U vremenu sve većeg nepovjerenja u institucije i stručnjake, javna komunikacija znanosti više nije stvar dobre volje ili entuzijazma pojedinaca, već društvena nužnost. Upravo je to temeljna poruka knjige "Komunikacija o znanosti", zajedničkog djela prof. emer. Melite Kovačević, dr. sc. Tamare Dagen te izv. prof. dr. sc. Miroslava Rajtera, objavljene ove godine u izdanju Školske knjige. Riječ je o sustavnom, preglednom i višeslojnom uvodu u jedno od najvažnijih područja moderne znanosti – kako govoriti o znanstvenim spoznajama izvan akademske zajednice, odgovorno i učinkovito.
Knjiga je strukturirana tako da čitatelju omogućuje razumijevanje temeljnih postavki znanstvene komunikacije, njezinih ciljeva, kanala i izazova. Jasno je podijeljena na deset poglavlja, pri čemu je prvo fokusirano na teoriju, nakon čega slijede praktični primjeri. Autori se pritom oslanjaju na aktualnu znanstvenu literaturu, europske i nacionalne politike vezane uz otvorenu znanost, ali i na vlastito višegodišnje iskustvo u radu sa znanstvenicima, znanstvenim projektima i institucijama. Istovremeno, sadržaj je prilagođen hrvatskom kontekstu, što knjizi daje dodatnu vrijednost: ne radi se o prevedenom ili generičkom priručniku, već o djelu koje razumije domaću znanstvenu i medijsku svakodnevicu.
– Komunikacija o znanosti temeljni je aspekt povezivanja znanstvenih istraživanja sa širom zajednicom. Ona omogućuje da znanstvena postignuća postanu dostupna i korisna svima potičući informiranu javnost, obrazovanje, inovacije i učinkovite javne politike. Komunikacija o znanosti odnosi se na prenošenje znanstvenih informacija, ideja i istraživanja široj javnosti te specifičnim grupama kao što su studenti, političari, mediji ili poslovni sektor. To podrazumijeva različite medije i metode uključujući pisanje članaka, održavanje predavanja, stvaranje edukativnih videa, korištenje društvenih mreža, organiziranje izložaba i događanja te sudjelovanje u javnim raspravama – stoji u službenom opisu knjige, čiji je jedan od ključnih doprinosa jasan odmak od zastarjelog modela "prijenosa znanja" – prema kojemu znanstvenici posjeduju istinu, a javnost je treba pasivno "primiti". Umjesto toga, autori se zalažu za participativnu, inkluzivnu i dvosmjernu komunikaciju znanosti. Takav pristup, kako ističu, ne samo da povećava razumijevanje i prihvaćanje znanosti u društvu nego i doprinosi samoj znanosti – potičući relevantnija istraživačka pitanja i odgovornije metode.
– Naše želje da komunikaciju u znanosti objasnimo i razumijemo potaknute su dvjema značajkama znanosti u 21. stoljeću: činjenicom da znanost nikada nije bila značajnija za svakodnevni život ljudi, a s druge strane, činjenicom da znanost nikada nije bila pod većim pritiskom preispitivanja i osporavanja. Blokiranje komunikacije o znanosti zakomplicirala je prije dvadesetak godina digitalna transformacija javne komunikacije, koja je potaknula opsežne promjene u funkcioniranju znanosti i znanstvenih institucija, uključujući način na koji se komunikacija odvija unutar znanstvene zajednice i između znanstvenika i drugih društvenih aktera. Digitalne tehnologije učinile su znanstvenu komunikaciju bržom, interaktivnijom i javnijom, ali i povećale rizik od širenja netočnih ili manipulativnih sadržaja – pišu u uvodu autori, koji ističu da im je tijekom rada na stvaranju koncepta publikacije fokus bio na tome kako omogućiti bolje razumijevanje kompleksnih odnosa između znanosti i društva te osigurati da komunikacija o znanosti postane dvosmjerna, uključiva i prilagođena stvarnim potrebama društva.
No knjiga nije namijenjena samo znanstvenicima. Iako će najviše koristi od nje imati istraživači koji žele poboljšati svoju vidljivost, razumljivost i društvenu relevantnost, ovo je djelo vrijedno i za znanstvene novinare, komunikacijske stručnjake u akademskom sektoru, kao i za sve koji žele razumjeti ulogu znanosti u demokratskom društvu. U hrvatskom kontekstu, gdje je znanstvena pismenost često niska, a javni diskurs preplavljen senzacionalizmom i pseudoteorijama, ovakva knjiga dolazi kao važan podsjetnik da je kvalitetna znanstvena komunikacija najbolji alat protiv manipulacije i dezinformacija.
FOTO Nekoliko igračaka se povlači s polica: Sadrže kancerogene spojeve, poslano i upozorenje
Otvori KEKS Pay
