U Hrvatskoj je tijekom prošle godine nastavljen rast broja zdravstvenih radnika i liječnika, uz istodobno povećanje broja zdravstvenih ustanova, ponajprije privatnih, pokazuju podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ). Na kraju 2025. godine u hrvatskom zdravstvenom sustavu bilo je zaposleno 80.806 zdravstvenih radnika, što je 2327 više nego godinu prije. Tako danas na jednog zdravstvenog radnika dolazi 48 stanovnika, dok su prije deset godina dolazila 64 stanovnika.
Broj liječnika dosegnuo je gotovo 17 tisuća te ih je u sustavu radilo 424 više nego godinu prije. U odnosu na razdoblje od prije deset godina broj liječnika povećan je za gotovo dvije i pol tisuće. Hrvatska je 2025. godinu zaključila s 11.080 liječnika specijalista. Najviše ih radi u obiteljskoj medicini, slijede anesteziologija, pedijatrija, ginekologija i opstetricija te klinička radiologija. Dok je broj liječnika povećan, smanjio se broj medicinskih sestara i tehničara, i to za 1026, no dobra je vijest da raste udio visokoobrazovanih.
Nadalje, prošlu godinu Hrvatska je zaključila s ukupno 2025 zdravstvenih ustanova, što je 110 više nego godinu prije. Najveći rast zabilježen je u privatnom sektoru, gdje je broj zdravstvenih ustanova u vlasništvu trgovačkih društava porastao za 95, s 968 na 1063. Usporedbe radi, prije deset godina takvih je ustanova bilo 438. S druge strane, broj domova zdravlja smanjen je za 11, na ukupno 24, što je rezultat reorganizacije i njihova spajanja. Palijativna skrb dobila je još jednu ustanovu pa u Hrvatskoj sada djeluju tri takve ustanove. Riječ je o hospicijima u Rijeci, Puli i Splitu. Zdravstvena zaštita pružala se kroz mrežu od pet kliničkih bolničkih centara, 22 opće bolnice, 37 specijalnih bolnica i sedam lječilišta.
U djelatnosti obiteljske medicine radilo je ukupno 1406 liječnika, a skrbili su za 3,579.126 osiguranika. Zdravstvenu zaštitu koristilo je 3,273.575 osoba, koje su svoje obiteljske liječnike posjetile čak 49,006.108 puta. Tijekom tih posjeta obavljeno je nešto više od 10,5 milijuna pregleda, a izdano je 4,695.876 uputnica za specijalističke preglede. Najčešći razlozi odlaska liječniku obiteljske medicine bili su vanjski uzroci koji obuhvaćaju prometne nesreće, padove, ozljede, trovanja i druge nezgode. Slijede bolesti dišnog sustava, bolesti srca i krvnih žila te endokrine i metaboličke bolesti. (Hina)
Najčešći razlozi odlaska liječniku obiteljske medicine bili su prometne nesreće, padovi, ozljede, trovanja i druge nezgode, a tek onda bolesti