Po prvim tračnicama putnike je vukla konjska zaprega, električni tramvaj uveden je 1910. godine, a gradska tramvajska mreža nedugo potom počela se ubrzano širiti. Nove pruge Tratinskom i Ozaljskom cestom otvorene su 1935. godine, a nešto kasnije, na današnji dan prije 90 godina, otvoreno je i novo spremište, danas svima poznata Remiza. Opjevana je i u baladi koju je napisao Drago Britvić, a uglazbio i otpjevao poznati šansonijer Zvonko Špišić. – Treba biti blizu kad prvi tramvaji napuštaju Remizu – samo je jedan od stihova poznate Trešnjevačke balade.
Spremište se tridesetih godina, za otvorenja, Vurovčica, prema lokalitetu i obližnjoj ulici koja i danas nosi isto ime, a u njenu su kompleksu izgrađeni suvremena radionica za proizvodnju i održavanje tramvaja, upravna zgrada s večernjom blagajnom te prostori za izobrazbu prometnog osoblja. Središnji dio činile su dvije armiranobetonske hale kapaciteta 180 vozila, što je u to doba bila itekako impresivna brojka.
Spremište je do danas zadržalo svoj prepoznatljiv izgled, s dva armiranobetonska luka širine 25 i visine 7 metara. Dolazak pruge i otvaranje spremišta potaknuli su ubrzani razvoj Trešnjevke, a naziv Remiza postao je sinonim za okretište i tramvajsko srce na Ljubljanici.
Tijekom Drugog svjetskog rata, ali i Domovinskog rata, tramvajsko spremište i radionice radili su neprekidno, prepričavaju u ZET-u, a djelatnici su održavali i popravljali vozila kako bi grad mogao funkcionirati i u najtežim trenucima. – I danas, 90 godina od otvorenja, Remiza ostaje tihi svjedok razvoja i mjesto gdje se već desetljećima održava ritam grada. Lokacija je kroz vrijeme modernizirana izgradnjom nove tramvajske i autobusne radionice, no stara hala i dalje čuva duh vremena u kojem je Zagreb odlučno zakoračio u moderno doba.
Trešnjevačka Remiza danas je jedno od najprepoznatljivijih gradskih lokacija, ali je ujedno, nažalost, i jedno od onih koje već desetljećima vidno propada. Prolaskom kroz ogromne hangare i garaže može se vidjeti zub vremena, hrđave elemente koji vise i prijete zaposlenicima, a kad padne kiša, prostori prokišnjavaju i poplavljuju. Tramvajske su pruge dotrajale, pločnici puni rupa, a prizoru dotrajalog prostora snažan kontrast daju novi, netom kupljeni tramvaji koji su početkom prošle godine počeli prometovati gradskim ulicama. Štandovi koji se nalaze preko ceste također su mahom zatvoreni.
Uređenje ovog važnog tranzitnog centra već je u više navrata najavljivano te obećavano, a nalazi se i u izbornom programu stranke Možemo za lokalne izbore 2021. godine. – Remiza na Ljubljanici i okolni kompleks zgrada u Ozaljskoj ulici zahtijevaju ob-
novu i uređenje. Naime u taj se prostor nije ulagalo 50 godina, još od otvorenja bivše Name 1972. godine! On je pak iznimno važan za prometnu protočnost, ali i za okupljanje građanki i građana, stoga je bitno urediti ga što prije bez drastičnog narušavanja originalnog izgleda kako bi ostao spoj tradicije i modernog, održivog urbanizma.
Potrebno je što prije postaviti pristupne rampe prema okretištu za osobe s invaliditetom i kontrolirati “divlje” parkiranje. Zbog velikog potencijala tog prostora kao mjesta događanja i okupljanja, svojevrsnog trga, bit će dijelom sveobuhvatnog urbanističkog plana – stoji u dokumentu. Danas, međutim, ne postoje konkretni planovi o uređenju spremišta i tramvajskog terminala, a jedna od najvećih zapreka neriješeni su imovinsko-pravni poslovi.
Otvori KEKS Pay
