Knjigu kroatistice Marinke Šimić "Glagoljica u Samoboru", u kojoj se bavi vezama samoborskoga kraja s glagoljicom, objavili su Hrvatska sveučilišna naklada, Staroslavenski institut i Ogranak Matice hrvatske u Samoboru. Knjiga je, ističu nakladnici, posvećena vezama grada Samobora i samoborskog kraja s glagoljicom.
Napominju kako okosnicu knjige čine glagoljski fragmenti pronađeni u knjižnicama u Samoboru, koje je autorica identificirala te jezično, paleografski i tekstološki obradila. Za Prvi glagoljski fragment utvrdila je da je pripadao liturgijskoj knjizi - brevijaru ili psaltiru s kraja 14. ili početka 15. stoljeća, pišu nakladnici i dodaju kako je brevijaru pripadao i Drugi samoborski fragment, koji je datirala u 14. stoljeće.
Glagoljski tekstovi izdani u latiničkoj transliteraciji i uspoređeni s paralelnim tekstovima iz drugih hrvatskoglagoljskih brevijara. Vrijednom ocjenjuju autoričinu tvrdnju da je "svaki glagoljski fragment od iznimne važnosti jer svjedoči o postojanju još jednoga glagoljskog rukopisa".
Tako su, dodaju, autoričina istraživanja usmjerena i na porijeklo glagoljskih fragmenata te na širi povijesni kontekst postojanja glagoljaštva na području Zagrebačke biskupije. Prilozi u knjizi pisani su znanstvenim stilom, opremljeni bilješkama i citiranom literaturom, napominju nakladnici i dodaju kako knjigu obogaćuju slikovni prilozi u boji glagoljskih listova, arhivske građe i dr.
Knjiga je ponajprije namijenjena istraživačima hrvatskoga glagoljaštva, proučavateljima hrvatskoga književnog srednjovjekovlja ali i svima koje zanima glagoljaštvo na samoborskom prostoru. Marinka Šimić je znanstvena savjetnica u trajnome izboru u Staroslavenskom institutu u Zagrebu. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirala je 1985. studij hrvatskog jezika i književnosti. Magistrirala je u Dubrovniku 1992., a doktorirala je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2001. godine disertacijom Leksik hrvatskoglagoljskoga pslatira.
Objavila je više knjiga, među kojima su "Jezik srednjovjekovnih kamenih natpisa iz Hercegovine" te "Akademijin brevijar (HAZU III c 12), hrvatskoglagoljski rukopis s konca 14. stoljeća".
Otvori KEKS Pay
