Komorski sustav često je na meti kritika dijela obrtnika. Zamjera mu se da je inertan i kao takav sam sebi svrha, što u konačnici dovodi u pitanje njegovo postojanje. Reklo bi se, kao na mastodonta koji se hrani komorskim doprinosom, a zauzvrat ne pruža ništa. Sve to podcrtava se "nametom" od 11,40 eura, koje je svaki obrtnik dužan mjesečno uplatiti za komorski doprinos. Pa ipak, postavlja se pitanje jesu li stvari baš onakve kakve se čine na prvu? Iako katkad izgleda da je sustav trom i neučinkovit, treba li ga se doista ugasiti?
Slažem se da treba reorganizirati komorski sustav kako bi postao učinkovitiji i agilniji te u konačnici spremniji da odgovori na sve izazove koji bi se mogli ispriječiti pred obrtništvo. Važno je istaknuti kako bi ukidanje komorskog doprinosa značilo kraj komorskog sustava. To bi možda preživjela nacionalna krovna organizacija Hrvatska obrtnička komora (HOK) te poneko veće udruženje. Time bi se osjetno oslabio utjecaj obrtnika i njihova pozicija u društvu. Od subjekta u društvenim kretanjima postali bi objekt o čijim bi interesima odlučivali drugi. Sustav u ovom trenutku predstavlja najjaču polugu u rukama hrvatskih obrtnika. Ova institucionalizirana snaga hrvatskog obrtništva ima kapacitet utjecati na razvoj događanja u našem društvu.
Ako se vratimo u ne tako daleku povijest organiziranja hrvatskih obrtnika, dade se iščitati kako su obrtnici već šezdesetih godina prošlog stoljeća to shvatili i krenuli u samoorganiziranje osnivanjem klubova i udruženja. Tako je 1967. godine i naše Udruženje obnovilo svoj rad. Udruženje obrtnika grada Zagreba baštini tradiciju Obrtnog zbora u Zagrebu, koji je osnovan 1893. godine, kao i Zanatske komore za grad Zagreb, osnovane 1932. godine, a neki naši cehovi osnovani su još u 15. stoljeću. Sve to vrijeme generacije zagrebačkih obrtnika trudile su se stvoriti dobre preduvjete za očuvanje i razvoj obrtništva u našem gradu.
Potreba za okrupnjavanjem i institucionaliziranjem predstavljanja obrtnika u Hrvatskoj kulminira osnivanjem Saveza udruženja hrvatskih obrtnika osamdesetih godina 20. stoljeća. Savez postaje mjesto na kojem se definiraju zahtjevi obrtništva prema Saboru, Vladi i ministarstvima, no obrtnički utjecaj i dalje je gotovo nikakav. Situacija se mijenja političkim promjenama u zemlji koje omogućuju obnavljanje rada Hrvatske obrtničke komore 1994. godine, a hrvatski obrtnici dobivaju krovnu organizaciju komorskog sustava.
Mi u Udruženju obrtnika grada Zagreba smatramo kako je važno surađivati s državnim institucijama na svim razinama, naravno na zdravim i partnerskim odnosima. Takav odnos godinama gradimo s Gradom Zagrebom. Tako smo svojim partnerima nedavno predložili povećanje sredstava za poticaje i proširenje kruga prihvatljivih djelatnosti, ali i institucionalno jačanje položaja obrtnika imenovanjem predstavnika obrtnika u Odbor za gospodarski razvoj Gradske skupštine. Mislim da je to "win-win" situacija za obje strane i na tome ću inzistirati do kraja svog mandata.
Iz našeg Udruženja pokrenute su brojne inicijative koje su olakšale poslovanje zagrebačkim, ali i drugim obrtnicima. Istaknuo bih izmjene Zakona o obveznim osiguranjima u prometu u kojima smo sudjelovali sa svojim prijedlozima, a koji se neizravno tiče auto struke. Ministarstvo državne imovine i prostornog uređenja i Vlada Republike Hrvatske prihvatili su naše prijedloge vezane uz promjene Zakona o kupoprodaji i zakupu poslovnih prostora. Naime, prijetila je opasnost da velik broj naših obrtnika koji su u zakupu gradskih i državnih prostora završi na cesti, ali smo to na svu sreću uspjeli spriječiti.
Osim toga, pokrenuli smo i inicijativu za rasterećenje malih obrta od pretjerane administracije, uključujući prijedloge za jednostavnije vođenje poslovanja i digitalizaciju procesa, inicijativu za groomere, dimnjačare, graditelje, plinoinstalatere... i mnoge druge. U pravilu se sve inicijative koje se tiču lokalne nadležnosti upućuju Gradu Zagrebu, dok se one koje izlaze izvan okvira Grada Zagreba šalju preko Obrtničke komore Zagreb i Hrvatske obrtničke komore prema nadležnim ministarstvima i državnim tijelima. Za rješavanje ovakvih problema nama obrtnicima treba jaka institucija i sustav koji stoji iza nje.
Cijeli naš sustav oslanja se na profesionalce iz stručnih službi koji rade odgovoran posao. Naša stručna služba svakodnevno zaprima upite obrtnika i daje savjete kako postupiti u konkretnim slučajevima. Pomaže u sastavljanju dopisa, očitovanja, prigovora i ugovora, a prema potrebi upućuje obrtnike na daljnje pravne korake u suradnji s odvjetnicima. Kada sam stupio na dužnost predsjednika Udruženja obrtnika grada Zagreba, imao sam viziju kojim putem treba krenuti. Spojio sam mlade i iskusne obrazovane ljude te stvorio tim koji može odgovoriti svim izazovima i potrebama naših članova. Ono na čemu sam inzistirao od početka bila je bolja vidljivost zagrebačkih obrtnika i našeg Udruženja. Promjene se možda ne događaju onom brzinom kojom bismo htjeli, ali su konstantne i pomaci se osjećaju.
Obrtnici svojim majstorskim znanjem i poduzetničkim duhom hrabro plove nemirnim morem slobodnog tržišta. Oni iza svakog odrađenog posla stoje vlastitim znanjem i iskustvom, a njihova stručna osposobljenost i položeni majstorski ispiti jamče kvalitetu njihove usluge. Svima njima potrebna je jaka institucionalna podrška komorskog sustava.
Snaga hrvatskih obrtnika počiva u njihovoj brojnosti i zajedništvu. Bez zajedničkog stava o važnim pitanjima za obrtništvo i njegova jasnog artikuliranja onima koji odlučuju mi nemamo snagu i samim time gubimo pregovaračku sposobnost. Obrtnici su ljudi koji marljivo rade i vrijeme im je vrijedan resurs. Upravo je zato važno imati efikasan i agilan sustav koji će štititi interese struka i obrtništva u cjelini.
Također, u njegov rad treba uključiti što veći broj obrtnika kako bi on dobio novi zamah i kako bi se iskristalizirale nove inicijative. Zato nam je važno imati priliku pristupiti svakom našem članu prilikom njegova ulaska u svijet obrtništva. Kad otvara obrt, obrtnik ne mora doći u svoje matično udruženje pa mnogi od njih i ne znaju gdje se ta udruženja nalaze i koje usluge im se ondje besplatno nude.
Područne komore pa i sam HOK zbog zaštite osobnih podataka nemaju potpun pristup podacima svojih članova, poput njihovih e-mail adresa. Takva situacija znatno otežava komunikaciju i informiranje obrtnika. U današnje vrijeme digitalne komunikacije mi nemamo e-mail adrese svih svojih članova, a njih je u ovom trenutku više od 20 tisuća. Nama lokalna samouprava ne smije dati te podatke zbog Opće uredbe o zaštiti osobnih podataka.
Kada bismo mi vodili Obrtni registar, lakše bismo mogli doći do svojih članova, a oni bi se lakše uključili u život svoga matičnog udruženja. Mi želimo da naši članovi dođu u svoj Obrtni dom. Svaki radni dan ovdje mogu dobiti odgovore na pitanja koja ih muče kao i vrijedne savjete vezane uz poslovanje i vođenje obrta. Osim toga, imamo moderno opremljene prostore u kojima se mogu održavati edukacije i predavanja, ali i društveni klub u kojemu se obrtnici mogu okupljati i družiti. Zato nam je važno da zakonodavac pokaže razumijevanje i komorskom sustavu prepusti vođenje Obrtnog registra i izdavanja obrtnica.
Brojke pokazuju kako je interes velik i stoga ne čudi stalan rast broja novootvorenih obrta. Mnogima je to najjednostavniji način da se okušaju u poduzetništvu. Upravo zbog toga važno je stvoriti dobru klimu za razvoj ovog segmenta našega gospodarstva, kako onu društvenu tako i onu zakonsku, što je glavni zadatak komorskog sustava.
Otvori KEKS Pay
