Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

Za život u najskupljoj Puli treba 88.000 kuna godišnje

11. ožujka 2008. u 17:50 59 prikaza
trgovina-txt.jpg
Foto: Foto: Boris Ščitar

Prema cijenama osnovnih prehrambenih proizvoda i drugim troškovima života, Pula, Vukovar, Dubrovnik i Zadar najskuplji su hrvatski gradovi. Četveročlanoj obitelji u najskupljoj Puli godišnje će za život trebati oko 88 tisuća kuna, dok isti ti troškovi u najjeftinijem Varaždinu dođu oko 70 tisuća kuna – odnosno 18 tisuća kuna manje. Stalna potrošačka košarica Nezavisnih hrvatskih sindikata otkriva tako da troškovi života u najvećim gradovima nisu u pozitivnoj korelaciji s ekonomskom snagom tih gradova.

Najkvalitetnije u Zagrebu
Cijene hrane i osnovnih prehrambenih proizvoda, na koje hrvatski građani troše trećinu svojih primanja, najniže su u najjačim ekonomskim centrima Zagrebu i Rijeci, a najviše u Vukovaru (gdje je košara istih proizvoda skuplja za 700 kuna mjesečno). Autor košare, ekonomski savjetnik NHS-a Goran Bakula, ističe da je Vukovar skup zato što su ga zaobišli veliki trgovački centri, nema konkurencije među trgovcima pa su i cijene visoke.

Lokalno stanovništvo standard krpa odlaskom u Osijek ili pak u Srbiju, gdje je sve jeftinije. Pulu je također zaobišao prvi val šoping centara, pa lokalni trgovci nisu izloženi konkurenciji kao u Zagrebu ili Rijeci.

Brodsko-posavska županija s manje od 3800 eura BDP-a po stanovniku najsiromašnija je hrvatska županija, za 200 eura siromašnija i od Vukovarsko-srijemske, ali bez obzira na to, stanovnici Slavonskog Broda godišnje za osnovne troškove života trebaju tek tri tisuće kuna manje (71 tisuću kuna) od Zagrepčana (74 tisuće kuna) gdje je BDP po stanovniku tri i pol puta veći nego u Slavonskom Brodu.

Posljednje istraživanje UNDP-a o kvaliteti života u Hrvatskoj potvrdilo je da stanovnici istočne Slavonije i kontinentalnog dijela Hrvatske (Bjelovar, Karlovac, Sisak) najlošije žive, dok s druge strane najkvalitetnije žive Zagrepčani i Istrani. Tamo gdje je zaposlenost dobra, a plaće redovite, veće je i zadovoljstvo građana onim što mogu i imaju.

Prosječna plaća u Zagrebu tisuću je kuna veća od državnog prosjeka, a UN-ovo istraživanje otkrilo je da, npr., u Bjelovarsko-bilogorskoj ili Virovitičko-podravskoj županiji domaćinstva raspolažu sa 56 posto prosječnog prihoda. U Brodsko-posavskoj županiji 39 posto kućanstava prima neki oblik socijalne pomoći, a u Vukovarsko-srijemskoj trećina odraslih stanovnika živi u kućanstvu bez ijednog zaposlenog.

Stope nezaposlenosti na istoku zemlje četiri-pet puta su veće nego u Istri, koja je nezaposlenost spustila na europski prosjek od 6 posto. Nekada se privlačnost manjih sredina mjerila nižim troškovima života i jeftinijom hranom, no usporedba troškova otkriva da je nestalo i te prednosti.

Devet godina rada za stan
Samim time što njezini građani trećinu svojih prihoda troše na hranu, Hrvatska se smatra siromašnom zemljom. Građani EU “pojedu” desetak posto svojih primanja, a za razliku od Hrvatske imaju veći udio troškova stanovanja u ukupnim troškovima. Kvaliteta života mjeri se po tome koliko potroše na putovanja, obrazovanje, koliko često jedu u restoranima i slično. Jedan od pokazatelja boljeg ili lošijeg standarda jest i cijena stana. Bakula je izračunao da prosječno plaćeni radnik u Hrvatskoj za 50 kvadrata stana mora raditi 9 godina.


Troškovi uskrsa i dvostruko veći

Iako sindikalni izračuni govore da će za Uskrs prosječna obitelj potrošiti dodatnih od 500 do 800 kuna (izračun Saveza samostalnih sindikata Hrvatske kaže 530-580 kuna, a izračun Nezavisnih hrvatskih sindikata između 600 i 800 kuna), u najvećem broju slučajeva – osamdesetak posto – prigodan dar koji će poslodavci isplaćivati idućih dana iznosit će 400 kuna, i to u obliku bona za kupnju u nekom od velikih trgovačkih centara. Uskrsnice će dobiti, prema anketi SSSH, dvadesetak posto zaposlenih. Tako će biti u HT-u, T-Mobileu, Hrvatskoj pošti, Hrvatskoj lutriji, Erste banci, DTR-u, Coca-Coli... Uglavnom u većim poduzećima i javnim institucijama te u desetak posto malih poduzeća. Sindikat hrvatskih zaštitara i čuvara svojim članovima, čija je prosječna plaće 2500 kuna, podijelit će uskrsne šunke, dok se poslodavci ne izjasne o uskrsnici. No neki su najavili i bon od 600 kuna. – Apeliramo na poslodavce da povećaju taj iznos od 400 kuna, s obzirom na to da je uskrsna košarica, koja je lani iznosila 479 kuna, sada “teška” i stotinjak kuna više. Kako je Uskrs svima, apeliramo i na državni resor socijalne skrbi te na gradove da, ako je moguće, isplate po sto kuna i onima koji nisu zaposleni – poručuje Mario Švigir, gospodarski savjetnik SSSH. (Ro. K.)

Na Papuku pronađena dva smrznuta tijela
NEZAPAMĆENA TUGA
Detalji tragedije na Papuku: Smrznuti muškarci bili su šogori. Nosili su tenisice i bili bez jakni
Online panel
Online panel
U čak 30 posto teških slučajeva “korone” izolirana i bakterija