Obvezna ugradnja razdjelnika topline ponovno je izazvala rasprave među građanima i stručnjacima nakon što je potvrđeno da od 1. rujna ponovno stupa na snagu obveza njihove ugradnje. Dok Ministarstvo gospodarstva tvrdi da je riječ o europskoj obvezi i načinu pravednije raspodjele troškova grijanja, dio stručnjaka smatra da razdjelnici ne donose stvarne uštede te građanima savjetuje da radije plaćaju posebnu naknadu nego da ih ugrađuju.
Ravnatelj Uprave za energetiku u Ministarstvu gospodarstva Željko Krevzelj ističe na HRT-u u emisiji "U mreži prvog" da razdjelnici sami po sebi ne štede energiju, ali omogućuju da svaki stan plaća grijanje prema stvarnoj potrošnji, a ne samo prema kvadraturi.
“Razdjelnik sam po sebi ne štedi energiju. On omogućuje da se potrošnja raspodjeljuje prema stvarnom korištenju toplinske energije”, rekao je Krevzelj. Naglasio je da obveza proizlazi iz europskih direktiva te da država mora omogućiti individualno mjerenje potrošnje, bilo putem kalorimetra ili razdjelnika.
S druge strane, profesor emeritus Građevinskog fakulteta Ivica Džeba smatra da razdjelnici nisu mjera energetske učinkovitosti nego “psihološka mjera” koja tek djelomično mijenja ponašanje korisnika. Prema njegovim riječima, stvarne uštede donose termostatski ventili i balansiranje sustava grijanja, dok razdjelnici mogu utjecati tek na manji dio ukupne potrošnje.
“Razdjelnici sami po sebi zaista ništa ne štede. Uštede donose druge mjere koje se ugrađuju u sustav centralnog grijanja”, rekao je Džeba. Posebno je kritizirao ekonomsku isplativost cijelog sustava te upozorio da građani kroz godine mogu platiti višestruko više od stvarne vrijednosti uređaja. Kao primjer naveo je stan od 50 četvornih metara s tri radijatora. “Tri razdjelnika s ugradnjom koštaju približno 75 eura, a prema predloženom modelu vlasnik bi godišnje plaćao oko 300 eura naknade. U deset godina to je 3000 eura”, rekao je.
Džeba je pritom građanima koji ne žele razdjelnike otvoreno preporučio da ih ne ugrađuju nego da plaćaju posebnu naknadu za poticanje energetske učinkovitosti dok se ne vidi kakvu će odluku donijeti Ustavni sud.
“Platite tu naknadu za poticanje energetske učinkovitosti, odnosno kaznu, a onda će se vidjeti što će u međuvremenu napraviti Ustavni sud. Taj novac neće biti izgubljen”, poručio je. Ministarstvo odbacuje tvrdnje da je riječ o kazni. Krevzelj tvrdi da naknada ima elemente poticaja jer novac ostaje zgradi i može se koristiti za energetsku obnovu ili druge zahvate.
“Mi ostavljamo građanima da sami odluče hoće li ugraditi razdjelnike ili neće. Oni koji ih ne ugrade plaćaju naknadu koja se slijeva u pričuvu zgrade”, objasnio je. Predsjednik Udruge predstavnika suvlasnika stambenih zgrada Grada Zagreba Zdravko Vladanović smatra da su razdjelnici ipak promijenili ponašanje građana i smanjili nepotrebno rasipanje energije. “Tijekom dana držali smo prozore otvorene na kip i tako gubili veliku količinu energije. Nakon ugradnje razdjelnika ljudi su počeli više paziti na potrošnju”, rekao je.
Dodao je i da građani moraju biti svjesni kako će se ubuduće dio troškova grijanja obračunavati kroz pričuvu zgrade, pa bi računi na prvi pogled mogli izgledati niži iako će dio troškova samo biti prebačen na drugu stavku.
Otvori KEKS Pay
