Svaki put kad bi u školi dobila peticu, roditelji su Jasni Radulović za nagradu poklonili – šiljilo. Tijekom sedam godina obrazovanja tijekom sedamdesetih i osamdesetih godina skupila ih je čak 191 komad, a kako bi upotpunila njihovu već bogatu kolekciju, stoji na njihovim web stranicama, donirala ih je Hrvatskom školskom muzeju. Osim šiljila, bilježnica, udžbenika i drugih predmeta muzej je dom i brojnim drugim eksponatima iz privatnih života učenika, nastavnika i pedagoga, no među njima su i velike dragocjenosti, poput rukopisa književnika Dragojle Jarnević, Mate Lovraka i Grigora Viteza, a u fundus se ubrajaju i se ubrajaju i Pedagoška knjižnica Davorina Trstenjaka te izuzetno bogata arhivska zbirka.
U Hrvatskom školskom muzeju nalazi se više od 90.000 jedinica građe raspoređenih u 12 muzejskih zbirki, no ogromna većina danas je nedostupna javnosti, budući da je objekt muzeja na Trgu Republike Hrvatske 4 teško stradao u potresu 2020. godine te do danas nije ponovno otvoren. Muzej, čiji je osnivač Grad Zagreb, danas djeluje na pet različitih lokacija, uključujući ured u Tkalčićevoj od oko 90 kvadrata koji je zakupljen od države te galerijski prostor u Hebrangovoj od oko 100 m2 u gradskom vlasništvu. Muzejska građa se, pak, privremeno skladišti u paviljonu 34 Zagrebačkog velesajma, te u prostorima Robnih terminala na Jankomiru.
Koliko će dugo još djelatnici i postav muzeja djelovati izvan centrale na Trgu Republike Hrvatske te postoje li kakvi planovi za njihovu obnovu Grad je pitala SDP-ova zastupnica u Gradskoj skupštini Snježana Prusec-Kovačić. – Muzej je na dugo vrijeme onemogućen normalno funkcionirati i djelovati bez stalnog postava te, za razliku od drugih muzeja čija je obnova završena ili je u tijeku, Hrvatski školski muzej nema svoj dom u koji će se sa sigurnošću vratiti. Stoga, mene zanima sljedeće: Koji su planovi Grada Zagreba vezano uz trajno rješenje prostora Hrvatskog školskog muzeja? Također, molim pojašnjenje kriterija prema kojima Grad određuje prioritete ulaganja u muzejske institucije čiji je osnivač – stoji u njenu pismenom zastupničkom pitanju upućenom pročelnici gradskog Ureda za kulturu Emini Višnić.
A kako joj odgovaraju u Gradu, razlog zašto se s obnovom muzeja još nije počelo leži u imovinskim problemima te nemogućnosti dobivanja sredstava za radove. Budući da se u objektu muzeja nalazi i nekoliko stanova u privatnom vlasništvu, zgrada se ne može smatrati javnom, pa nije mogla dobiti bespovratna sredstva za radove na obnovi javnih objekata. Financiranje iz Fonda za obnovu koji obuhvaća i stambeno-poslovne zgrade, pak, nije bilo moguće jer zahtjev trebaju podnijeti upravitelj zgrade ili predstavnik stanara. – S obzirom na to da za navedenu zgradu nije podnijet zahtjev jer zgrada nije imala upravitelja, a predstavnik suvlasnika nije to učinio, nisu se mogle provesti radnje za obnovu zgrade od potresa – navodi se u odgovoru pročelnice Višnić na zastupničko pitanje Prusec-Kovačić. Problem je, dodaje, i u tome što zgrada muzeja vlasništvu Grada, a na rješavanju imovinsko-pravnih odnosa se trenutačno radi.
– Stanje u zemljišnim knjigama ne odgovara stvarnom stanju. Grad Zagreb i Muzej podnijeli su zahtjev Republici Hrvatskoj putem nadležnih tijela za priznanjem prava vlasništva za sve dijelove koji su u stvarmom, dugotrajnom i nesmetanom posjedu Muzeja (upisanih i neupisanih dijelova). Budući da navedeni zahtjevi nisu usvojeni, Grad je pokrenuo parnični postupak tužbom radi utvrđenja prava vlasništva protiv Republike Hrvatske i suvlasnika koji su upisani na predmetnoj nekretnini, a koji se trenutačno vodi na Trgovačkom sudu u Zagrebu. Uz navedeno, pokrenut je i postupak razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina uspostavom etažnog vlasništva – navode u Uredu za kulturu.
Sličan smo odgovor od Grada dobili i mi. – Grad Zagreb je krajem 2022. dodijelio Hrvatskom školskom muzeju dugo očekivane nove prostore za rad, među njima i novi izložbeno-radionički prostor u Hebrangovoj 5 u kojoj se od tada organiziraju izložbe, tribine, radionice i druga događanja. Vezano za Vaš upit oko obnove ističemo kako zgrada u kojoj je do zagrebačkog potresa bio smješten Muzej nije u vlasništvu Grada Zagreba, te nisu riješeni imovinsko-pravni odnosi pa je Grad Zagreb pokrenuo parnični postupak tužbom radi utvrđenja prava vlasništva protiv tuženika Republike Hrvatske i suvlasnika koji su upisani na predmetnoj nekretnini – poručili su na Radićevu trgu uz napomenu da "kontinuirano nastoje iznaći odgovarajući prostor" za potrebe stalnog postava.
Otvori KEKS Pay
Kaj briga ove aktiviste za neki "Školski muzej"? Glavni je da se ima novaca za razne kontejnere "kulture" i hotele za crve. To je budućnost, a ne obrazovanje... 🤮