilograma u samo jednoj godini.
"Sve vrijedi onoliko koliko bi netko platio", primijetio je jedan komentator, dok ga je drugi nadopunio: "Pa obzirom da si kupio i platio, nije preskupo". I doista, podaci pokazuju da su Hrvati s prosječnom potrošnjom od 62 kilograma pekarskih proizvoda godišnje i dalje među najvećim konzumentima u Europi. Ta navika, poznata kao "neelastična potražnja", omogućuje trgovcima da podižu cijene bez straha od značajnog pada prodaje. Ipak, čini se da se strpljenje polako topi. Dok neki i dalje nesvjesno plaćaju, sve je više onih koji, poput korisnika koji je demonstrativno izašao iz pekare vidjevši novo poskupljenje, odlučuju svojim novčanikom poslati jasnu poruku.
Otvori KEKS Pay
Pekač čini čuda. Preko noći sve odradi. Rijetko ulazim u pekare, nikada. Smeće za zdravlje.