Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

Zašto danas nitko ne pjeva “Ustani, bane”

Iako je budnica “Ustani, bane” jedna od najpopularnijih, ne zna se točno tko je autor stihova ni tko je autor glazbe
15. rujna 2017. u 17:59 60 komentara 4017 prikaza
Ban Josip Jelačić
Foto: Marko Lukunic/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/3

Iako je o mitskom banu Josipu Jelačiću, prema nekim izvorima, napisano i oko dvije tisuće pjesama, najpopularnija je svakako pjesma “Ustani, bane”, koju je nedavno u televizijskoj emisiji spomenuo i dubrovački biskup Mate Uzinić, kao što ju je u Saboru u raspravi oko ZAMP-a citirao i zastupnik Branimir Bunjac. Doduše. Biskup Uzinić je u televizijskoj raspravi rekao: “Mi smo pjevali ‘Ustani, bane’ kada je bila zabranjena.

HSP, Ulica Maršala Tita GORAN GEROVAC Kapitalizam maskiran u ustaške uniforme prestravi se kad na ulici vidi crvene zastave sa srpom i čekićem

Otkad nije zabranjena, nitko je više ne pjeva”.

No, tko je autor te možda i najpoznatije hrvatske budnice koja danas, u jeku sve otvorenijeg gospodarskog rata sa susjednom Mađarskom, ponovno postaje više nego aktualna jer se u njoj spominju i mađarske zastave koje je digao Héderváry (hrvatski ban omrznut u Hrvatskoj) koji silom želi pomađariti Hrvatsku?

Povjesničari bez odgovora

Hrvatska historiografija, naravno, nema odgovor na to zanimljivo pitanje. Ne zna se točno tko je autor borbenih stihova niti tko je autor glazbe među Hrvatima omiljene budnice “Ustani, bane” zbog čijeg se pjevanja u Titovoj Jugoslaviji išlo u zatvor i dobivalo batine. Naime, pjesma “Ustani, bane” bila je u SFRJ zabranjena, baš kao i spominjanje spomenika banu Jelačiću, koji su komunističke vlasti u tišini maknule sa središnjeg zagrebačkog gradskog trga 1947. godine, i to u tamu zagrebačke Gliptoteke.

– Mislim da nije utvrđeno tko je autor pjesme “Ustani, bane”. Ta pjesma već dugo ima status narodne pjesme, ako narodna pjesma i nije. Sjećam se da sam kao dijete u Požegi, još u vrijeme Banovine Hrvatske, 1936., 1937. godine, slušao seljake kako je na brzinu pjevaju i onda bježe ispred žandara. I tada je ta pjesma, koja je s vremenom postala narodna, bila zabranjivana – prisjeća se akademik i književni povjesničar Dubravko Jelčić.

I u dokumentima ZAMP-a se navodi da je pjesma “Ustani, bane” narodna i da nema autora, nego samo aranžera. No, u brojnim povijesnim tekstovima i ozbiljnim studijama o banu Jelačiću ipak se napominje da nastanak pjesme “Ustani, bane” ima i te kako veze s postavljanjem njegova spomenika na središnji zagrebački trg.

Naime, te 1866. godine u povodu otkrivanja spomenika, rada austrijskog kipara Antona Dominika Fernkorna, pjesnik, ilirac i veliki župan varaždinske županije srpskog roda Ognjeslav Utješenović Ostrožinski (neki izvori spominju ga i kao Utješinovića), objavio je pjesmu “Uskrsnuće bana Jelačića”.

Nakon objave te pjesme, u kojoj se nalazi i stih “Ustaj, bane, ustaj, naša diko”, Ostrožinski je ubrzano umirovljen. I njega je dakle stigla kazna zbog veličanja bana koji je nehrvatskim vlastima oduvijek bio trn u oku. Apsurd je da su ga smijenile baš austrijske vlasti, koje je Jelačić kao vjerni carski general branio i obranio u onim revolucionarnim danima 1948. godine, zbog čega ga je kritizirao i Karl Marx.

Prigodničarska pjesma Ostrožinskog je dijeljena građanima te je nakon postavljanja spomenika vjerojatno postalo popularno pozivati bana Jelačića na metaforično ustajanje, kao nekog svenarodnog spasitelja i svemoćnog narodnog vladara iz bajke. U tadašnje vrijeme sve su brojnije inačice pjesama u kojima se zaziva ban Jelačić, pa ga se u pjesmama koje je nerijetko nadopisivao i narod vrlo često poistovjećivalo i s narodnim tribunom Matijom Gupcem. Nakon Drugog svjetskog rata ime Matije Gupca je i moglo proći, ali Jelačićevo nikako, pa ne čudi da su neke seljačke sloge znale pjevati stihove “Nema seljaka, nema junaka, ko’ što je bio Gubec Matija”.

I Jelačić pisao pjesme

Naravno, osim Ognjeslava Utješanovića Ostrožinskog, o banu Jelačiću svoje su pjesme spjevali i Petar Preradović, Pavao Štoos, Vladimir Nazor (i to u Zagrebačkim sonetima 1939.), Josip Runjanin...

Josip Freudenreich u njegovu je čast napisao i prvi hrvatski pučki igrokaz “Graničari”, a o liku bana Jelačića svoje su skladbe skladali i najveći hrvatski skladatelji kao što su to Vatroslav Lisinski, Ivan pl. Zajc, Ferdo Livadić... Banom Jelačićem bavili su se i likovni umjetnici (dosta je slika zauvijek izgubljeno), a njegov prepoznatljivi lik je u neovisnoj Hrvatskoj završio i na hrvatskim novčanicama te na poštanskim markama objavljenima u povodu Jelačićevih jubileja.

Manje je poznato da je i sam ban Jelačić, koji je bio poliglot (govorio je šest jezika), pisao i pjesme i drame u stihovima (na njemačkom jeziku) koje je kritika, doduše, oprečno vrednovala. Većina njegova književnog opusa nastala je oko 1820. godine, dakle prije njegova snažnijeg vojnog angažmana kada je postao jedan od najvažnijih vojskovođa u velikoj carevini. 

Aleksandar Vučić ALEKSANDAR VUČIĆ Mi se nalazimo 'kod konja', a u Zagrebu se sastaju 'kod Jelačića' srbi naslovnica U PONEDJELJAK Zašto je Josipa Jelačića za bana ustoličio pravoslavni patrijarh? šelendić lik & djelo Željko Šelendić: Čovjek koji je prije 24 godine vratio kip bana na Trg

Jelačić marš Strauss je skladao kada i slavni Radetzky marš

Ban Josip Jelačić u svoje je vrijeme bio poznata osobnost i u europskim razmjerima. I dok je u Mađarskoj bio omrznut (i to najomrznutiji Hrvat u dugom nizu desetljeća o kojem su posprdno i s mržnjom, bez autocenzure, pisali najveći mađarski književnici), popularniji je bio u Francuskoj, Slovačkoj, Češkoj...

U isto vrijeme kada je skladao megapopularni Radetzky marš, kojim svake godine završava popularni Novogodišnji koncert Bečke filharmonije u Zlatnoj dvorani bečkog Musikvereina (uz frenetično i obvezno skandiranje slušatelja), austrijski skladatelj i dirigent Johann Strauss stariji skladao je i marš (koračnicu) posvećen banu Jelačiću.

Marš je praizveden 18. rujna 1849. godine, i to na dan kada je Jelačić proglašen počasnim građaninom Beča. Straussov marš izvođen je i na svečanosti u povodu vraćanja Jelačićeva spomenika na središnji zagrebački gradski trg, a od ovog ljeta se izvodi i na zagrebačkim fontanama, i to u izvedbi Zagrebačke filharmonije u instalaciji koja ujedinjuje svjetlo, vodu i glazbu.

Bojanje stana
PROLJETNI RADOVI
Osnovni "šljakerski" pribor za ličenje zidova koji bi svi trebali imati doma
PBZ
#OSTAJEMDOMA
Plaćaj račune i upravljaj svojim financijama online: savjeti za organizaciju bez odlazaka u poslovnicu banke
  • Vtec:

    ban je ustasa ako ustaje

  • sudbina x:

    Zašto nitko ne pjeva ustani bane..? Pa zato što više ta pjesma nije zabranjena...

  • cigrovski.darko:

    Pjevali bi mi ,Ustani Bane, ali već dugo nismo sigurni, jel su" njihovi" ili "naši" na vlasti ,jbg.