Nakon višestrukih tjedana intenzivnih pregovora, Ukrajina i Sjedinjene Američke Države dovršile su nacrt revidiranog mirovnog plana koji bi trebao dovesti do okončanja ruske agresije na Ukrajinu. Kako piše Kyiv Independent, riječ je o znatno izmijenjenoj verziji ranijeg, vrlo kontroverznog dokumenta koji je sadržavao 28 točaka i koji je, prema ocjeni ukrajinske strane, u velikoj mjeri gurao Ukrajinu prema političkoj i vojnoj kapitulaciji. Novi okvir sada sadrži 20 točaka i predstavljen je javnosti od predsjednika Volodimira Zelenskog.
Osim samog mirovnog plana, tijekom pregovora izrađena su i tri dodatna dokumenta. Prvi se odnosi na sigurnosna jamstva između Ukrajine, Sjedinjenih Država i europskih partnera, drugi predstavlja bilateralni sporazum o sigurnosti između Kijeva i Washingtona, dok je treći usmjeren na gospodarsku suradnju i obnovu zemlje te je opisan kao svojevrsna „mapa puta za prosperitet Ukrajine“. Predsjednik Zelenski istaknuo je kako je postignut značajan napredak u finalizaciji svih dokumenata.
Prema dostupnim informacijama, Sjedinjene Američke Države planiraju predati nacrt plana Moskvi 24. prosinca. Ako ga ruska strana prihvati, konačni dokument trebali bi potpisati čelnici Ukrajine, SAD-a, europskih država koje će sudjelovati u sporazumu te Rusije. Prekid vatre stupio bi na snagu odmah nakon potpisivanja, no kako bi sporazum imao punu pravnu snagu, morat će ga ratificirati ukrajinski parlament i/ili potvrditi građani Ukrajine na referendumu koji bi se mogao održati u roku od 60 dana.
Ipak, unatoč napretku, još uvijek ne postoji suglasnost oko dviju ključnih točaka. Prva se odnosi na kontrolu nad nuklearnom elektranom Zaporižja, koja je trenutačno pod ruskom okupacijom, dok se druga tiče budućeg statusa Donbasa, regije razorene ratom koji traje još od 2014. godine. Također, u novom prijedlogu ne spominje se izravno ukrajinska težnja za članstvom u NATO-u, što je dodatno izazvalo zabrinutost dijela ukrajinske javnosti.
Kako navodi Kyiv Independent, nacrt plana potvrđuje suverenitet Ukrajine te predviđa sklapanje čvrstog i obvezujućeg sporazuma o nenapadanju između Ukrajine i Rusije. Plan uključuje uspostavu sofisticiranog mehanizma nadzora linije razdvajanja, koji bi se oslanjao na satelitsko praćenje i bespilotne sustave kako bi se kršenja primirja mogla rano detektirati. Ukrajini se jamče sigurnosne garancije slične onima iz članka 5. NATO-a, prema kojima bi u slučaju nove ruske agresije uslijedio koordinirani vojni odgovor i ponovno uvođenje svih međunarodnih sankcija protiv Rusije.
Istodobno, jasno je definirano da bi te garancije prestale vrijediti ako bi Ukrajina prva napala ruski teritorij bez povoda. Dosad potpisani bilateralni sigurnosni sporazumi Ukrajine s tridesetak država ostali bi na snazi, dok bi Rusija bila obvezna svoje obveze o nenapadanju formalizirati u zakonodavstvu i potvrditi ih u Državnoj dumi.
Jedan od ključnih političkih elemenata plana odnosi se na europsku budućnost Ukrajine. Predviđeno je članstvo Ukrajine u Europskoj uniji u jasno određenom vremenskom okviru, uz privremeni povlašteni pristup europskom tržištu. Zelenski je naglasio kako članstvo u EU vidi i kao važan sigurnosni instrument te je spomenuo 2027. ili 2028. godinu kao mogući rok pristupanja.
Gospodarski dio plana iznimno je ambiciozan. Predviđa se stvaranje razvojnih fondova za ulaganja u brzorastuće industrije poput tehnologije i umjetne inteligencije, obnova i modernizacija energetske infrastrukture, uključujući plinovode i skladišta, kao i opsežna obnova ratom razorene infrastrukture i gradova. Cilj je mobilizirati čak 800 milijardi dolara, koliko se procjenjuje da iznosi ukupna ratna šteta, uz snažnu uključenost Svjetske banke i međunarodnih financijskih stručnjaka.
Posebno osjetljivo pitanje ostaje nuklearna elektrana Zaporižja. Washington predlaže zajedničko upravljanje između Ukrajine, Rusije i SAD-a, dok Kijev odlučno odbija bilo kakvu rusku kontrolu nad postrojenjem. Ukrajinska strana predlaže model zajedničkog upravljanja sa Sjedinjenim Državama, uz demilitarizaciju elektrane, grada Enerhodara i hidroelektrane Kahovka, što je Zelenski ocijenio nužnim preduvjetom za sigurnost.
Što se tiče teritorijalnih pitanja, linija bojišnice na dan potpisivanja sporazuma trebala bi biti priznata kao de facto granica, uz povlačenje ruskih snaga iz dijelova više ukrajinskih regija. Razmatra se i mogućnost uspostave potencijalnih slobodnih gospodarskih zona, iako je upravo taj dio pregovora izazvao najveće napetosti između uključenih strana. Zelenski je otvoreno priznao da Ukrajina odbija povlačenje s teritorija koje trenutačno drži, a SAD pokušava pronaći kompromisno rješenje.
Plan također uključuje snažnu humanitarnu komponentu, koja predviđa razmjenu svih ratnih zarobljenika, oslobađanje civilnih zatočenika, uključujući djecu i političke zatvorenike, te mjere za ublažavanje patnji žrtava rata. Nakon potpisivanja sporazuma Ukrajina bi trebala što prije održati predsjedničke izbore, a provedbu cijelog dogovora nadzirao bi posebni mirovni savjet, na čijem bi čelu bio Donald Trump. Kršenje sporazuma automatski bi dovelo do novih sankcija.
Cijeli plan mirovnog sporazuma u 20 točaka:
1. Potpisnice potvrđuju da je Ukrajina suverena država.
2. Dokument predstavlja potpuni i nedvojbeni sporazum o nenapadanju između Rusije i Ukrajine. Uspostavit će se mehanizam nadzora linije sukoba koji će koristiti satelitski nadzor i bespilotne sustave kako bi se omogućilo rano otkrivanje kršenja sporazuma.
3. Ukrajina će dobiti sigurnosna jamstva.
4. Veličina Oružanih snaga Ukrajine u mirnodopskim uvjetima ostat će na razini od 800.000 pripadnika.
5. Sjedinjene Američke Države, NATO i europske države potpisnice pružit će Ukrajini sigurnosna jamstva „slična članku 5.” Primjenjuju se sljedeće odredbe:
A) Ako Rusija napadne Ukrajinu, pokrenut će se koordinirani vojni odgovor, a sve globalne sankcije protiv Rusije bit će ponovno uvedene.
B) Ako Ukrajina napadne Rusiju ili bez provokacije otvori vatru na ruski teritorij, sigurnosna jamstva smatrat će se ništavnima. Ako Rusija otvori vatru na Ukrajinu, sigurnosna jamstva stupaju na snagu.
C) Sjedinjene Američke Države trebale su dobiti kompenzaciju za pružanje sigurnosnih jamstava. (Ova je odredba uklonjena.)
D) Ranije potpisani bilateralni sigurnosni sporazumi između Ukrajine i oko 30 država ostat će na snazi.
6. Rusija će formalizirati svoju obvezu nenapadanja prema Europi i Ukrajini kroz sve potrebne zakone i dokumente te ih ratificirati u Državnoj dumi Ruske Federacije.
7. Ukrajina će postati članica Europske unije u jasno određenom vremenskom okviru te će dobiti kratkoročni povlašteni pristup europskom tržištu.
„U ovom trenutku vremenski okvir pristupanja Ukrajine EU predmet je bilateralnih razgovora između Sjedinjenih Država i Ukrajine, bez potvrde Europe“, izjavio je Zelenski.
„Članstvo u Europskoj uniji također je naše sigurnosno jamstvo i zato želimo odrediti datum — primjerice 2027. ili 2028. godinu.“
8. Ukrajina će dobiti globalni razvojni paket, detaljno razrađen u zasebnom sporazumu, koji obuhvaća različita gospodarska područja:
A) Osnovat će se razvojni fond za ulaganja u brzorastuće industrije, uključujući tehnologiju, podatkovne centre i umjetnu inteligenciju.
B) Sjedinjene Američke Države i američke tvrtke surađivat će s Ukrajinom na zajedničkim ulaganjima u obnovu, modernizaciju i upravljanje ukrajinskom plinskom infrastrukturom, uključujući plinovode i skladišta.
C) Provest će se zajednički napori na obnovi ratom razornih područja, s naglaskom na obnovu i modernizaciju gradova i stambenih četvrti.
D) Razvoj infrastrukture imat će prioritet.
E) Proširit će se eksploatacija minerala i prirodnih resursa.
F) Svjetska banka osigurat će poseban paket financiranja za ubrzanje ovih procesa.
G) Osnovat će se visoka radna skupina, uključujući imenovanje vodećeg globalnog financijskog stručnjaka kao administratora prosperiteta, koji će nadzirati provedbu strateškog plana obnove i budući gospodarski razvoj.
9. Uspostavit će se nekoliko fondova za obnovu ukrajinskog gospodarstva, rekonstrukciju oštećenih područja i regija te rješavanje humanitarnih pitanja. Cilj je mobilizirati 800 milijardi američkih dolara, koliko se procjenjuje da iznosi ukupna šteta nastala ruskim ratom.
10. Ukrajina će ubrzati proces pregovora o sporazumu o slobodnoj trgovini sa Sjedinjenim Američkim Državama.
11. Ukrajina ponovno potvrđuje svoju obvezu da ostane nenuklearna država, u skladu s Ugovorom o neširenju nuklearnog oružja.
12. Kontrola nad nuklearnom elektranom Zaporižja i obnova hidroelektrane Kahovka.
Washington predlaže da nuklearnom elektranom Zaporižja zajednički upravljaju Ukrajina, Rusija i SAD, pri čemu bi svaka država imala 33 % kontrole, dok bi SAD imao ulogu glavnog nadzornika.
Ukrajina se protivi ruskoj kontroli nad elektranom. Kijev predlaže da elektranom upravlja zajedničko poduzeće Ukrajine i SAD-a, pri čemu bi 50 % proizvedene električne energije bilo usmjereno na teritorije pod ukrajinskom kontrolom, dok bi SAD odlučivao o raspodjeli preostalih 50 %.
„Smatramo da, kako bi sve ovo moglo funkcionirati sigurno, nuklearna elektrana Zaporižja, grad Enerhodar i hidroelektrana Kahovka moraju biti demilitarizirani, jer se ondje trenutačno nalaze ruske trupe i odvijaju borbe, bez potrebne razine sigurnosti“, rekao je Zelenski.
13. Ukrajina i Rusija uvest će školske programe koji promiču razumijevanje i toleranciju prema različitim kulturama te se bore protiv rasizma i predrasuda. Ukrajina će usvojiti pravila Europske unije o vjerskoj toleranciji i zaštiti manjinskih jezika.
14. U oblastima Doneck, Luhansk, Zaporižja i Herson linija vojnih položaja na dan potpisivanja bit će priznata kao de facto linija bojišnice.
A) Odredit će se potrebni pomaci postrojbi radi završetka rata i uspostave potencijalnih „slobodnih gospodarskih zona“, uz povlačenje ruskih snaga s tih područja.
B) Rusija mora povući svoje snage iz okupiranih dijelova oblasti Dnjipropetrovsk, Mikolajiv, Sumi i Harkiv kako bi sporazum stupio na snagu.
C) Duž linije bojišnice bit će raspoređene međunarodne snage radi nadzora provedbe sporazuma.
D) Strane se obvezuju poštovati pravila i obveze Ženevskih konvencija iz 1949. godine i njihovih dodatnih protokola, uključujući univerzalna ljudska prava.
„Nalazimo se u situaciji u kojoj Rusi žele da se povučemo iz Donecke oblasti, dok Amerikanci pokušavaju pronaći način da se ne povučemo, jer smo mi protiv povlačenja“, rekao je Zelenski.
„Traže demilitariziranu zonu ili slobodnu gospodarsku zonu, odnosno format koji bi mogao zadovoljiti obje strane. Smatramo da su slobodne gospodarske zone potencijalna opcija za suverenu državu. Borili smo se za jednu riječ – ‘potencijalne’.“
„Ako su uključene sve regije i ako ostanemo tamo gdje jesmo, postići ćemo dogovor. Zato se ovdje govori o ‘potencijalnim zonama’. Ako se ne složimo da ostanemo gdje jesmo, postoje dvije opcije: ili se rat nastavlja ili će se morati odlučiti o svim potencijalnim gospodarskim zonama.“
15. Rusija i Ukrajina obvezuju se suzdržati od uporabe sile radi promjene teritorijalnih aranžmana te sve sporove rješavati diplomatskim putem.
16. Rusija neće ometati korištenje rijeke Dnjipro i Crnog mora od Ukrajine u komercijalne svrhe. Zaseban pomorski sporazum osigurat će slobodu plovidbe i prijevoza, uz demilitarizaciju Kinburnske prevlake koju trenutačno drži Rusija.
17. Osniva se humanitarni odbor koji će osigurati sljedeće:
A) Razmjenu svih ratnih zarobljenika po načelu „svi za sve“.
B) Oslobađanje svih zatočenih civila, uključujući djecu i političke zatvorenike.
C) Poduzimanje mjera za rješavanje problema i ublažavanje patnje žrtava sukoba.
18. Ukrajina mora održati predsjedničke izbore što je prije moguće nakon potpisivanja sporazuma.
19. Sporazum će biti pravno obvezujući. Njegovu provedbu nadzirat će mirovno vijeće kojim će predsjedati Donald Trump. U procesu će sudjelovati Ukrajina, Europa, NATO, Rusija i Sjedinjene Američke Države. Kršenja sporazuma rezultirat će sankcijama.
20. Prekid vatre stupit će na snagu odmah nakon što sve strane pristanu na sporazum.
Otvori KEKS Pay
Bez velikog mudrovanja, rješenje je u tri točke za trajan mir, jer sve drugo neće donjet trajni mir kad imaš agresora u tvojoj državi. Rusi vojno moraju napustiti cjeli Ukrajinski teritorij, platiti ratnu odštetu i Putin sa svojim zločincima mora odgovarati na sudu za ratne zločine. To se jedino Putinu i njegovim zločincima naravno nebi sviđalo, činjenica je da nitko nebi mogao negirati da nebi bio tada trajan mir u Ukrajini.