Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Zagreb ZG Vijesti

Zgrade su se mogle ojačati, ali tad bi trebalo iseliti iz njih sve stanare

Mihaela Zamolo procjenjivala je štete nakon potresa u Crnoj Gori, Stonu i Dubrovniku, Banjoj Luci, Italiji...
09. travnja 2020. u 17:41 3 komentara 2398 prikaza
Foto: Marko Prpić/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/2

Potresnim građevinarstvom počela se, kaže, baviti sasvim slučajno. A danas, kada o njoj pričaju oni iz građevinske struke, govore o njoj kao legendi.

 

Mihaela Zamolo, aktualna dopredsjednica Hrvatskog društva za potresno građevinarstvo, među prvima je pohitala u ruševine Zagreba nakon potresa koji je na 5,5 Richtera zatresao grad. Javila se na poziv Ureda za upravljanje u hitnim situacijama, kada su stražili stručnjake volontere koji će procijeniti statiku grada. S kolegama je obilazila urušene zgrade. U prvih tjedan dana odradili su više od 5000 volonterskih procjena, trenutno ih je gotovo devet tisuća, a s radom nastavljaju dok se ne pregledaju sve zgrade. Zbog svojeg prethodnog iskustva često je i pomagala dajući stručno mišljenje oko svega što je trebalo.

- Jedno sam vrijeme predavala potresno inženjerstvo na Građevinskom fakultetu, a onda sam počela raditi u Institutu građevinarstva Hrvatske (IGH), gdje su imali veliku dokumentaciju vezano uz potres u Skopju 1964. godine i u Banja Luci 1969. To nam je pomoglo da iz postojećih oštećenja učimo kako ćemo projektirati buduće građevine – govori mr. sc. dipl. ing. građevine Mihaela Zamolo, koja je 15 godina sudjelovala i u istraživačkim projektima koje su vodili SAD i Jugoslavija kako bi detektirali potresna područja u obje zemlje. Na čelu projekta s američke strane bio je istraživački centar za potrese sa sjedištem u Berkeleyju, odnosno sveučilištu u Kaliforniji, pa je jedno vrijeme provela i u SAD-u.

- Ispitivali smo zgrade, radili na raznim modelima, proračunima... – ističe M. Zamolo, dodajući da su tako i testirali niz zgrada u Novom Zagrebu dok su se kvartovi još gradili, pa su tako u Utrini na krov jedne zgrade u fazi konstrukcije postavili velike mase koje su pomicanjem simulirale potres.

- U principu sve zgrade građene nakon 1964. godine, kad se dogodio veliki potres u Skopju, već su građene s elementima koji doprinose sigurnosti. Nakon potresa donio se prvi propis o protupotresnoj gradnji, a s godinama su se te regulative još postrožile – govori M. Zamolo, koja je procjenjivala štete nakon potresa u Crnoj Gori, Stonu i Dubrovniku, Banjoj Luci, Italiji... Koliko bi sanacija šteta od potresa u Zagrebu mogla trajati ne želi predviđati dok se sve zgrade ne obiđu. No u muzeje, kazališta i ostale javne institucije moglo bi se, smatra, i prije osam do deset godina. Brojka je to kojom gradonačelnik Milan Bandić barata kad ga se pita koliko će sve skupa trajati.

- Ako će se ići po uzoru na druge zemlje, prvo se obnavljaju javne zgrade – kaže M. Zamolo, dodajući da se šteta u središtu Zagreba mogla spriječiti ulaganjem u zgrade, no želi li se to napraviti kako spada ne bi li se zgrada ojačala za potrese, to je proces koji nije nimalo jednostavan.

- Jedan od načina je umetanje novih zidova ili zatega, često se moraju angažirati i projektanti te konstrukteri, a obično se i stanari moraju iseliti dok se to radi, što znatno poskupljuje cijelu priču – kaže M. Zamolo, dodajući da taj problem i postoji u ostalim europskim gradovima. Zakonom koji se trenutno izrađuje, dodaje, moglo bi se, ukoliko se tako koncipira, obvezati da se zgrade prilikom nadolazeće obnove moraju osigurati od potresa.

- Ako je uništena statika zgrade, to ne znači da će njena obnova trajati dulje nego ako nije uništena statika, sve ovisi o pojedinoj zgradi, koja je vrlo složeni sustav s puno elemenata – govori M. Zamolo, dodajući da ima primjera zdanja u centru grada koji su ostali stajati jer su jako kvalitetno građeni u doba kad su nastajali.

- HNK je, recimo, gotovo netaknut, a zgrade oko njega su dosta oštećene. Takve su zgrade gradili oni s najvećim znanjem i iskustvom i ovdje se jasno vidi da postoji razlika u izgradnji javne zgrade i obiteljske kuće – kaže ova građevinsko-potresna stručnjakinja i zaključuje uzrečicom – ne ubija potres, nego građevina.

ZADIRANJE U PRIVATNOST
Skandal na granici: Novinara Večernjeg lista policija skinula do gola zbog filtera za cigarete
Nema dobrog vrta bez osnovnog alata
ALAT ZA PRAVE MAJSTORE
Nema dobrog vrta bez osnovnog alata, imate li ih sve doma?
  • 2Xgeneral:

    takva matanu mikiju ne treba, bitni su šelendići, mašići i druge pajde koji pokrivaju sva područja od mrkve do mostova

  • ZlaTko:

    Svaka je građevina priča za sebe, snimak, projekt, financiranje, tako bi bilo najtočnije i najjeftinije, ali treba vremena. Ne slažem se da su javne instit. prije stanovnika osim bolnica , škola i vrtića. Muzeji mogu čekati, zživi ljudi ne.

  • milerazbojnik@gmail.com:

    ćista glupost sve stanare iselit ne i točka iči kat po kat uzet po 10cm i umetnut armature na sastrugane zidove i tako na drugi kat opet s probušenim rupama u koje če se nalijevat beton i prije sveg proračun ... prikaži još!roračun izdržljivosti zgrade a zgrade u gornjem gradu nisu neke u večini slučajeva i centru veče od tri ili 4 kata jest da bi trajalo dugo ali mir za sva vremena