Znanstvenici su otkrili skrivenu geološku slabost ispod grenlandskog ledenog pokrova koja bi mogla ubrzati njegov kolaps i zakomplicirati američke ambicije na Arktiku. Novo istraživanje otkrilo je skriveni sloj sedimenta, sastavljen od meke zemlje i pijeska, koji je prouzročio topljenje, raspadanje i pad većeg dijela ledenjaka. Prema novom istraživanju sa sveučilišta Kalifornija u San Diegu taj sloj, debeo i do 200 metara (na nekim mjestima čak do 300 metara), djeluje kao prirodni lubrikant: smanjuje trenje između leda i podloge, omogućuje brže klizanje ledenjaka prema oceanu i znatno ubrzava gubitak mase.
Studija objavljena u časopisu Geology temelji se na analizi seizmičkih podataka prikupljenih s 373 mjerne stanice diljem Grenlanda tijekom posljednja dva desetljeća. Istraživači su mjerili kašnjenja u seizmičkim valovima izazvanim potresima. Signali su se sporo širili kroz mekani sloj, što je jasno ukazivalo na prisutnost sedimenata umjesto tvrde stijene. "Ako više otopljene vode dospije do dna, ovi sedimenti mogu dodatno smanjiti čvrstoću, ubrzati tok leda i povećati gubitak leda u oceanu. To znači da bi neke regije Grenlanda mogle biti osjetljivije na klimatske promjene nego što pretpostavljaju trenutačni modeli", kazao je Yan Yang, glavni autor studije i geofizičar sa Scripps Institution of Oceanography. "Sigurnost obalnih zajednica ovisi o preciznim prognozama, a znati je li podloga tvrda stijena ili mekani sediment ključno je za poboljšanje predviđanja porasta razine mora", kazao je. Sedimenti nisu ravnomjerno raspoređeni. Deblji slojevi (do 200–300 m) nalaze se u toplijim, vlažnijim zonama gdje se led topi odozdo, dok su tanji ili ih nema u hladnijim, smrznutim područjima. To objašnjava zašto se neki dijelovi ledenog pokrova raspadaju brže od očekivanog. Otkriće dolazi u trenutku kada američki predsjednik Donald Trump intenzivno pritišće Dansku i Grenland za preuzimanje kontrole nad otokom, navodno zbog strateškog položaja u Arktiku, sprečavanja utjecaja Rusije i Kine te pristupa bogatim prirodnim resursima.
Međutim, sedimentni sloj predstavlja veliku prepreku za rudarenje i eksploataciju resursa. Bušenje kroz stotine metara mekane gline i pijeska dovodi do čestog začepljenja svrdla, oštećenja opreme, usporavanja radova i enormnog povećanja troškova. Studije iz 2022. (The Cryosphere) i 2024. (Annals of Glaciology) pokazale su da stabilno bušenje zahtijeva smrznutu stijenu, a ne sediment jer inače dolazi do zastoja i opasnih uvjeta.
Sve veći broj ledenih brjegova koji se odvajaju u obližnje vode ugrožava potencijalne offshore naftne platforme, a ekstremna izoliranost Grenlanda i nedostatak infrastrukture dodatno otežavaju operacije. Trumpova administracija ističe da je potpuna kontrola nad Grenlandom nužna kako bi se spriječilo da Rusija i Kina koriste otok kao „granični prijelaz“ u eventualnoj invaziji na Sjevernu Ameriku. Kina se od 2018. deklarira kao „država blizu Arktika“ i pokazuje interes za resurse i plovne putove Grenlanda, prenosi Daily Mail.
Otvori KEKS Pay
Nema u što se novinari Večernjeg ne razumiju. Samo su u ovom članku eksperti za glaciologiju, klimatske promjene, temeljnu i inženjersku geologiju, globalnu geostrategiju, oceanografiju, mineralologiju, odobalno naftno rudarstvo, rudarenje na ledenjaku i kineske pomorske interese.