Opservatorij Pan-STARRS na Havajima zabilježio je objekt 29. kolovoza, a analiza arhivskih podataka otkrila je da se on kreće gotovo identičnom orbitom kao Zemlja već 60-ak godina. Razlog zašto je tako dugo ostao neotkriven leži u njegovoj maloj veličini i slabom sjaju, zbog čega je vidljiv samo kada se jako približi našem planetu. Prema riječima istraživača, takve prilike za promatranje su rijetke, što ga čini izazovnim objektom za proučavanje.
Iako ga se naziva "drugim mjesecom", 2025 PN7 zapravo ne kruži oko Zemlje. On je kvazi-satelit, vrsta asteroida koji kruži oko Sunca, ali se njegova putanja toliko podudara sa Zemljinom da ostaje naš stalni pratitelj. Poput našeg svijeta, i njemu treba otprilike jedna godina da završi svoj krug oko Sunca, stvarajući tako iluziju da je gravitacijski vezan za nas.
Važno je razlikovati kvazi-mjesece od "mini-mjeseca". Mini-mjeseci su asteroidi koje Zemljina gravitacija privremeno "zarobi" i koji doista kratko kruže oko našeg planeta prije nego što pobjegnu. S druge strane, kvazi-sateliti poput 2025 PN7 nikada ne prelaze tu gravitacijsku granicu; oni su samo susjedi na sličnoj stazi oko Sunca.
S promjerom procijenjenim između 19 i 30 metara, 2025 PN7 trenutno je najmanji i orbitalno najmanje stabilan poznati kvazi-mjesec. Očekuje se da će u našoj blizini ostati još otprilike 60 godina, nakon čega će ga gravitacijski utjecaj Sunca povući u takozvanu "orbitu potkove", čime će se značajno udaljiti.
Znanstvenici vjeruju da je riječ o stjenovitom, prirodnom objektu. Jedna od teorija je da bi, slično kao i poznatiji kvazi-mjesec Kamo'oalewa, i 2025 PN7 mogao biti drevni fragment našeg Mjeseca. Smatra se da potječe iz skupine asteroida Arjuna, malih svemirskih stijena s orbitama sličnima Zemljinoj. Potvrda ove teorije zahtijevat će dodatna promatranja, a više o sličnim objektima može se pronaći na stranicama NASA-e.
Otkrića poput ovog pokazuju koliko je Sunčev sustav pun iznenađenja. Iako kvazi-mjeseci ne predstavljaju prijetnju od sudara, oni su iznimno vrijedni za znanost jer su relativno lako dostupni za bespilotne misije. Upravo je Kamo'oalewa cilj kineske misije Tianwen-2, koja planira prikupiti uzorke s tog objekta, što bi moglo otkriti tajne o podrijetlu ovih zagonetnih Zemljinih pratitelja.