Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 1
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
POGLED U SREDIŠTE ZEMLJE

Zagonetna vojno-obavještajna satnija: Zemlja podrhtava, voda nadire, ljudi nestaju? Zovite nas!

Vojska dronom snima štetu od potresa
Foto: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL
1/6
13.04.2020.
u 06:57

Satnija ima iskustva iz nekoliko prirodnih katastrofa – bila je od prvoga dana angažirana i tijekom poplave u Gunji, odakle je noću, neposredno poslije puknuća nasipa, izvukla oko 250 ljudi, a aktivna je i u prevenciji i kontroli požara

Dok se tlo u Zagrebu i Zagorju treslo, a uspaničeni ljudi bježali iz svojih domova, tristotinjak kilometara od epicentra, u Vinkovcima, desetak se vojnika užurbano pripremalo za put.

Najprije je tog nedjeljnog jutra zazvonio telefon bojniku Mariju Maslovu, zapovjedniku Vojno-obavještajne satnije Gardijske oklopno-mehanizirane brigade (GOMBR) Hrvatske kopnene vojske. S druge je strane bio zapovjednik brigade, brigadni general Mijo Validžić. Prenio je Maslovu odluku ministra obrane Damira Krstičevića i zapovijed načelnika Glavnog stožera, admirala Roberta Hranja, da je ovaj put zadaća Vojno-obavještajne satnije snimanje besposadnim zrakoplovnim sustavom područja pogođenog potresom.

Bojnik Maslov u trenu je podigao svoj tim, dojurili su odmah iz Vinkovaca, Osijeka, Ivankova... u vojarnu 5. gardijske brigade Slavonski sokolovi u Vinkovcima gdje su pripremili i pregledali svu opremu koju trebaju nositi.

Vojska dronom snima štetu od potresa
1/22

Nadvijeni nad Zagrebom

Oko četrdeset pet minuta nakon što je bojnik Maslov primio poziv, vojnici su “gazili” cestu prema Zagrebu, natovarivši u vozila šezdesetak kilograma opreme – jedna veliku besposadnu letjelicu i pet malih. Riječ je o multirotorima – dronovima koji imaju više rotora koji služe za stvaranje uzgona. U odnosu na besposadne sustave s fiksnim krilima, multirotori mogu vertikalno uzletjeti i sletjeti te mogu lebdjeti.

Kada je bojnik Maslov s timom stigao u Zagreb, Hrvatska vojska već je uvelike bila angažirana na raščišćavanju cesta.

– Krenuli smo pomoći civilnim institucijama kako bismo pomogli u što bržoj procjeni i otklanjanju potencijalnih opasnosti za građane. S obzirom na to da je potres pogodio naseljena područja, bilo je ključno da se u prvih pet dana izvide sve zgrade, a posebno objekti koji su pretrpjeli znatna oštećenja. Naime, nisu sva oštećenja dimnjaka, krovišta, fasada... bila vidljiva sa zemlje pa smo zračnim izviđanjem utvrdili što treba ukloniti, sanirati, obilježiti jer su na zgradama i kućama bili dijelovi koji su otpali ili su došli do samih rubova krovova, što je velika opasnost za stanare i sve one koji tim područjem prolaze. Snimanje iz zraka besposadnim zrakoplovnim sustavom još je jedna sposobnost koju je Hrvatska vojska dala na raspolaganje zajednici, u svrhu detektiranja i sanacije područja zahvaćenih potresom. Snimali smo grad Zagreb i potresom pogođene šire dijelove grada, kao i područje Medvednice i dijelove Hrvatskog zagorja – dok stojimo nedaleko od potresom pogođenih kuća u Slanom Potoku, zagorskom selu u općini Gornja Stubica, bojnik nam objašnjava koja je bila zadaća njegova tima.

Dok nam govori o vojnoj odluci o snimanju i izviđanju u potresu pogođenog područja, vojnici iz vozila vade poveći kovčeg u kojem je smješten tridesetak kilograma težak najveći dron iz besposadne flote. On može nositi više senzorskih glava, infracrvenu kameru, termovizijsku kameru, optički mjerni instrument za lasersko skeniranje, kameru s jakim optičkim zumom...

– Svaki pripadnik tima ima svoje zadaće, koje mora obaviti brzo, precizno i profesionalno kako bi misija bila izvršena vojničkom točnošću. Uz svaku besposadnu letjelicu osim pilota koji njome upravlja i navodi je uvijek je jedan pripadnik tima koji je i promatrač i analitičar. Njegova je dužnost da pilotu osigura pravodobne sigurnosne informacije, odnosno da ga upozori na dalekovod, žice, ljude i druge fizičke prepreke na ruti leta kako bi se smanjila ugroza od letjelice u funkciji povećanja sigurnosti leta – kaže bojnik Mario Maslov.

Baš u Slanom Potoku te na Medvedskom bregu Hrvatska je vojska u izviđanju koristila i georadar, za snimanje tla. Uz pomoć njega moguće je dobiti sliku o stanju ispod površine zemlje, odnosno georadarom se mogu otkriti anomalije u tlu koje su nastale utjecajem ljudske ruke ili prirodnih sila, poput šupljina, veće razlike u strukturi tla...

– Temeljem sporazuma između Ministarstva obrane i Ministarstva hrvatskih branitelja, Vojno-obavještajna satnija nekoliko godina aktivno koristi georadar kao jednu od metoda u traženju nestalih osoba, a koju provodi Uprava za zatočene i nestale Ministarstva hrvatskih branitelja. U potrazi za nestalima koristili smo ga na području cijele Hrvatske, ponajviše u istočnoj Slavoniji. I bilo je rezultata. Sada smo nakon potresa georadarom snimali Medvedski breg i Slani Potok kako bismo u blizini stambenih objekata otkrili moguće anomalije u podzemlju. Koristili smo ga kako bismo obradili sumnjiva područja, kao što je to na ovim mikrolokacijama. Snimljeni materijali su dani stručnim službama, odnosno zajednici na raspolaganje, kao pomoć u lociranju potencijalnih opasnosti – tumači bojnik.

Vojska dronom snima štetu od potresa
1/6

Područje koje se snima georadarom obilježava se plastičnim čunjevima i ograđuje vrpcom kako bi se osiguralo područje snimanja jer ono mora biti u sterilnoj okolini, radi mogućih interferencija. Za područje koje se snima bira se ono mjesto koje će osobe koje su doživjele potres laički opisati kao “val potresa” koji je prošao preko njihovih domova. U konačnici, a nakon obavljenog posla, zračnim snimanjem i izviđanjem iz zraka s besposadnim sustavima i georadarom vojnici iz Vojno-obavještajne satnije prikupili su više od 200 gigabajta materijala, a besposadni sustav letjelica multirotor-dron u zraku je bio više od 30 sati. U tih sedam dana angažmana, koliko je snimanje i izviđanje u potresu pogođenog područja trajalo, radni je dan hrvatskih vojnika trajao i po petnaest sati.

– Snimanje iz zraka je samo pola posla. Potrebno je bilo sve snimljene materijale pregledati, stručno analizirati i obraditi, da koriste ostalim službama. Taj je dio posla ponajviše radila Obavještajna pukovnija u suradnji s Vojno-obavještajnom satnijom GOMBR-e, a sukladno smjernicama Hrvatske kopnene vojske i Glavnog stožera HV-a – kaže bojnik Maslov.

Svladavanje protivnika

Satnija kojoj je taj Slavonac na čelu ima iskustva iz nekoliko prirodnih katastrofa – bila je angažirana od prvoga dana tijekom poplave u Gunji, odakle je tijekom noći, neposredno poslije puknuća nasipa, izvukla oko 250 ljudi. Cijela je brigada bila angažirana na području koje je bilo potopljeno i u Račinovcima. Aktivna je i tijekom protupožarne sezone kada se multirotori koriste u prevenciji i kontroli požara i kao ispomoć pri gašenju. Lani su se tijekom Taktičko-tehničkog zbora pripadnici Gardijske mehanizirano-oklopne brigade građanima predstavili vojnom vježbom “Sposobnosti Hrvatske vojske u provedbi zadaća urbanih operacija”. Pripadnici Vojno-obavještajne satnije iz sastava te brigade pokazali su nekoliko disciplina kojima stručno barataju – dubinsko djelovanje izvidnika, urbane operacije, besposadni sustavi, analitički elementi i elektroničko djelovanje.

– Cilj je takvih vježbi svladavanje protivnika sa što manje uporabe sile i bez straha, a često se vodimo i starom poslovicom da svaki dobro uvježbani i opremljeni vojnik svladava svaku prijetnju bez straha od poraza – kazao je bojnik Mario Maslov.

Vojno-obavještajna satnija već je petu godinu zaredom najbolji borbeni tim GOMBR-a. Potvrđuju to rezultati ovogodišnjeg natjecanja u povodu obilježavanja Dana Gardijske oklopno-mehanizirane bojne Hrvatske kopnene vojske na kojem su se provjeravale sposobnosti iz područja orijentacije, prepoznavanja i svladavanja kontaminiranog područja, svladavanja prepreka prečnicom, bacanja ručne bombe, svladavanja opasnog područja i minskog polja, zbrinjavanja ranjenika i logističke popune te rasklapanja naoružanja.

Iz njihovih su redova i najbolji dočasnici Oružanih snaga, kao na primjer narednik Josip Ilijević, dočasnik godine Hrvatske vojske. Dok vojnici u kombi spremaju opremu, strpljivo odgovarajući na pitanja mještana koje je zanimalo kada će, i od koga, dobiti nadoknadu štete za svoje u potresu oštećene kuće, bojnik nam govori da je prije nekoliko dana upravo u Slanom Potoku o angažmanu Hrvatske vojske izvijestio premijera Andreja Plenkovića te potpredsjednika Vlade i ministra obrane Damira Krstičevića kao i ministra graditeljstva i prostornog uređenja Predraga Štromara te ministra gospodarstva, poduzetništva i obrta Darka Horvata.

Ponavlja nam da su izrazili zadovoljstvo viđenim i pomoći koju Hrvatska vojska pruža u potresu pogođenim dijelovima Hrvatske korištenjem napredne tehnologije i vojnih sposobnosti.

Posao nije završen

– Zasad smo odradili zadaće koje su nam zapovjeđene, ali posao pripadnika Hrvatske vojske nikada nije završen. Vojno-obavještajna satnija Gardijske oklopno-mehanizirane brigade uvijek je spremna u najkraćem mogućem roku, i sa svim svojim resursima, biti na usluzi i pomoći svim potrebama zajednice, sukladno zapovijedima nadređenog zapovjedništva. U svakom smo trenutku spremni provesti sve zadaće i odgovoriti na sve izazove koji se pred nas postave – kaže bojnik Mario Maslov uskačući u kombi kojim će se sa svojim timom vratiti u Vinkovce, u vojarnu gdje je stacionirana ta postrojba, inače sljednica izvidničkih satnija gardijskih brigada proizišlih iz Domovinskog rata, i to 3. gardijske brigade – Kune, 5. gardijske brigade – Sokolovi i 7. gardijske brigade – Pume, zbog čega momci u šali za sebe kažu da su oni “357 Magnum brigada”.

– Naša je postrojba danas spoj mladosti i iskustva, spremna odgovoriti na sve izazove – kazao je na kraju bojnik Mario Maslov, zapovjednik Vojno-obavještajne satnije Gardijske oklopno-mehanizirane brigade Hrvatske kopnene vojske.

Komentara 35

LJ
Ljubav1
09:51 13.04.2020.

Sto je ovdje "zagonetno"? Pa svaka moderna vojska ima ovo i vise, podigli par dronova da ocitaju stanje na terenu, pa nisu sletjeli na Mjesec...

Avatar StevoHorvat
StevoHorvat
10:09 13.04.2020.

Možemo li ih zvati i radi svakodnevnih proboja hrvatske granice ili se vojska ne bavi takvim tričarijama?

B2
bokida 2
09:49 13.04.2020.

Kada se ide nešto nabaviti za vojsku mnogi se dižu na zadnje noge, da bi sada bili glavni pljuvači o opremljenosti vojske. Zaista zlonamjerno od početka.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije