Europski saveznici mogli su kratko odahnuti nakon što su ih američki partneri ipak pozvali na pregovore sa Ukrajinom u Ženevi. Iako u početnom stajalištu SAD je potpuno zanemario želje europskih i britanskih partnera, jučer je došlo do dogovora između ukrajinskih, EU, britanskih i američkih dužnosnika. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen čak je izjavila "Još ima posla za obaviti, ali ovo je dobar temelj za nastaviti dalje". Za "dobar napredak" zasluge daje jakom europskom prisustvu na razgovorima. Kako piše Politico, sigurno je "dobar napredak" sama činjenica da su Amerikanci uopće pozvali europske dužnosnike na razgovore, što je ujedno i smanjilo strah starog kontinenta da će mirovni sporazum po kroju Rusije dodatno ohrabriti njihovu ekspanziju.
Veselje nije bilo duga vijeka. Naime, odmah u večernjim satima Rusi odbijaju novi kroj mirovnog sporazuma. Najveći trenutni rizik je taj da će ruski predsjednik Vladimir Putin natjerati Trumpa da se vrati početnoj verziji plana: redukciji ukrajinskih snaga, zabrana priključenja NATO savezu i gubitak velikog dijela teritorija. Ovaj scenarij velika je kocka za predsjednika Volodimira Zelenskog. Zelenski treba birati između dvije strane: mira kojeg mu ponudi Trump koji je više puta naglasio "Nemaš karte za pobjedu bez nas" ili nastavka rata uz potporu europskih partnera koji su poznati po praznim birokratskim populističkim govorima u Bruxellesu koja ne drže vodu.
Europska unija iako ekstremno gura narativ podrške Ukrajini, istovremeno kalkulirano ne šalje oružje koje Zelenski želi, ne šalje trupe niti novac iz zamrznute ruske imovine. Donald Trump također je optužio na svojoj društvenoj mreži Truth Social kako EU unatoč svojim riječima i dalje kupuje naftu od Rusije. Za neke američke republikance, Europljani koji odbijaju Trumpov mirovni plan samo se zavaravaju. Greg Swenson, predsjednik Republicans Overseas u Ujedinjenom Kraljevstvu, poručuje: “Možete pričati velike priče i slati svoje najbolje ljude u Ženevu, ali jedini način da se pobijedi Putina jest boriti se, a nitko od njih to nije spreman učiniti. Sve zvuči lijepo kad govorite o demokraciji i obrani Ukrajine, ali jednostavno nisu spremni.” Europski dužnosnici tvrde suprotno, ističući velike količine oružja i financijske pomoći poslane Kijevu te ekonomske žrtve zbog prekida trgovine s Rusijom. No povlačenje SAD-a pojačalo je strah da Europa sama neće moći dovoljno pomoći Ukrajini. To se vidi i u najnovijem debaklu: plan o korištenju 140 milijardi eura zamrznute ruske imovine kao zajma za Ukrajinu zapao je u krizu zbog otpora Belgije.
Uz to, rasprave o slanju mirovnih snaga ili čak vojnika u Ukrajinu potpuno su splasnule. Macron i Starmer nekoć su govorili o “koaliciji voljnih”, no danas je takav pristup politički gotovo nemoguć, što je vidljivo i iz burne reakcije u Francuskoj na upozorenje novog generala o mogućem ratu s Rusijom. U Hrvatskoj je izrazito nepopularna ne samo ideja o sudjelovanju u "koaliciji voljnih", već i o bilo kakvom većem miješanju u rat u Ukrajini, što potvrđuje obaranje ideje treniranja ukrajinskih snaga u Hrvatskoj od strane Sabora kao i superiorna pobjeda Zorana Milanovića na predsjedničkim izborima. Njemačka pak smatra da dovoljno doprinosi raspoređivanjem brigade u Litvi, dok zapadnoeuropske vlade ostaju oprezne i ne žele riskirati visoke gubitke slanjem trupa na frontu. Swenson na kraju zaključuje: “Mi bismo pobijedili Rusiju, pobijedili bismo ih, mislim, brzo, pod uvjetom da nema nuklearnog oružja. Pobijedili bismo Rusiju, ali puno bi ljudi umrlo.”
Otvori KEKS Pay
Ako se nećka, neka se sjeti 2022 i tadašnjih obećanja borisa. ako ni to nije dosta onda je čovjek ucjenjen i ne odlučuje on. ljudi u ukrajini to trebaju shvatiti na vrijeme