Rasparani plastenici, poderane folije koje vise na vjetru i konstrukcije koje su još jučer držale proizvodnju – takav prizor dočekao je obitelj Novak u Gornjoj Dubravi nakon novog udara nevremena. Nije im prvi put. – Ovo je već treći put. I iskreno, znali smo da će doći ovaj trenutak. Samo nismo znali kada – kaže Mateja Novak, vlasnica OPG-a Novak koji već 12 godina proizvodi ekološko povrće. Prvi veliki udar doživjeli su 2023. godine, kada im je oluja uništila plastenike i ostavila oko 60 tisuća eura štete. Dio su uspjeli sanirati, ali uz kredite koje i danas otplaćuju, dok su dio proizvodnje nastavili u smanjenom opsegu.
Samo godinu kasnije, u srpnju 2024., pogodila ih je tuča koja je na njihovoj mikrolokaciji doslovno “razderala” najlone. Šteta je tada procijenjena na dodatnih 30 tisuća eura, a dio plastenika još uvijek nije u potpunosti obnovljen. Najnovije nevrijeme, koje je prošlog tjedna zahvatilo Zagreb, ponovno im je uzrokovalo veliku štetu od koje se ovaj put ne mogu oporaviti. – Opet smo na oko 60 tisuća eura štete. I to za malog proizvođača znači biti ili ne biti – govori M. Novak.
No ono što ih najviše pogađa, ističe, nije samo vremenska nepogoda, nego sustav koji, tvrde, za njih nema rješenje. – Znali smo da nam još jedno nevrijeme nedostaje da zatvorimo. Samo nismo znali hoće li doći za pet mjeseci ili za pet godina – kaže. Problem vide u onome što nazivaju diskriminirajućom praksom prema zagrebačkim poljoprivrednicima. Naime, plastenike nije moguće adekvatno osigurati od onoga što ih najčešće uništava. – Plastenike možete osigurati od udara groma, pada letjelice ili požara, ali ne od vjetra i tuče – pojašnjava Mateja Novak. Dakle, od onoga što se realno događa – ne možete, ističe vlasnica ovog OPG-a.
Jedina realna opcija, dodaje, je EU fond za obnovu poljoprivrednog potencijala, koji pokriva 100 posto štete, ali samo ako se proglasi prirodna nepogoda. Za takvo što zakonski kriterij je da je šteta veća od 20% vrijednosti izvornih prihoda proračuna Grada Zagreba za prethodnu godinu. – A to je za Zagreb praktički nemoguće. U drugim županijama dovoljne su višestruko manje štete pa ljudi dobiju pomoć. Mi ne, iako nas je pogodio isti vjetar – kaže. Dodaje kako se već godinama pokušava pronaći rješenje, ali bez uspjeha. – Grad šalje upite ministarstvima, oni jedni druge vraćaju i sve ostaje na tome – kaže. Danas bi se, nadaju se, stvari mogle pomaknuti s mrtve točke. – Idemo na sastanak u Ministarstvo poljoprivrede. Treba nam konkretno rješenje, ne samo za ovu štetu nego i za ubuduće. Ako ga bude, naći ćemo snage nastaviti. Ako ne, možemo samo staviti ključ u bravu... – govori nam M. Novak. Na samu pomisao zatvaranja, priznaje, najteže joj padaju – ljudi. – Ono što nas stvarno slomi je reakcija naših kupaca. Dolazili su u subotu, gotovo u suzama, govorili da ne znaju što će ako se zatvorimo. To nam daje knedlu u grlu... ne smijem ni razmišljati o tome – priznaje.
Posljedice bi mogle osjetiti i zagrebačke škole. OPG Novak jedan je od proizvođača uključenih u gradski pilot-projekt ekološke hrane u osnovnim školama, u sklopu kojeg učenici iz 31 škole jedu njihovo povrće. – Izvrstan je to način za plasiranje naših proizvoda i nadamo se da će potaknuti i druge da se okrenu ekološkom uzgoju – rekla nam je u listopadu prošle godine M. Novak. Zbog povećane potražnje tada su proširili ponudu i uzgajali pedesetak kultura te godišnje proizvodili između 40 i 50 tona povrća, a u škole isporučivali rotkvice, blitvu, cvjetaču, mahune i krastavce. No, nakon nove štete i to je upitno. – Mi ćemo se potruditi isporučiti maksimalno koliko možemo, ali vjerojatno nećemo moći ispuniti ugovorene količine– kaže.
Otvori KEKS Pay
