Iako se broj neplaniranih prekida u isporuci toplinske energije u Zagrebu posljednjih godina smanjuje, nedjeljni kvar na vrelovodnoj mreži pokazao je koliko je sustav i dalje osjetljiv na puknuća na starijim dionicama infrastrukture. Podaci HEP-Toplinarstva pokazuju jasan trend smanjenja broja neplaniranih prekida u Zagrebu u posljednjih pet godina — s 153 prekida 2020. na 79 u 2025. godini. Također, zabilježena su 104 prekida 2021., 72 u 2022. i 65 u 2023., dok je 2024. godine evidentiran manji porast na 81 prekid. Prekidi su u pravilu trajali od dva do 24 sata.
– Iz navedenog je vidljivo kako se broj neplaniranih prekida u isporuci toplinske energije smanjuje u zadnjih pet godina što je rezultat provođenja projekta "Revitalizacija vrelovodne mreže na području grada Zagreba“ – navodi direktor HEP-Toplinarstva Tomislav Brnadić u odgovoru Večernjem listu. Tvrtka toplinskom energijom opskrbljuje oko 133.000 krajnjih kupaca u Zagrebu, ali i u Osijeku, Sisku, Velikoj Gorici, Samoboru i Zaprešiću.
Nedjeljni kvar na istočnoj vrelovodnoj mreži bez grijanja je privremeno ostavio korisnike u Novom Zagrebu te u naseljima Vrbik, Martinovka, Cvjetno naselje, Kruge, Savica, Folnegovićevo naselje, Donji grad, Sigečica, Borovje, Ferenščica i Dubrava. Zagrepčani su od ranih jutarnjih sati prijavljivali hladne radijatore, a radnici HEP-Toplinarstva odmah su započeli detekciju i otklanjanje kvara. No, dio korisnika i danas je bez grijanja. – Danas smo pristupili sanaciji puknuća u Ulici Brune Bušića 3-27 i 10-42 te će krajnji kupci na navedenoj adresi biti bez isporuke toplinske energije za grijanje prostora i zagrijavanje vode od 9 sati sve do večernjih sati – navodi Brnadić.
Dodaje i da ta dionica mreže još nije bila obuhvaćena obnovom sustava. – Vrelovodna mreža na ovoj lokaciji nije zamijenjena prilikom provođenja projekta „Revitalizacija vrelovodne mreže na području grada Zagreba“ – ističe. U Toplinarstvu podsjećaju kako je najveći dio zagrebačke vrelovodne mreže izgrađen zastarjelom tehnologijom, zbog čega su cijevi podložne koroziji, toplinskim gubicima i puknućima. – Najveći dio postojeće vrelovodne mreže centralnog toplinskog sustava grada Zagreba izgrađen je danas zastarjelom tehnologijom te su vrelovodne cijevi bile podložne vanjskim utjecajima, što je pogodovalo propadanju cijevi i nastanku korozije te je dovelo do povećanih toplinskih gubitaka, puknuća cijevi i prekida isporuke toplinske energije – navodi Brnadić.
Zbog toga se provodi projekt Revitalizacije vrelovodne mreže na području grada Zagreba, najveći takav projekt u povijesti centralnog toplinskog sustava grada, sufinanciran sredstvima Europske unije, ističe direktor. U prvoj fazi projekta, od 2021. do 2023. godine, zamijenjeno je 40,8 kilometara najstarijih dijelova mreže, odnosno 81,6 kilometara cijevi, dok je u drugoj fazi, koja traje od 2024., do sada zamijenjeno 24,8 kilometara vrelovoda, odnosno 49,6 kilometara cijevi. Preostalih 600 metara vrelovoda planira se zamijeniti nakon završetka aktualne ogrjevne sezone. – Ove godine planiramo zamijeniti 9 km vrelovodne mreže, a u razdoblju od 2027. do 2030. godine planiramo zamijeniti 45 km vrelovodne mreže – navodi Brnadić, dodajući kako će nastavak ulaganja povećati sigurnost sustava. – Nastavljamo ulaganje u vrelovodnu mrežu grada Zagreba što će rezultirati povećanjem sigurnosti isporuke toplinske energije našim krajnjim kupcima – zaključuje.
Otvori KEKS Pay
