Samo sjeti se nekada za dobre stare dane Retkovec-Dubrava, od Prostitutke do Platane – stihovi su to popularnog zagrebačkog benda Tram 11, a u njima je opjevan i jedan od arhitektonskih obilježja zagrebačke Dubrave – Prostitutka. Neboder je to smještena na uglu Avenije Dubrave koji je u vrijeme gradnje bilo jedina velika zgrada na cesti. Sama je stajala na uglu i isticala se, a prema nekim pričama od tud potječe njezino ime. No, danas Prostitutka nije sama jer su do nje izgrađena još dva nebodera Alcatraz i Visibaba. Ime Alcatraz aludiranje je na zloglasni zatvor u Sjedinjenim Američkim Državama zbog rešetki koje se nalaze na prozorima stubišta zgrade, a iza imena nebodera Visibaba stoji tužna priča. U toj građevni starija je gospođa počinila samoubojstvo.
Zašto se velebno zdanje u Sigetu od 14 katova, tri ulaza i devet dizala te 488 stanova naziva "Super Andrija" nije točno utvrđeno, no kolaju razne predaje. Dok jedni tvrde da je Andrija bio radnik koji je poginuo tijekom izgradnje 70-ih godina, drugi pak smatraju da je ime dobila po svom bivšem stanaru Andriji Aksentijeviću, koji je bio visokopozicionirani službenik u Jugoslavenskoj narodnoj armiji. Premda se ne zna točno podrijetlo ono što je zasigurno je to da je zgrada je izgrađena početkom 1973. godine, a djelo je arhitekta Miroslava Cantinellija, dok je radove obavila tvrtka Industrogradnja. Ista tvrtka gradila je i jedno od najvećih stambenih zgrada u Europi, smještenu u Ulici Božidara Magovca. U zadnju dugačkom oko 240 metara i visokom oko 60 metara na 19 naseljenih katova stanuje oko pet tisuća ljudi. Na površini od oko 100. 000 metara četvornih smjestila su se i dućani, kafići, razne trgovine, ljekarna, frizeraji, pošta, banka. Izgrađena je prije 70 godina prema projektu Đure Mirkovića i Nevenke Postružnik, a trebala je nositi naziv Tratinčica, no to se ime nikad nije uvriježilo, a ovu betonsku grdosiju stanari su prozvali Mamuticom i danas za nju svi znaju.
Nekadašnje sjedište centralnih komiteta Saveza komunista Hrvatske i Saveza omladine Hrvatske te Glavnog odbora Socijalističkog saveza radnog naroda Hrvatske, a današnji dom Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture i Ministarstva turizma Republike Hrvatske Zagrepčani su još sredinom 20. stoljeća, kada je i izgrađena, zbog svog oblika nazvali "Kockica". Ova građevina proglašena je kulturnim dobrom Republike Hrvatske, a izgrađena je na temelju projekta Ive Vitića.
U Voltinom naselju smjestile su se Papagajke, golemi neboderi koji su sedamdesetih godina nakon izgradnje, svojim bojama ušarenili ulice ovog trešnjevačkog naselja. Ružičaste, narančaste i žute boje naziru se danas ispod izblijedjele fasade Papagajke’ koji dominiraju nad Golikovom ulicom. A na Vrbiku smjestili su se Richterovi neboderi, poznati i pod nazivom Rakete. Radi se o tri stambene zgrade izgrađene 1960-ih godina brutalističkom stilu. Najviša od tri zgrade visoka je 70 metara. U početku su sva tri nebodera trebali biti iste visine, ali je uočeno kako dva vanjska presijecaju put TV i radio-odašiljačima, pa su sagrađeni do primjerene visine. Zgrade su to koje izgledom podsjećaju na rakete, zbog vanjskih potpornih stupova koji odaju dojam lansiranja. Ti potporni stupovi su modificirani nakon originalnog projekta, ali i potresa u Skopju 1963., kako bi izdržali veliki potres. Iako se zovu rakete, a ponekad i Richterovi neboderi, radi se u svojevrsnoj nepravdi jer su za projektiranje bili zaslužni osim Vjenceslava Richtera i Ljubo Iveta te Oleg Korenika, u timu arhitekta Berislava Šerbetića. Iako nisu neboderi već skromne zgrade od četiri kata ipak su ušle i ostale u povijest, zapisane kao zagrebačko arhitektonsko čudo. Limenke u Zapruđu dobile su ime jer, vrlo jednostavno, podsjećaju na limenke zbog svoje vanjske, aluminijske, oplate.
Cibonin toranj, četvrta po redu najviših zgrada u Zagrebu, a izgrađen je povodom Univerzijade, za potrebe košarkaškog kluba Cibona. Zagrepčani Cibonu poznaju i kao Mirkovu cigaru, prema košarkaškom treneru Mirku Novoselu. Obod nebodera drže armirano-betonski stupovi koji ga čine otpornim na jake potrese. Na križanju Zagrebačke avenije i Savske ulice smjestio se prvi novinarski toranj, Vjesnikov neboder, kojem su građani nekoć tepali da je Čokoladni toranj zbog narančastih i smeđih stakala, kakva su bila moderna u doba kada je nastao. Neboder je projektirao arhitekt Antun Ulrich, a osvanuo je 1972. godine - visine 67 metara i sa 16 katova, a inspiriran neboderom Lever House u New Yorku.
Otvori KEKS Pay
