Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Svijet

Zlatni kineski put u Europu

Brodovi s kineskom robom preko Arktika skratit će putovanje za 15 dana. 
Do sada se sav promet odvijao kroz Indijski ocean i Sredozemno more
27. kolovoza 2013. u 14:04 0 komentara 357 prikaza
Teretni brod
Foto: Reuters/ Pixsell

Marko Polo ušao je u povijest kao prvi čovjek koji je iz Europe doplovio do Kine. Prevalio je između 1261. i 1269. godine preko Perzije i Indijskog oceana put do Kine, priključivši se poslanstvu perzijskog kana Hulagua velikom mongolskom Kublaj-kanu, koji je u to vrijeme imao svoju prijestolnicu u današnjem Pekingu. Poslije će tim ili sličnim putem stoljećima kolati roba iz Kine u Europu i obrnuto, sve do 1869. godine kada je otvoren Sueski kanal, 163 kilometra dugi tjesnac koji je povezao Sredozemno i Crveno more.

Od Daliana do Rotterdama

Otvaranjem Sueskog kanala znatno je smanjeno vrijeme putovanja između Starog kontinenta i Dalekog istoka, a to je imalo goleme ekonomske učinke za Aziju, naročito za Europu. Sueski kanal postao je prolaz kroz koji u Europu dolazi gotovo sva roba iz daleke Kine. Točno 144 godine nakon otvaranja Sueskog kanala Kinezi su odlučili pisati povijest i otvorili su novi put za svoju robu u Europu. Umjesto južnom rutom preko Indijskog oceana i Sueskog kanala Kinezi će Europu \"osvajati\" sjevernom rutom kroz zaleđeni Arktik.

Glavna prednost nove rute je što je čak 2400 nautičkih milja (4445 kilometara) kraća od starog plovnog puta preko Sueza, koji iznosi 8100 nautičkih milja (15.001 kilometar). Dakle, put od kineske luke Dalian do nizozemske luke u Rotterdamu preko Arktika iznosi 5700 milja (10.556 km). Kraći put znatno će smanjiti vrijeme putovanja, a samim time i cijenu robe koja se prevozi. Europa sada može očekivati još jeftiniju kinesku robu.

– Brodarska industrija ovu je novu rutu već prozvala \"zlatni plovni put\" jer vrijeme putovanja skraćuje između 13 i 15 dana – kazali su u najvećoj kineskoj brodarskoj kompaniji Cosco, vlasnici broda Yong Sheng koji se prvi zaputio \"zlatnom rutom\".

Očekuje se da će brod Yong Sheng u Rotterdam stići za 35 dana, dok bi mu preko Sueskog kanala trebalo 48 dana.

– Ova nova ruta nudi najekonomičnije rješenje za trgovinu između Kine i Europe – likuju kineski državni mediji.

Postavlja se pitanje zašto su Kinezi tek sada otkrili ovaj put za Europu? Jedan su razlog nemiri u arapskom svijetu, ponajprije u Egiptu, i strah da bi moglo doći do zatvaranja Sueskog kanala koji život znači za kinesku izvozno orijentiranu industriju. Drugi razlog je globalno zagrijavanje koje arktičko područje čini plovnim čak pet mjeseci u godini, od srpnja do kraja studenoga.

– Najbolji mjeseci su rujan i listopad, kada na gotovo cijelom putu nema leda – kazao je za Wall Street Journal Sergej Balmasow, šef ureda za informiranje na sibirskom dijelu sjeverne rute.

Arktički led lani je pokrivao 2,2 milijuna četvornih kilometara, 53 posto manje nego 1979. godine kada je pod ledom bilo 4,7 milijuna četvornih kilometara, objavio je Nacionalni centar podataka za snijeg i led u SAD-u.

Dramatično otapanje

Tempo klimatskih promjena na Arktiku zapanjilo je znanstvenike, kazao je Mark Serreze, direktor u američkom centru za praćenje klimatskih podataka. – Arktik se ubrzano zagrijava. U proteklih 50 godina temperature na Arktiku porasle su oko četiri Celzijeva stupnja, što predstavlja znatan rast. To je mnogo više od globalnog prosjeka od oko jednog stupnja. Zato me ne bi iznenadilo da u idućih 20 godina ljeta na Arktiku budu potpuno bez leda. Zato su brodari tako uzbuđeni ovim novim plovnim putem – kazao je Serreze.

Brodovi iz Kine vozit će kroz Beringov tjesnac, Istočno-sibirsko more i Wilkickov prolaz ispred otočne skupine Sjeverna zemlja, da bi se zatim spustili prema europskim lukama, ponajprije Rotterdamu i Hamburgu. Plovni put između Europe i Azije čini 15 posto ukupne trgovine, a novim kineskim \"zlatnim putem\" sigurno će se povećati.

Proveli smo jedan radni dan u adventskoj kućici
Nema predaje
Proveli smo jedan radni dan u adventskoj kućici: Radila sam kao BioManijak
Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.