Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Crna kronika

Više se ubijalo i mrzilo, a manje kralo i provaljivalo

Najviše kaznenih djela iz mržnje odnosilo se na oštećenje tuđe stvari koje je bilo motivirano nečijim nacionalnim podrijetlom
01. veljače 2017. u 13:45 1 komentara 1171 prikaza
Zločini
Foto: Nel Pavletić/Pixsell
Pogledajte galeriju 1/3

Građani Hrvatske u 2016. više su se ubijali i mrzili, a manje su provaljivali i krali. Pojednostavljeni je to zaključak koji se može izvući iz godišnjeg izvješća MUP-a, koje se bavi stanjem sigurnosti u Hrvatskoj u 2016.

Izvješće je objavljeno na internetskim stranicama MUP-a, a njegove rezultate javnosti će danas, kako je najavljeno, prezentirati ministar policije Vlaho Orepić i glavni ravnatelj policije Marko Srdarević.

Mercedes-Benz G 63 AMG Exclusive Designo 571 KS Speedshift ponuda na njuškalu Kupujete ili prodajete automobil? Evo kakvo je stanje na tržištu! U javnom će sektoru prvi put u osam godina ozbiljnije rasti plaće Neumoljive brojke Hrvatska je jedina tranzicijska zemlja u kojoj su plaće manje nego 2010.

S obzirom na brojke, iz kojih proizlazi da je prijavljenih kaznenih djela bilo 85.620, od kojih je onih koja se progone po službenoj dužnosti bilo 55.824, što je, tvrdi statistika, pad od 9,9 posto u odnosu na 2015., uopće ne sumnjamo da će čelni ljudi MUP-a zaključiti da je stanje sigurnosti u Hrvatskoj – zadovoljavajuće.

No je li to uistinu tako, teško je reći jer statistiku svatko može tumačiti na svoj način.

– Te su brojke malo čudne, pogotovo kada se uspoređuju s onima s početka 2000., kada je broj ukupnih kaznenih djela bio oko 100.000. Jer ispada da je ukupnih kaznenih djela sada manje gotovo 40 posto.

A ako je kaznenih djela manje 40 posto, onda bi se i broj policajaca trebao smanjiti za 40 posto – pomalo ironično policijsku statistiku komentira Željko Cvrtila, stručnjak za sigurnost.

On smatra da se neke stvari u statistikama ne prikazuju na način na koji bi trebale pa kao primjer uzima oštećenje ćiriličnih ploča u Vukovaru. To se može prikazati i kao oštećenje tuđe stvari, ali i kao zločin iz mržnje.

Njegova argumentacija dobiva na snazi kada se vidi da lani među zločinima iz mržnje dominira upravo oštećenje tuđe stvari, pa se tako od 28 djela počinjenih iz mržnje, njih čak 18 odnosilo na oštećenje tuđe stvari.

Od toga je nečije nacionalno podrijetlo u čak 16 slučajeva bio motiv za razbijanje tuđe imovine, dok je u preostalim slučajevima nečija imovina jednom razbijana zbog nečije rasne pripadnosti, a drugi put zbog spolnog opredjeljenja. Inače, policijske statistike u 2016. bilježe porast zločina iz mržnje pa ih je tako 2016. prijavljeno 28, dok ih je 2015. bilo 25.

Isto tako, bilježi se i porast djela iz područja terorizma, ekstremnog nasilja i ratnih zločina, pa ih je tako 2016. bilo 38, dok je 2015. zabilježen 21 takav slučaj. Ove brojke posebno su zanimljive u kontekstu činjenice da vodeći hrvatski političari u svojim javnim nastupima u pravilu minoriziraju kaznena djela motivirana mržnjom.

Istina, kao što ističe Cvrtila, brojke ovih nedjela u ukupnom broju kaznenih djela su zanemarive, no s druge strane, one ipak pokazuju i da se na tom području nešto zbiva, odnosno da će se policija u dogledno vrijeme i tom problematikom morati početi ozbiljnije baviti.

Isto tako, postavlja se pitanje jesu li djela koja su počinjena iz mržnje prepoznata kao takva, što je problem na koji upozorava Emina Bužinkić iz Centra za mirovne studije (CMS).

– Činjenica je da u Hrvatskoj mi nemamo puno prijavljenih zločina iz mržnje iako zločin iz mržnje postoji u našem Kaznenom zakonu. Pitanje je nemamo li tih djela zato što se ne prijavljuju ili zato što nisu prepoznata.

Moj dojam je da javnost još nije dovoljno osviještena oko te problematike, te da je to ono čime bi se institucije trebale pozabaviti. Društvena atmosfera ne samo u Hrvatskoj nego i u svijetu je takva da sve više jačaju nacionalizmi, islamofobija i netrpeljivost.

Ako je netko napadnut zbog druge boje kože ili druge vjere, institucije moraju poslati poruku da takve stvari ne mogu proći nekažnjeno – kaže E. Bužinkić.

Prema policijskim statistikama, lani je nečija nacionalna pripadnost u jednom slučaju rezultirala teškom ozljedom, zbog nje su nekome prijetili u četiri navrata, a u jednom navratu nekome se prijetilo i zbog rasne pripadnosti te zbog vjeroispovijesti.

Što se tiče najtežih kaznenih djela, ubojstva, policija ih ne dijeli po motivima, no barem jedno lanjsko ubojstvo bilo je ubojstvo iz mržnje, s obzirom na to da je počinitelj istražiteljima kazao da mu je kod žrtve koju je ubio, među ostalim, smetala i žrtvina nacionalnost te činjenica što je odlazila posjetiti rodbinu u Crnu Goru.    

>> Čović: Neće biti rata iako neki žele reprizu "događanja naroda"

Proveli smo jedan radni dan u adventskoj kućici
Nema predaje
Proveli smo jedan radni dan u adventskoj kućici: Radila sam kao BioManijak