U posljednjih sedam dana Zagrepčani su, koristeći sustav javnih bicikala Bajs, prošli 26.555 kilometara. Tijekom vožnji trošile su se i kalorije, odnosno njih čak 800.000, što je ekvivalent oko 1593 obroka. Podaci su to sa stranice bajs.informacija.hr koja donosi i opciju planiranja ruta za korisnike javnih bicikala. Dovoljno je upisati početnu adresu i odredište, nakon čega sustav predlaže najbližu bajs stanicu, rutu za vožnju biciklom te odredišnu stanicu najbližu željenoj lokaciji-
Na zagrebačkim ulicama na raspolaganju je nešto više od dvije tisuće bicikla, a danas oko 13 sati za najam ih je bilo dostupno 1917, što znači da ih je svega stotinjak bilo u upotrebi. Sustav obuhvaća 180 stanica, a gotovo sve u svakom trenutku imaju barem jedan bicikl. Stanje na terenu, danas u popodnevnim satima pokazivao je tek tri prazne stanice, na kojima nije bio nijedan bicikl; Gupčeva zvijezda, Savski most okretište i Ulica Vjekoslava Klaića, dok ih je na stanicama Draškovićeva – Ulica kneza Mislava i Sopot bilo dostupno tek nekolicina.
Dnevno se, prema podacima sa stranice, ostvaruje između 1400 i 2050 vožnji, uz prosječno trajanje vožnje od 20 do 25 minuta. Zagrepčani tako svakodnevno prijeđu između 2700 i gotovo 4000 kilometara, što je udaljenost usporediva s putovanjem od Zagreba do sjevera Norveške. Samo u posljednjih sedam dana biciklima je prijeđeno više od 26 tisuća kilometara, uz procijenjenu uštedu od oko 6,5 tona ugljikova dioksida i gotovo 800 tisuća potrošenih kalorija.
Najveći promet i dalje bilježe stanice u širem središtu grada i poslovnim zonama. Trg kralja Tomislava redovito je među najaktivnijim lokacijama, s Green Goldom i Pučkim otvorenim učilištem. Upravo ondje bilježi se najveći broj preuzimanja i vraćanja bicikala, što potvrđuje da sustav javnih bicikala ponajprije služi za svakodnevne gradske relacije između posla, fakulteta i javnog prijevoza. Statistika otkriva i dnevne vrhunce korištenja. Očekivano je to jutarnja špica pa je vrijeme između 8 i 9 sati najintenzivnije razdoblje, kada se u samo jednom satu zabilježi više od dvije stotine vožnji. Istodobno, ni noćne vožnje nisu rijetkost, u razdoblju između 2 i 6 sati ujutro redovito se zabilježi nekoliko vožnji, no to svakako pokazuje da sustav funkcionira gotovo bez prekida.
Analitika, međutim, otkriva i slabije točke sustava. Posebno se ističu takozvane “jutarnje rupe”, odnosno stanice na kojima u jutarnjoj špici gotovo da nema bicikala. Najizraženiji primjer je stanica u Ulici Vjekoslava Klaića, koja je u razdoblju između 8 i 9 sati čak 30 dana zaredom imala kritično nisku dostupnost — manje od dva bicikla. Takvi podaci jasno pokazuju gdje je potražnja najveća i gdje bi sustav u budućnosti mogao zahtijevati bolju raspodjelu bicikala ili dodatne kapacitete. Valja napomenuti i kako podaci o najrjeđe korištenim stanicama zasad nisu dostupni pa nije moguće precizno utvrditi koje su lokacije s najmanjim brojem vožnji.
Podsjetimo, sustav javnih bicikala Bajs predstavljen je krajem kolovoza prošle godine kao dio širenja održive mobilnosti u Zagrebu. Prvo je postavljeno 500 bicikala na 40 stanica, a do kraja listopada mreža je proširena na oko 2000 bicikala na 180 lokacija diljem grada. Projekt vrijedan 9,3 milijuna eura bez PDV-a Grad Zagreb je na četiri godine ugovorio s tvrtkom Nextbike. Sustav se koristi putem mobilne aplikacije Nextbike, nakon registracije i aktivacije računa u iznosu od 10 eura, koji se pretvara u kredit za vožnju. Bicikl se može otključati skeniranjem QR koda ili unosom broja bicikla u aplikaciji, a nakon završetka vožnje vraća se na registriranu stanicu.
Otvori KEKS Pay
Mogu sad ja nešto izračunati? Dakle, 2000 komada bicikala, 168 sati u tjednu, prosječna brzina 10 km/h, maksimalna kilometraža 3.360.000 km u tjednu. Stvarna kilometraža 26.555 km, dakle iskoristivost bicikala je 0,8%. Još jedan velebni uspjeh našeg inteligentnog gradonačelnika, hihihi.