Svaki put kad bi u školi dobila peticu, roditelji su Jasni Radulović za nagradu poklonili – šiljilo. Tijekom sedam godina obrazovanja tijekom sedamdesetih i osamdesetih godina skupila ih je čak 191 komad, a kako bi upotpunila njihovu već bogatu kolekciju, stoji na njihovim web stranicama, donirala ih je Hrvatskom školskom muzeju. Osim šiljila, bilježnica, udžbenika i drugih predmeta muzej je dom i brojnim drugim eksponatima iz privatnih života učenika, nastavnika i pedagoga, no među njima su i velike dragocjenosti, poput rukopisa književnika Dragojle Jarnević, Mate Lovraka i Grigora Viteza, a u fundus se ubrajaju i se ubrajaju i Pedagoška knjižnica Davorina Trstenjaka te izuzetno bogata arhivska zbirka.
U Hrvatskom školskom muzeju nalazi se više od 90.000 jedinica građe raspoređenih u 12 muzejskih zbirki, no ogromna većina danas je nedostupna javnosti, budući da je objekt muzeja na Trgu Republike Hrvatske 4 teško stradao u potresu 2020. godine te do danas nije ponovno otvoren. Muzej, čiji je osnivač Grad Zagreb, danas djeluje na pet različitih lokacija, uključujući ured u Tkalčićevoj od oko 90 kvadrata koji je zakupljen od države te galerijski prostor u Hebrangovoj od oko 100 m2 u gradskom vlasništvu. Muzejska građa se, pak, privremeno skladišti u paviljonu 34 Zagrebačkog velesajma, te u prostorima Robnih terminala na Jankomiru.
Koliko će dugo još djelatnici i postav muzeja djelovati izvan centrale na Trgu Republike Hrvatske te postoje li kakvi planovi za njihovu obnovu Grad je pitala SDP-ova zastupnica u Gradskoj skupštini Snježana Prusec-Kovačić. – Muzej je na dugo vrijeme onemogućen normalno funkcionirati i djelovati bez stalnog postava te, za razliku od drugih muzeja čija je obnova završena ili je u tijeku, Hrvatski školski muzej nema svoj dom u koji će se sa sigurnošću vratiti. Stoga, mene zanima sljedeće: Koji su planovi Grada Zagreba vezano uz trajno rješenje prostora Hrvatskog školskog muzeja? Također, molim pojašnjenje kriterija prema kojima Grad određuje prioritete ulaganja u muzejske institucije čiji je osnivač – stoji u njenu pismenom zastupničkom pitanju upućenom pročelnici gradskog Ureda za kulturu Emini Višnić.
A kako joj odgovaraju u Gradu, razlog zašto se s obnovom muzeja još nije počelo leži u imovinskim problemima te nemogućnosti dobivanja sredstava za radove. Budući da se u objektu muzeja nalazi i nekoliko stanova u privatnom vlasništvu, zgrada se ne može smatrati javnom, pa nije mogla dobiti bespovratna sredstva za radove na obnovi javnih objekata. Financiranje iz Fonda za obnovu koji obuhvaća i stambeno-poslovne zgrade, pak, nije bilo moguće jer zahtjev trebaju podnijeti upravitelj zgrade ili predstavnik stanara. – S obzirom na to da za navedenu zgradu nije podnijet zahtjev jer zgrada nije imala upravitelja, a predstavnik suvlasnika nije to učinio, nisu se mogle provesti radnje za obnovu zgrade od potresa – navodi se u odgovoru pročelnice Višnić na zastupničko pitanje Prusec-Kovačić. Problem je, dodaje, i u tome što zgrada muzeja vlasništvu Grada, a na rješavanju imovinsko-pravnih odnosa se trenutačno radi.
– Stanje u zemljišnim knjigama ne odgovara stvarnom stanju. Grad Zagreb i Muzej podnijeli su zahtjev Republici Hrvatskoj putem nadležnih tijela za priznanjem prava vlasništva za sve dijelove koji su u stvarmom, dugotrajnom i nesmetanom posjedu Muzeja (upisanih i neupisanih dijelova). Budući da navedeni zahtjevi nisu usvojeni, Grad je pokrenuo parnični postupak tužbom radi utvrđenja prava vlasništva protiv Republike Hrvatske i suvlasnika koji su upisani na predmetnoj nekretnini, a koji se trenutačno vodi na Trgovačkom sudu u Zagrebu. Uz navedeno, pokrenut je i postupak razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina uspostavom etažnog vlasništva – navode u Uredu za kulturu.
Sličan smo odgovor od Grada dobili i mi. – Grad Zagreb je krajem 2022. dodijelio Hrvatskom školskom muzeju dugo očekivane nove prostore za rad, među njima i novi izložbeno-radionički prostor u Hebrangovoj 5 u kojoj se od tada organiziraju izložbe, tribine, radionice i druga događanja. Vezano za Vaš upit oko obnove ističemo kako zgrada u kojoj je do zagrebačkog potresa bio smješten Muzej nije u vlasništvu Grada Zagreba, te nisu riješeni imovinsko-pravni odnosi pa je Grad Zagreb pokrenuo parnični postupak tužbom radi utvrđenja prava vlasništva protiv tuženika Republike Hrvatske i suvlasnika koji su upisani na predmetnoj nekretnini – poručili su na Radićevu trgu uz napomenu da "kontinuirano nastoje iznaći odgovarajući prostor" za potrebe stalnog postava.
Otvori KEKS Pay
