RAT U EUROPI

Bijela kuća objasnila izjavu Bidena o razgovoru s Putinom: 'Rat bi se mogao završiti danas bez pregovora da je Putin učinio što je trebao'

Russian President Vladimir Putin inspects preparations of mobilised reservists at a military training centre in Ryazan Region
Foto: RUSSIAN DEFENCE MINISTRY/REUTERS
1/8
Autori: Vecernji.hr, Hina
02.12.2022.
u 23:25

Paketi, natopljeni tekućinom karakteristične boje i mirisa, poslani su ukrajinskim veleposlanstvima u Mađarskoj, Nizozemskoj, Poljskoj, Hrvatskoj i Italiji, generalnim konzulatima u Napulju i Krakowu i konzulatu u Brnu

Američki predsjednik Joe Biden rekao je da ne planira u skorije vrijeme kontaktirati Vladimira Putina, no da je u dogovoru sa saveznicima u NATO-u spreman razgovarati s ruskim predsjednikom ako on pokaže interes za okončanje rata u Ukrajini. Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko rekao je u četvrtak stanovnicima glavnog grada da naprave zalihe vode, hrane i tople odjeće u slučaju potpunog pada električne mreže uzrokovanog ruskim zračnim napadima te je rekao da bi građani trebali ostati s prijateljima u predgrađima ako mogu.

Poštovani čitatelji, ovaj članak sa praćenjem događaja prethodnog dana je završen. Situaciju u Ukrajini iz minute u minutu sada možete pratiti u novom članku

Tijek događaja: 

23:24 - Više od tisuću Ukrajinaca oslobođeno je iz ruskog zarobljeništva tijekom rata, rekao je predsjednik Volodimir Zelenski. Ukrajinski predsjednik rekao je da njegova zemlja mora vratiti sve koje su zarobile ruske snage.

Rusija i Ukrajina organizirale su niz razmjena zarobljenika tijekom rata. Posljednji je bio jučer, kada su dvije zemlje razmijenile 50 vojnih pripadnika.

22:36 - Bijela kuća je u petak pojasnila izjavu koju je Joe Biden dao dan ranije, istaknuvši da američki predsjednik zasad ne planira razgovarati s Vladimirom Putinom o ukrajinskom pitanju.

"Zasad nema namjeru razgovarati s Putinom", rekao je u petak John Kirby, glasnogovornik Vijeća za nacionalnu sigurnost koje je u nadležnosti Bijele kuće. "I kao što je (Biden) još rekao, Putin nije pokazao baš nikakvo zanimanje za bilo kakav dijalog - zapravo suprotno", rekao je novinarima.

Joe Biden je u četvrtak izjavio da je "spreman razgovarati s Putinom ako nastoji pronaći način za prekid rata", istaknuvši da ruski predsjednik to "još nije učinio".

"Kad bi bilo tako, u dogovoru s francuskim i prijateljima u NATO-u, bio bih sretan da sjednem s Putinom i vidim što mu je na umu. Još to nije učinio", dodao je na zajedničkoj tiskovnoj konferenciji s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom.

Ove izjave daju naslutiti da je Washington otvoren za dijalog s Kremljem o ratu u Ukrajini, ali Moskva je u petak očito odbila prijedlog, shvativši da on uključuje odlazak ruskih snaga iz Ukrajine, na što Rusija ne pomišlja, pojašnjava France presse.

Kirby je uz to zanijekao da SAD nagovara ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskija da nastavi pregovore s Moskvom.

"Predsjednik uopće nije rekao da je došlo vrijeme za pregovore", rekao je. "Rat bi se mogao završiti danas bez pregovora da je Putin učinio što je trebao i otišao iz Ukrajine. Njegove snage nemaju ondje što raditi".


21:52 - Očekuje se da će ukrajinski BDP pasti čak 32-33,5 posto ove godine zbog ruskih raketnih napada na energetsku infrastrukturu, izjavila je 2. prosinca ministrica gospodarstva Julia Sviridenko. "Apsolutno je očito da treba korigirati makroekonomsku prognozu (uslijed napada na energetski sektor)", rekla je na brifingu.


21:50 - Rafael Grossi, glavni direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), rekao je 2. prosinca da se nada da će do kraja ove godine postići dogovor s Rusijom i Ukrajinom o zaštiti nuklearne elektrane Zaporižja, koju trenutno okupiraju moskovske trupe.

U intervjuu za talijanski list La Repubblica rekao je da ne isključuje još jedan sastanak s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u bliskoj budućnosti, kao i s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim. "Postoji konkretan prijedlog o osiguranju Zaporižja i postignut je važan napredak", rekao je. "Dvije strane sada se slažu oko nekih osnovnih načela. Prvo je ono zaštite: to znači prihvaćanje da se ne puca 'na' elektranu i 'iz' elektrane. Drugo je priznanje da je IAEA jedini mogući put naprijed", rekao je Grossi, a prenosi CNN.


21:45 - Visoki predstavnik EU-a za vanjsku politiku Josep Borrell rekao je u petak u Poljskoj da je do sada 1100 vojnika sudjelovalo u misiji EU-a za obuku ukrajinske vojske. Borrell je iznio taj broj za vrijeme posjeta kampu za obuku u Brzegu u Poljskoj. Rekao je da je misija pokazala volju Europe da podrži Ukrajinu dok se brani od Rusije.

Ministri vanjskih poslova EU-a potpisali su dogovor o Misiji EU-a za vojnu pomoć za potporu Ukrajini (EUMAM) 14. studenog a službeni početak bio je dan kasnije. Nekoliko država EU-a već je obučavalo ukrajinske vojnike na temelju nacionalnih sporazuma.

Ukupno će se u 20 zemalja članica obučavati do 15.000 vojnika, piše dpa. U Hrvatskoj su se predsjednik države i oporba usprotivili prijedlogu vlade da Hrvatska u sklopu misije EU-a obučava ukrajinske vojnike, pa će o tome glasati Sabor.

Misiju obuke će platiti EU, a Borrell je procijenio da će se raditi o oko 100 milijuna eura.


19:24 - Ukrajinski pokušaji da povrate Krim bit će 'stvarno opasni za sve nas', upozorava bivši diplomat. Ukrajina nije skrivala svoje ambicije da povrati sav svoj teritorij od Rusije - uključujući dijelove zemlje okupirane od 2014. Jedna od njegovih ključnih meta je aneksirani teritorij Krima - ali bivši britanski veleposlanik u Rusiji upozorio je da bi to moglo postati "opasno".

Sir Tony Brenton rekao je za Sky News da je ruski predsjednik Vladimir Putin "uložio veliki dio svog kredibiliteta" na zauzimanje Krima, tako da bi mogao ići krajnje daleko da ga zadrži. Rekao je da će, ako Ukrajina vrati Krim, Rusiju morati istjerati "najbrutalnijim sredstvima".

Tvrdio je da bi to postalo "prilično opasno područje" s Putinom koji bi postao "manje racionalan" i potencijalno prijetio uporabom nuklearnog oružja.

"U tom trenutku kriza postaje stvarno opasna za sve nas", rekao je.

Sir Tony je rekao da bi vraćanje Krima trebalo staviti "u duboko zamrzavanje" kako bi se to riješilo za nekih 10 ili 20 godina, kada bi se također mogao održati "razuman dijalog" o reparacijama za Ukrajinu.


17:41 - Ruske i ukrajinske snage vjerojatno čeka teška zima, ali turski ministar vanjskih poslova vjeruje da bi se mogli poduzeti koraci da se rat okonča do proljeća. "Mislim da ćemo prije proljeća imati jasnu sliku o prekidu vatre ili primirju ili pregovaračkom stolu", rekao je Mevlut Cavusoglu.

"Ali nećemo odustati. Kao Turska, nastavit ćemo naše napore", dodao je.

Cavusoglu je također kritizirao neke zapadne zemlje, rekavši da bi trebale učiniti više kako bi dvije strane došle za pregovarački stol.

Turska se pokušala pozicionirati kao posrednik između Rusije i Ukrajine, pomažući u postizanju dogovora o transportu ukrajinskog žita iz zemlje.


17:37- Proruske vlasti u južnoj ukrajinskoj regiji Herson u petak su objavile da će početi evakuirati ljude smanjene pokretljivosti iz okupiranog grada Kakovka, što je dio šireg razmještanja civila s istočne obale rijeke Dnjepar.

Rusija je prošli mjesec napustila zapadnu obalu - uključujući grad Herson - u jednom od najvećih povlačenja u ratu u Ukrajini. Povlačenje znači da široki Dnjepar sada predstavlja bojišnicu rata na jugu zemlje, dok obje strane razmjenjuju žestoku vatru sa svojih pozicija na suprotnim obalama.

Uprava Kakovke koju je postavila Rusija objavila je da će nepokretne osobe biti odvedene u okrug Heničesk na jugoistoku. "Pobrinite se za sebe i sebi bliske!", pisalo je u objavi na Telegramu u kojoj vlasti ohrabuju ljude da se prijave za evakuaciju.

Prije nego što se odrekla Hersona, Rusija je evakuirala desetke tisuća stanovnika u operaciji koju je Ukrajina opisala kao prisilnu deportaciju. Vlasti Hersona sada poziva ljude da napuste dijelove istočne obale, a onima koji to učine obećavaju da će se drugdje pobrinuti za njih.


15:35 - Ministarstvo unutarnjih poslova potvrdilo je kako je sumnjivo pismo stiglo ukrajinskom Veleposlanstvu te kako je ono sada u posjedu policije. Pismo su, kako ističu iz MUP-a, u Veleposlanstvu odbili zaprimiti zbog upozorenja iz Ukrajine.

>> OPŠIRNIJE


14:09 - Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je njemačkom kancelaru Olafu Scholzu u telefonskom razgovoru da je njemački i zapadni pristup ratu u Ukrajini "destruktivan" i pozvao Berlin da ponovno promisli o tome, objavio je Kremlj, a Scholz je pozvao Putina da što prije pronađe diplomatsko rješenje za Ukrajinu. Rusija i zapadne vlade su po pitanju Ukrajine na dijametralno suprotnim pozicijama, iako su i Moskva i Washington objavili u protekla 24 sata da su u načelu otvoreni za pregovore.

"Skrenuli smo pozornost na destruktivan stav zapadnih država, uključujući i Njemačku, koje upumpavaju oružje u kijevski režim i uvježbavaju ukrajinsku vojsku", priopćio je Kremlj nakon telefonskog razgovora dvojice čalnika.

"Sve ovo, kao i sveobuhvatna politička i financijska podrška za Ukrajinu, vodi do toga da Kijev potpuno odbija ideju bilo kakvih pregovora", dodao je,

Scholzov glasnogovornik je priopćio da je njemački kancelar pozvao Putina da pronađe diplomatsko rješenje za ukrajinski sukob što je prije moguće, "uključujući i povlačenje ruske vojske".

"Kancelar je osudio ruske zračne napade na civilnu infrastrukturu u Ukrajini i naglasio njemačku odlučnost da pomogne Ukrajini u osiguravanju svojih obrambenih mogućnosti protiv ruske agresije", dodao je glasnogovornik.

Putin "je pozvao Nijemce da ponovno promisle o svom pristupu u kontekstu događanja u Ukrajini", stoji u priopćenju Kremlja. Dodaje se da je Putin branio ruske raketne napade na mete u Ukrajini kao iznuđeni odgovor na ukrajinske napade na rusku infrastrukturu, uključujući ključni most između Rusije i Krima.


12:52 Ukrajinska veleposlanstva primila "krvave pakete" sa životinjskim očima

Nekoliko ukrajinskih veleposlanstava u inozemstvu, među kojima i veleposlanstvo u Zagrebu, primilo je "krvave pakete" sa životinjskim očima, objavilo je ukrajinsko ministarstvo vanjskih poslova.

Paketi, natopljeni tekućinom karakteristične boje i mirisa, poslani su ukrajinskim veleposlanstvima u Mađarskoj, Nizozemskoj, Poljskoj, Hrvatskoj i Italiji, generalnim konzulatima u Napulju i Krakowu i konzulatu u Brnu, objavio je na Facebooku glasnogovornik Oleg Nikolenko.

Ovaj incident događa se nakon niza pisama bombi poslanih na različite adrese u Španjolskoj, uključujući ukrajinsko veleposlanstvo u Madridu.

Zgrada veleposlanstva Ukrajine u Republici Hrvatskoj
Foto: Davorin Visnjic/PIXSELL/Privatna arhiva


12:46Tri su osobe ubijene, a sedam je ranjeno u ruskom granatiranju južne ukrajinske regije Herson u protekla 24 sata, rekao je regionalni guverner Jaroslav Januševič. 

Ruske trupe, kako je istaknuo, bombardirale su grad Herson i druge dijelove regije 42 puta u istom razdoblju, prenosi The Guardian. 

Grad Herson oslobodile su ukrajinske snage sredinom studenog nakon višemjesečne ruske okupacije, ali je od tada pod napadom ruskih trupa koje su se povukle na suprotnu stranu rijeke Dnjepar. Grad je također imao problema s opskrbom električnom energijom. Januševič je jučer rekao da je struja ponovno izgubljena nakon što je nedavno vraćena.


12:40 - Predsjednik Vladimir Putin otvoren je za pregovore o mogućem rješenju u Ukrajini, ali odbijanje Sjedinjenih Država da priznaju anektirane teritorije kao ruske koči potragu za bilo kakvim potencijalnim kompromisom, priopćio je Kremlj.

Predsjednik SAD-a Joe Biden rekao je u četvrtak da je spreman razgovarati s Putinom ako čelnik Kremlja traži način da se rat završi, ali da Putin to još nije nagovijestio.

"Predsjednik Ruske Federacije uvijek je bio, jest i ostaje otvoren za pregovore kako bi osigurao naše interese", rekao je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov novinarima na pitanje o Bidenovim izjavama.

"Najpoželjniji način za postizanje naših interesa je mirnim, diplomatskim sredstvima", rekao je Peskov. "Putin je bio, jest i ostaje otvoren za kontakte i pregovore", dodao je.

Putin je rekao da nimalo ne žali što je pokrenuo ono što naziva ruskom "specijalnom vojnom operacijom" protiv Ukrajine i smatra rat prijelomnim trenutkom kada se Rusija konačno suprotstavila arogantnoj zapadnoj hegemoniji nakon desetljeća poniženja u godinama nakon pada Sovjetskog Saveza 1991. Ukrajina i Zapad kažu da Putin nema opravdanja za ono što nazivaju okupacijskim ratom u imperijalnom stilu. Ukrajina kaže da će se boriti dok posljednji ruski vojnik ne bude izbačen s njezina teritorija.


12:30 - Ruska invazija na Ukrajinu pokazala je da se Europa previše oslanja na SAD za svoju sigurnost, rekla je finska premijerka Sanna Marin. Govoreći u think-tanku u Sydneyju, Marin se zauzela za jačanje europskih obrambenih kapaciteta uključujući proizvodnju oružja.

"Moram biti posve iskrena s vama, Europa sada nije dovoljno snažna. Bez Sjedinjenih Država bili bismo u neprilici", rekla je Marin u Institutu Lowy.

Dodala je da je razgovarala s mnogim američkim političarima koji su rekli da misle da bi Europa trebala biti snažnija.

"Sjedinjene Države daju puno oružja, puno financijske pomoći, puno humanitarne pomoći Ukrajini, a Europa još nije dovoljno snažna", rekla je. 

"Moramo se pobrinuti da gradimo te kapacitete kad je riječ o europskoj obrani, europskoj obrambenoj industriji".

U nedavnom govoru u Helsinkiju, Marin je rekla da Europa trenutačno previše ovisi o kineskoj tehnologiji i da bi trebala više ulagati u područja kao što su umjetna inteligencija i kvantna računala.


09:12 - Ministarstvo obrane Ujedinjenog Kraljevstva navodi kako je rusko povlačenje sa zapadne obale rijeke Dnjepar prošlog mjeseca pružilo ukrajinskim oružanim snagama priliku za napad na dodatne ruske logističke čvorove i komunikacijske linije.

- Ova je prijetnja vrlo vjerojatno potaknula ruske logističare da premjeste opskrbne čvorove, uključujući željezničke transferne točke, dalje prema jugu i istoku. Ruske logističke jedinice morat će obavljati dodatno radno intenzivan utovar i istovar sa željezničkog na cestovni transport - navodi ministarstvo.

- Ruski nedostatak streljiva (pogoršan ovim logističkim izazovima) vjerojatno je jedan od glavnih čimbenika koji trenutačno ograničavaju ruski potencijal da ponovno pokrene učinkovite kopnene ofenzivne operacije velikih razmjera - zaključuje se.


09:03Moskva testira novu raketu sustava proturaketne obrane u Kazahstanu, ustvrdilo je jutros rusko ministarstvo obrane. Raketa je navodno lansirana s poligona Sary Shagan. Rusija je tvrdila da je test bio uspješan, ali nije dala više detalja, prenosi Sky News.

Informacija dolazi nekoliko dana nakon što su ruski predsjednik Vladimir Putin i njegov kazahstanski kolega Kassym-Jomart Tokayev potpisali novi dokument o suradnji. Dvije su nacije 2022. obilježile tri desetljeća diplomatskih veza. U deklaraciji o 30. obljetnici diplomatskih odnosa ponovljena su nastojanja za produbljivanje bilateralne suradnje u politici, gospodarstvu, obrani, kulturi, obrazovanju, zdravstvu i sportu.


06:35 - Najviši ukrajinski sigurnosni dužnosnici naredili su istragu aktivnosti ogranka pravoslavne crkve koji je povijesno povezan s Moskvom, rekao je u četvrtak ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski. Zelenski je rekao kako će istraga ispitati ima li moskovski ogranak crkve pravo djelovati na jednom od najsvetijih mjesta u Ukrajini - kompleksu Kijevsko-pečerske lavre.

Pravoslavna crkva u Rusiji izdašno je poduprla devetomjesečnu invaziju Rusije na Ukrajinu.

Volodimir Zelenski
Foto: Ukrainian Presidential Press Ser

"Moramo stvoriti uvjete da nikakvi akteri ovisni o državi agresoru (Rusiji) ne mogu manipulirati Ukrajincima i slabiti Ukrajinu iznutra", rekao je Zelenski u video obraćanju.

U Ukrajini je crkva povezana s Moskvom prošloga svibnja formalno prekinula veze s Ruskom pravoslavnom crkvom, ali joj mnogi Ukrajinci još uvijek ne vjeruju i optužuju je za tajnu suradnju s Rusijom. Rasprava najviših sigurnosnih dužnosnika naglasila je važnost s kojom Zelenskij i drugi čelnici još uvijek gledaju na utjecaj crkve povezane s Moskvom među običnim Ukrajincima.

Pravoslavni kršćani čine većinu od 43 milijuna ljudi u Ukrajini, a od pada sovjetske vlasti konkurencija je žestoka između crkve povezane s Moskvom i neovisne ukrajinske crkve proglašene ubrzo nakon neovisnosti. Zelenski je rekao kako će vlada parlamentu podnijeti prijedlog zakona kojim se zabranjuju vjerske skupine "povezane s centrima utjecaja u Rusiji".

Rat u Ukrajini
Foto: Lyashonok Nina/Ukrinform/ABACA/A

Poduzet će se radnje protiv "subverzivne aktivnosti ruskih specijalnih službi u ukrajinskom vjerskom okruženju". Osim toga, ispitat će se imovina crkve, uključujući njezino korištenje Kijevsko-pečerske lavre. Sigurnosna služba SBU izvijestila je prošli tjedan kako je pretražila 350 zgrada koje pripadaju crkvi povezanoj s Rusijom i provela provjere nad 850 osoba. 

SBU je rekla kako je pronašla "sumnjive" ruske državljane, velike svote gotovine i prorusku literaturu, što je Moskva osudila. 


06:30 Britanski think tank za obranu i sigurnost otkrio je pojedinosti moskovskog plana prije invazije na Ukrajinu, na temelju ruskih dokumenata koje je navodno potpisao ruski predsjednik Vladimir Putin. Rusija je planirala preuzeti Ukrajinu u roku od 10 dana i pripojiti je do kolovoza ove godine, rekao je Kraljevski institut ujedinjenih službi za obrambene i sigurnosne studije (RUSI). Prema think tanku samo je mala skupina ruskih dužnosnika bila svjesna punog razmjera planova, piše Sky News.

Navodno ni zamjenici šefova ogranaka unutar ruske vojske nisu bili svjesni plana za invaziju i okupaciju Ukrajine sve do nekoliko dana prije početka invazije, a taktičke vojne jedinice nisu primile zapovijedi do nekoliko sati prije. Dokumenti su također otkrili da je Rusija navodno planirala zauzeti ukrajinske elektrane, aerodrome, zalihe vode, središnju banku i parlament, te da su ruske specijalne službe navodno imale zadatak ubiti ukrajinsko vodstvo.

VIDEO Tko je Putin kuhar

 

Komentara 32

TR
Tridvajeda
13:53 02.12.2022.

Ovo je bolesno na 6 različitih načina. Da država postane ozbiljna i učinkovita te da odluči doslijedno provoditi zakone, onda bi također morala zakonski proganjati poticatelje zločina i terorizma te one koji zagovaraju kršenja ljudskih prava. To bi vodilo u zabranu SPCa u RH, ali i zabranu islamske vjere.

KO
koraknaprijed
19:47 02.12.2022.

Tako su Francuzi,Englezi cak i Amerkanci govori Tudmanu za Krajinu,svi znamo kako su tu ploču nakon Oluje okrenuli.

Avatar Cantor
Cantor
14:47 02.12.2022.

Ovo je već toliko prozirno da je neugodno slušati. Točno takvim metodama se služila ud*ba kada je trebala podgrijati stvar i "zbiti redove" protiv vanjskog i još važnije unutrašnjeg "neprijatelja". Ovo je meni jasan znak da unutar Ukrajinskih redova počinju ozbiljna razračunavanja....

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?