Njihova sanacija najavljivala se još prije 15 godina, potres 2020. ubrzao je propadanje spomenika kulture koji desetljećima Zagrepčane vodi na Šalatu, a kada su u prosincu 2024. godine započeli radovi na obnovi Schlosserovih stuba vrijedni gotovo 1,5 milijun eura, najavljeno je da će biti dovršeni ovog mjeseca. Ipak, završetak je prolongiran do kraja godine, a razlog kašnjenja je, kako su naveli iz Grada, novootkrivena činjenica da bočni zidovi stubišta nisu armiranobetonski već betonski, što znači da ih je potrebno dodatno ojačati armaturom kako bi bili stabilniji.
Prije početka obnove iz Grada su napomenuli kako je projektom predviđena zamjena svih dotrajalih prefabriciranih elemenata, uključujući stube, podeste, pergole i klupe, uz sanaciju konstrukcije, kao i nova drenaža i odvodnja te sanacija nagnutog zida u duljini od oko 20 metara. Do sada su pak, nabrojili su s Radićeva trga, uklonjeni svi predgotovljeni elementi odnosno stube, podesti, proširenja zida, svjetiljke javne rasvjete, klupe, kape elemenata na podestima, kape proširenja zida, kape konstruktivnog zida i metalni rukohvati. Izvedeni su usto, kazali su, i radovi čišćenja zemlje koja je bila nanesena ispod stuba te preostaje, uz armiranje i betoniranje bočnih zidova, izvedba završne obloge od kulira.
Budući da su Schlosserove stube upisane u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, svi radovi provode se pod nadzorom Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode pa je u priču otpočetka uključen konzervatorski nadzor kako bi se osigurali najviši standardi zaštite kulturne baštine i zadržala izvorna autentičnost, ali i osigurala dugotrajna sigurnost prostora.
Šalatu s Donjim gradom povezuju ukupno 162 stepenice pa, oslanjajući se na trenutačno vrijednost radova, ispada da će obnova po stepenici iznositi 9259 eura. A hoće li radovi u iduća četiri mjeseca dovesti do dodatnih troškova, s Radićeva trga tvrde – u ovom trenutku ne mogu znati jer će, dodali su, pojedine stavke troškovnika biti izmijenjene.
Schlosserove stube nastale su početkom 1920-ih, kao dio urbanističke vizije arhitekta Huga Ehrlicha koji je projektirao i Zakmardijeve stube. U Zagrebu su se u 19. i 20. stoljeću stube gradile kako bi olakšale pristup njegovim brežuljkastim područjima. Stubište kojim se najbrže stiže na Šalatu počinje iza zgrade Slavenske banke u Vlaškoj 53, koju je također projektirao Erlich, i uspinje se u ukupno šest krakova u velikom luku. Kao put do fakulteta i škole te rekreacije na Šalati ime su prigodno dobile po poznatom liječniku i prirodoslovcu Josipu Kalasanciju Schlosseru – Klekovskom.
Tijekom stoljeća raubanja rasklimale su se, na mjestima otkrhnule, napukle, a ponegdje i otklizale. Sve je to utjecalo na narušenu stabilnost konstrukcije i rasklimane elemente, koji su vapili za obnovom.
Otvori KEKS Pay
Danas pak raskopali novi ulaz u novu osnovnu skolu u jakusevcu.