Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Zagreb ZG Vijesti

'Da, metropola treba nove cijevi, no pomoći će i centralizacija sustava'

Pitali smo stručnjake može li se i kako spriječiti ponavljanje potopa
28. srpnja 2020. u 11:22 3 komentara 716 prikaza
Foto: Dalibor Urukalovic/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/2

Vodu su iz prizemnih i podrumskih prostorija izbacivali kantama, pumpe i strojevi za isušivanje radili su punom parom, a po površini kišnice koja im je potopila dijelove zgrada i kuća skupljali su stvari kako bi spasili što se da spasiti. Otprilike tako izgledao je protekli vikend Zagrepčana koji su bili poplavljeni za nevremena, a neki su, poput Klinike za dječje bolesti u Klaićevoj, “plivali” i dvaput, u petak i nedjelju.

Jaka kiša poplavila Zagreb Oglasila se i oporba Stručnjak objašnjava: Tko je kriv za poplave i što se može učiniti da se spriječe?

– Već tri dana čistimo podove, odnosimo otpad, sortiramo oštećene materijale i brojimo štetu – govori mag. pharm Ljerka Klarić, voditeljica bolničke ljekarne, dodajući da za nju traže novu lokaciju, no još ne znaju kamo će se točno smjestiti.

>> VIDEO Poplava u Ilici

Strategija iz 2012. na čekanju

Šteta je u bolnici u Klaićevoj milijunska, a nesporno je da je ima i u drugim dijelovima Zagreba, no o kojoj je brojci riječ, kazao je jučer gradonačelnik Milan Bandić, znat će se tek za tjedan dana. A što treba infrastrukturi metropole kako se takvi scenariji ne bi ponavljali, pitali smo stručnjake koji su se, u moru potencijalnih rješenja problema, složili u jednome – da ne postoji apsolutna zaštita od poplave, već se samo mogu ublažiti posljedice, i to modernizacijom sustava i zamjenom njegovih dotrajalih dijelova.

– Treba najprije napraviti dubinske analize hidrološko-hidrauličkih parametara, a zatim se može govoriti o razlogu nepogode. Neke stvari sigurno nisu pridonijele sigurnosti grada, poput sječe šume na Sljemenu i neurbanizirane izgradnje podsljemenske zone – govori Neven Kuspilić, profesor na Građevinskom fakultetu.

Metropola se, dodaje, nalazi u specifičnim uvjetima opasnosti zato što je s jedne strane ugrožena Savom, od čijeg se izlijevanja strepi u proljeće i jesen, a s druge ljetnim pljuskovima koji sa Sljemena donose velike količine vode u sustav, što se tijekom vikenda, kako je jučer ustvrdio Marin Galijot, direktor zagrebačke Vodoopskrbe i odvodnje, i dogodilo.

ZAGREBAČKI GRADONAČELNIK Bandić: Uzrok poplava je većinom sam svoj majstor

– Grad je u povijesti imao mnogo epizoda takvih poplavljivanja, a u posljednja četiri desetljeća Hrvatske su vode sagradile niz retencija u podsljemenskoj zoni, koje su smanjile njihovu opasnost i frekvenciju – objašnjava prof. Kuspilić, koji je sa stručnjakom za hidrogradnju Vladimirom Andročecom prije četiri godine radio na zborniku radova prema Strategiji razvoja vodoopskrbe i odvodnje Zagreba do 2035., koja je, pak, nastala 2012. No ti zahvati nisu dovoljni, dodaje Andročec, pa su u sklopu strategije razvili i plan prema kojem bi se infrastruktura trebala modernizirati i optimizirati, posebice u najugroženijim dijelovima grada poput centra, u kojem su cijevi stare i stotinjak godina.

– Dvije su vrste modernizacije u vidu: zamjena cijevi i optimizacija tlakova koji ih svojom veličinom oštećuju – navodi Andročec, dodajući kako cijeli sustav usto zahtijeva informatičku centralizaciju. Drugim riječima, potrebno je jedno središte u koje će se, uz pomoć senzora, slijevati sve informacije o tlakovima, brzini protoka, stanju ventila… 

– Tako će se podaci pratiti u “real timeu” i daljinski upravljati ventilima kad se uoči da je potrebno intervenirati. Princip je to koji ima većina velikih europskih gradova, poput Berlina – govori Andročec.

>> FOTO Velika poplava u Zagrebu

1 / 38
Potop u Zagrebu

A dokumentacija za to, kako je jučer najavio Galijot, bit će gotova do kraja mjeseca. Glavni je cilj zamjena cijevi, posebice na dijelovima gdje postoji mješoviti oblik odvodnje, odnosno gdje se miješaju fekalna i oborinska voda.

– No zamjena dotrajalih cijevi skupa je i dugotrajna jer zahtijeva složene pripreme i stabilne izvore financiranja, koje ViO nema – zaključuje Andročec, dodajući da su planovi ostali na papiru jer se za većinu čekaju dozvole.

Jaka kiša poplavila Zagreb Elvis Sprečić U poplavi na vidjelo izašlo i loše stanje zagrebačke infrastrukture

Pumpe i mobilni zidovi

A budući da su meteorolozi upozorili da još ne valja pospremiti gumene čizme i kabanice, donosimo i savjete kako se pripremiti za poplavu te ponašati tijekom i nakon nje kako bi šteta bila što manja, a sigurnost veća. Dakle, treba pratiti prognozu i upute stručnjaka, nikako ne paničariti i dogovoriti plan zaštite s obitelji, djelatnicima i ostalima koji bi trebali biti uključeni u akciju.

Valja se opskrbiti alatima, poput pumpi, koje se mogu pronaći u trgovačkim lancima, a stoje od 200 do 6000 kuna. Neke tvrtke nude i plastične ili metalne pregrade i mobilne zidove za obranu od poplava debljine od 70 do 140 centimetara, kao i moderne verzije zečjih nasipa koje se pune poput čamaca na napuhavanje, samo što umjesto zraka koriste upravo vodu koja nadire. 

>> VIDEO Jaka kiša paralizirala Zagreb

Zagreb: Predstavljen šesti međunarodni turnir u hrvanju Zagreb Open Grand Prix 2019
'SVI SMO PLAKALI'
Prije 14 dana izgubio sestru pa napravio podvig života: 'Sve bih dao da je ona živa'
CVH
CVH
Naučite kako samostalno obaviti pregled motocikla i dođite na besplatnu provjeru tehničke ispravnosti
  • nečešrazbojniče:

    VIO nema novce, grad nema novce, država nema novce ali građani uredno svaki mjesec plačaju za "održavanje", isporuku vode, pročistać i raznorazne druge stavke koje možete pogledati na računu a gospoda ne rade ništa. Samo dolaze na posao da budu ... prikaži još! na broju. Sada oni idu utvrđivati stanje i snimati situaciju. ŠTA STE DO SADA RADILI?

  • doktorica:

    glavno da imamo fntane i betonjare

  • igorl:

    "Tako će se podaci pratiti u “real timeu” i daljinski upravljati ventilima kad se uoči da je potrebno intervenirati" - ovo je znanstvena fantastika ak se mene pita. Dok mi to budemo imali, ostatak modernoga svijeta ce vec u svemiru ... prikaži još! druge galaksije istrazivati...