Naslovnica Vijesti Hrvatska

17 olakih obećanja teških milijarde koje će plaćati građani

Odustalo se od gotovo 20 reformi i privatizacija koje su mogle donijeti više milijardi kuna. Za neke će se sada plaćati velike odštete
16. ožujka 2015. u 13:30 56 komentara 8616 prikaza
Zoran Milanović
Foto: Patrik Macek/PIXSELL

Prošli tjedan Vlada je odustala od dvaju obećanih i pripremanih projekata – monetizacije i poreza na nekretnine – te još jednom potvrdila nedosljednost u izvršavanju obećanog.

Zaduženje za HAC

Porez na nekretnine i ne bi trebao biti nepopularan potez u izbornoj godini jer građani sigurno ne bi imali ništa protiv da se oporezuju oni bogati s više nekretnina. Osim toga, procjenjivalo se da će on godišnje puniti proračun s oko 1,5 milijardi kuna. No pripremnih je poslova previše i zasigurno je to razlog odustajanja. Jer, primjerice, jednostavniji porez na štednju je uveden iako će on u proračun donijeti manje novca nego porez na nekretnine. Monetizaciju, koja je trebala napuniti proračun s gotovo 20 milijardi kuna, trebala bi zamijeniti javna ponuda dionica HAC-ONC-a, no već je sada jasno kako je pitanje dana kada će premijer reći da i od toga odustaje. Jer u ovom mandatu taj se projekt ne može obaviti, HDZ ga ne želi, što znači da ga ne bi nastavio ako dođe na vlast, a pitanje je i kako ga zakonski izvesti.

Osim toga, što je ključno, novac je HAC-u potreban odmah jer u lipnju na naplatu dolazi 600 milijuna kuna duga, a upućeni tvrde da je tvrtka ionako već sada pred stečajem. Zato će čelnici HAC-a ili ministar Lalovac brzo morati osmisliti restrukturiranje duga HAC-a, odnosno zadužiti se, što i nije loše u trenutku kada je likvidnost velika i kamate povoljne. U suprotnom, ako se ne vrati dug, u skladu s klauzulom HAC-a, može se aktivirati naplata i svih ostalih kredita, a njegov je dug oko 24 milijarde kuna. Zajedno s Autocestom Rijeka – Zagreb dug se penje na 32 milijarde kune. Dakle, umjesto da uzme novac na monetizaciji, sada bi država mogla plaćati velike odštete.

Kako objašnjava analitičar Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta, rad Vlade u protekle četiri godine mogao bi se nazvati "undo" odnosno "vrati na početak" ili odustani i napusti. Odustalo se od gotovo 20 reformi i privatizacija koje su mogle donijeti više milijardi kuna. Od nekih se odustalo zato što ima previše posla, negdje je to učinjeno zbog interesa, a negdje zbog pritiska javnosti. Primjerice, otpor je bio prema outsourcingu, građanskom odgoju, pa i monetizaciji. Jedina zapažena ostvarena reforma u mandatu ove vlade jest projekt fiskalizacije, koji je postao i dobar izvozni projekt. Drastično su smanjene subvencije u poljoprivredi, koja je i najveća žrtva reformi. Nadalje, donekle su donesene promjene u Zakonu o radu, a među pohvalnim je projektima pomoć za zapošljavanje mladih, no ona s druge strane može i štetiti – jer takvo što ne može biti dugoročno rješenje za mlade, a njihovim zapošljavanjem povećava se ionako prevelik javni sektor. Od logističkih projekata uspostavljen je centralni obračun plaća i donekle započeto objedinjavanje naknada.

– Promjene koje su učinili samo su 10 posto od onoga potrebnog. Potrošilo se energije i novca, a onda se od toga odustane. I takvu poruku šalje Vlada onda cijelom narodu – odustanite. Zato se i kreće u otpis dugova, predstečajne nagodbe, ali na 'balkanski način', jer nastaje borba koja će interesna skupina biti snažnija i tko će platiti ceh. Kako to ne želi nitko, povećava se sukob u državi na svim razinama – od dužnika, branitelja... Nastaje politička arena gdje nema razgovora o bitnom, nego o tome tko ima više prava da prenese teret na drugog – komentira Lovrinčević situaciju u kojoj se našla država. A ona će, prema procjenama svih analitičara, tonuti sve više u takvu situaciju, koju će plaćati građani.

Ukidanje poticaja

Uz sva obećanja reformi od kojih se onda odustalo, Vlada nije ispunila ni obećanja o rastu BDP-a, stabiliziranju javnog duga i nižem proračunskom deficitu. Štoviše, povećan je PDV, izgubljeno pravo na poreznu olakšicu za prvu nekretninu, smanjeni poticaji za stambenu štednju i vjerojatno za treći mirovinski stup. Unatoč tome novca je sve manje, a građani se pitaju što će biti i s novcem u drugom mirovinskom stupu. Vlada je lani iz njega povukla oko tri milijarde i ove dodatnih 2,7 milijardi kuna, potrošila to, pa i tih šest milijardi treba vratiti.

>>Autoceste ne idu u koncesiju, dionice građanima i mirovincima

>>Ne žele konzultiranje Ustavnog suda oko referenduma protiv outsourcinga i monetizacije

Obećaj, povuci se, odustani

Odustajanje od monetizacije

Monetizacija autocesta trebala je u proračun sliti oko 2,5 do tri milijarde kuna, ali se odlučilo ići na prodaju dionica HAC-ONC-a, procesa koji traje i koji ne može brzinski spasiti HAC kojem na naplatu u lipnju dolazi 600 mil. kn duga.

Mirovinska reforma

Na tome se radi i odnosi se na usklađivanje mirovina, ovisno o kretanju BDP-a i stanju proračuna. Planira se postupno produljivati dobne granice na 67 godina za starosnu i 62 za prijevremenu mirovinu od 2031. do 2037

Ne moraju iz sustava sa 65

Službenicima i namještenicima služba je trebala prestajati po sili zakona kada navrše 65 godina života i imaju najmanje 15 godina staža, a ne posljednjeg dana godine u kojoj su ostvareni uvjeti za umirovljenje.

Nema ni outsourcinga

Outsourcing u javnoj i državnoj upravi bio je najavljen te je nekoliko puta mijenjana kombinacija kako to obaviti. No Vlada je odlučila odustati i od tog projekta koji je trebao uštedjeti 700 milijuna kuna proračunskog novca

Socijalne naknade

Objedinjavanje socijalnih naknada je u provedbi, ali ne po obećanom planu. Cilj je bolje urediti novčane naknade najugroženijim građanima, ali uz četiri osnovne koje su uvrštene potrebno je uvrstiti još velik broj ostalih naknada.

Reforma plaća u javnom sektoru

Rok za ovu mjeru bio je drugi kvartal 2014. godine, no jedino što se obavilo jest ispravljanje i ujednačavanje koeficijenata, ali usklađenje plaća onih u agenciji s plaćama u državnoj upravi još nije završeno.

Reorganizacija pravosuđa

Rok za ovu reformu bio je kraj 2014., ali također nije uspio i prolongira se. Njime bi u početku s radom prestala 43 općinska suda, od 1. srpnja 2015. godine 39 prekršajnih sudova, a imali i bi i upola manje općinskih državnih odvjetništava.

Privatizacijski projekti

Planovi su bili privatizacija Croatia Airlinesa, HŽ Carga i HPB-a, a novac je prije svega trebao pomoći posrnulim tvrtkama. No ili nije bilo dovoljno interesa ili nije bilo dovoljno ponuda. Jedina je uspjela privatizacija Croatia osiguranja.

Rješavanje slučaja franak

Dogovora nema, ali vjerojatna je konverzija svih kredita u eure, uz opraštanje dijela glavnice, a što bi se bankama vratilo poreznom olakšicom. Time bi država izgubila u tom periodu oko 3 milijarde kuna.

Niža cijena plina

Iako je zbog domaćih izvora plina Vlada donijela odluku o nižoj cijeni plina, koju će osjetiti i građani u rasponu od 15 do 25 lipa, već se oglasila Ina koja tvrdi da će takva mjera imati negativan učinak za nju i smanjiti njezin prihod.

Promjena mreže škola

Ovom mjerom planirano je ukinuti neke manje područne škole, ali treba izraditi mrežu škola, a onda bi možda u sljedećoj godini trebala ići implementacija. Da se provela prije, mogla je donijeti uštedu od 0,07 posto BDP-a.

Integracija računovodstva

Odnosi se na objedinjavanje poslova računovodstva da taj posao ne bi vodila svaka škola ili bolnica. Navodno se radi na tome, ali nije, kao što je planirano, zaživjelo ove godine. Planirana godišnja ušteda bila je 74 milijuna kuna.

Nema poreza na nekretnine

Taj se porez trebao uvesti 2016. i tako je rečeno i Europskoj komisiji. No pripremnih je poslova previše i od tog se poreza odustalo pa će i proračun biti uskraćen za oko 1,5 milijardi kuna, koliki je bio plan punjenja od tog poreza.

Crno tržište najma

Ništa konkretno nije učinjeno po tom pitanju osim što su, kako je rečeno, Porezna i Carinska uprava zajedno s drugim tijelima razradile modalitete kontinuirane suradnje u provedbi i kontrole inspektora.

Masterplan bolnica

Masterplanom bolnica najavljena je ušteda 400 milijuna kuna i opravdano ulaganje od sto tisuća eura u njegovu izradu. Međutim, nakon njegovih izmjena poručeno je da to neće donijeti nikakvu uštedu.

Sanacija zdravstva

Najveće bolnice u zemlji i lani su završile u minusu, a u sanaciju zdravstvenih ustanova država je uložila milijarde kuna. Koji će biti konačan učinak tog ulaganja, još nije jasno, a većina bolnica u zemlji posluje s gubitkom

Ukidanje nameta

Bilo je velikih obećanja, no od 244 nameta za poduzetnike, koji stoje 6,41 milijardu kuna, ukinuto je ili smanjeno njih 52 u vrijednosti otprilike 370 milijuna kuna.

ccc
Pogledajte kako smo našu pobjednicu uz CCC Shoes and Bags brend pretvorili u trendi mamu

A1 izdvaja za Vas

  • Francheska:

    Ova vlada što god želi napraviti propadne,jedino im dobro ide uništavanje Hrvatske!

  • njoj:

    10% od obecanog!? I to je previse za njihovu nesposobnost

  • Avatar CorleoneMichael
    CorleoneMichael:

    Pa nije im bez razloga moto: Ne da mi se...