VEČERNJI TV

VIDEO Stručnjaci o sukobu Izraela i Irana: 'Ovo nije politički rat, ovo je rat za opstanak. Baš kao u Hrvatskoj prije 30 godina'

20.06.2025.
u 14:54

U studiju Večernjeg lista gostovali su prof. Shlomo Shpiro, izraelski stručnjak za pitanja sigurnosti sa sveučilišta Bar-Ilan u Tel Avivu te prof. Gordan Akrap s Vojnog učilišta za obranu i sigurnost dr. Franjo Tuđman u Zagrebu

U studiju Večernjeg lista gostovali su prof. Shlomo Shpiro, izraelski stručnjak za sigurnosna pitanja sa Sveučilišta Bar-Ilan u Tel Avivu, te prof. Gordan Akrap s Vojnog učilišta za obranu i sigurnost "Dr. Franjo Tuđman" u Zagrebu, hrvatski stručnjak za istu tematiku. Razgovor je vodio novinar Večernjeg lista Tomislav Krasnec. Prvo pitanje upućeno je prof. Shpiru i odnosilo se na stajalište Donalda Trumpa prema aktualnom sukobu.

– Razlog zbog kojeg je Izrael započeo rat jest činjenica da su izraelske vlasti procijenile kako Iran razvija nuklearnu bombu. Izraelci nisu mogli dopustiti ponavljanje Holokausta. Čak je i njemački kancelar poručio da Izrael treba odraditi taj težak posao; to za nas nije bio problem. Opasno bi bilo da se u sukob izravno uključe i druge zemlje, poput SAD-a. Zbog toga Trump čeka – rekao je prof. Shpiro. Dodao je kako ostaje nejasno koliko su Iranci zapravo bili blizu razvoju nuklearnog oružja jer se tvrdi da na njemu rade još od najmanje 1995. godine. Upravo je ta činjenica, smatra, bila kao okidač za aktualni sukob.

– Iran je bio vrlo blizu – govorimo o godinama, ako ne i mjesecima. Njihov nuklearni program bio je više puta napadnut, što ga je usporavalo, ali sada su dokazi neprijeporni. Vidimo da je Izrael pod stalnim raketnim napadima – iranske rakete neprestano padaju, iako ih mnoge uspijemo presresti. Zar netko doista misli da Iran ne želi imati nuklearnu bombu doslovno pred našim vratima? Pustimo obavještajne analize – sada govorimo o realnim dokazima – rekao je prof. Shlomo Shpiro. – SAD je godinama obučavao afganistansku vojsku da izdrži tri godine, a ona nije izdržala ni tri mjeseca. Mi vjerujemo svojim obavještajnim podacima koji dolaze izravno s terena. Na temelju tih informacija imamo čvrstu procjenu da Iran doista razvija nuklearno oružje.

Novinar Večernjeg lista pritom je istaknuo kako je riječ o potencijalno povijesnoj prilici za Izrael da dugoročno osigura svoju nacionalnu sigurnost.

– Prijelomni trenutak bio je pad Assadova režima u Siriji. Iranski zrakoplovi danas ne mogu dosegnuti Izrael jer bi im za to trebalo oko 1500 kilometara leta. Da je Assad ostao na vlasti, to bi im bilo omogućeno. Njihovu protuzračnu obranu čine moderni ruski sustavi S-300 i S-400, ali unatoč tome, naši zrakoplovi i dalje mogu dosegnuti svoje ciljeve – izjavio je prof. Shlomo Shpiro. Dodao je kako je trenutačna izraelska operacija jasna demonstracija da se ovakva situacija ne može riješiti isključivo diplomacijom.

– Ovo nije politički rat, ovo je rat za opstanak. Baš kao što je bilo u Hrvatskoj prije 30 godina. I vi ste tada bili okruženi moćnim neprijateljima. Hrvatska se borila za svoj život i nezavisnost. Hrvati su se borili i mislim da vidim mnogo suosjećanja Hrvata prema Izraelcima. Preplavljen sam porukama Hrvata još od početka rata – rekao je. Na pitanje ima li Izrael dovoljno resursa za obranu, s obzirom na masovne iranske napade balističkim raketama i dronovima, prof. Shpiro je istaknuo da je obrambena spremnost visoka, ali da se sigurnosni izazovi neprestano razvijaju.

– Nije ključno pitanje radi li se o ovom ili onom projektilu, već kako se vodi cijela kampanja. Uspjeli smo uništiti većinu iranskih nuklearnih kapaciteta – to nam je bio glavni cilj. Izveli smo napade na 12 lokacija, od kojih je većina uništena ili ozbiljno oštećena. Za ovakav scenarij pripremamo se već 20 godina. Došlo je vrijeme da ne budemo samo u obrani, već i da djelujemo ofenzivno – i to činimo vrlo učinkovito – izjavio je izraelski sigurnosni stručnjak prof. Shlomo Shpiro. Prof. Gordan Akrap potvrdio je kako se Izrael za ovakav sukob sustavno priprema još od trenutka kada je sadašnja iranska vlast preuzela kontrolu i službeno proglasila Izrael svojim glavnim neprijateljem.

– Najprije su se provodile pripreme za obrambeni sukob, a potom se počelo planirati operacije s ciljem smanjivanja sposobnosti Irana da proizvede nuklearnu bombu. To je započelo onoga trenutka kada su Iranci stekli tehničku sposobnost obogaćivanja urana iznad razine komercijalne iskoristivosti – dakle, na razinu koja omogućuje proizvodnju urana dovoljne obogaćenosti za izradu nuklearnog oružja – izjavio je prof. Gordan Akrap. Dodao je kako su iranske količine obogaćenog urana dosegle razinu od 65 do 70 posto, što je jasan signal o njihovim namjerama. Zbog toga su, kaže, provođeni ciljani udari na transporte tehnologije i sirovina koje bi mogle biti korištene u izradi nuklearne bombe.

– Iran je najavio nove pogone za obogaćivanje urana, što pokazuje da ubrzano napreduju. Postavlja se pitanje: zašto bi obogaćivali uran na tako visoke razine, ako ne za proizvodnju nuklearne bombe? Izrael je, zahvaljujući svojim operacijama, unazadio iranski nuklearni program za 10 do 12 godina – istaknuo je prof. Gordan Akrap. Dodao je kako se istodobno s ratom na terenu vodi i intenzivan informacijski rat, a ciljevi nisu samo vojni već i znanstveni. – Riječ je i o udarima na znanje. Još ranije su vršeni atentati na iranske nuklearne znanstvenike, vrlo vjerojatno u operacijama koje je provodio Izrael – rekao je Akrap. Također je naglasio da međunarodna zajednica nije na vrijeme dala dovoljno povjerenja obavještajnim podacima, koji su već godinama upućivali na stvarnu mogućnost da Iran obogaćuje uran  radi izrade nuklearnog oružja.

– Kada pogledamo Ukrajinu, ona nije razvijala svoj nuklearni program, a ono što je imala predala je Rusiji. Nikada nije postavila pitanje opstojnosti Rusije i Rusa kao naroda. Iran od početka negira pravo Izraela na postojanje. Od početka razvijaju balistički program pa onda i nuklearni samo u tu jednu jedinu svrhu – rekao je prof. Akrap. Nastavio je kako se Iran ne treba tješiti Trumpovim najavama da će razmišljati još dva tjedna.

– Američke snage već su raspoređene i nalaze se u stanju visoke pripravnosti. Vrlo je vjerojatno da će njihovi prvi udari biti usmjereni na komunikacijske sustave, vojnu zapovjednu strukturu te ponovno na iranski nuklearni program. Cilj je dovesti Iran u situaciju u kojoj će biti prisiljen pristati na pregovore. Ako to odbiju, tek tada će se suočiti s doista nezavidnom situacijom – rekao je prof. Gordan Akrap. Naglasio je i kako bi se u tom slučaju napadi odvijali koordinirano, s obje strane – izraelske i američke – jer je, prema njegovim riječima, to jedini mogući i učinkovit način djelovanja. – Amerikanci posjeduju oružje sposobno uništiti čak i najdublje zakopana iranska nuklearna postrojenja – dodao je. Novinar Tomislav Krasnec zaključio je kako aktualna situacija pokazuje da je, zahvaljujući dugotrajnim pripremama, danas moguće u jednoj noći razoriti i vojni vrh države poput Irana.

– Vjerojatno bi tako bilo i s ajatolahom da Izrael nije oprezan zbog međunarodne reakcije. To znači da postoji politička odluka i koordinacija svih službi u Izraelu i integracija svih sposobnosti. Nakon prve akcije postalo je jasno da Izrael to može – da u Iranu nitko nije siguran – rekao je prof. Gordan Akrap. Podsjetio je kako je preciznost sličnih udara bila demonstrirana i tijekom Domovinskog rata, koristila se slična tehnologija za koju mali broj ljudi vjeruje da je tada uopće bila na toj razini.

– Još u listopadu prošle godine, u izraelskom je napadu uništena iranska protuzračna obrana na zapadu zemlje. U početku se mislilo da napadi neće započeti u nedjelju, jer je tada premijer Benjamin Netanyahu trebao ženiti svog sina. No, unatoč tome, operacija je pokrenuta – rekao je prof. Gordan Akrap. Dodao je i kako Iran ostaje jedina država koja u tom dijelu svijeta kontinuirano predstavlja izvor nestabilnosti i sukoba. – Čak i Sirija pod novim vodstvom iskazuje spremnost za sklapanje sporazuma o suradnji, kojima bi se praktički priznalo pravo Izraelu na postojanje – istaknuo je Akrap.

– Sa svim državama Izrael je praktično potpisao takve sporazume, jedino s Iranom nije. Ide se ipak na pravo postojanja dvije države, Palestine i Izraela, gdje i Izraelci trebaju zaustaviti gradnju naselja na Zapadnoj obali. Saudijska Arabija također je ta koja zna da energenti neće vječno biti jamac jakog gospodarstva pa je zainteresirana za gospodarske suradnje i razvoj suradnje. Jedino s Iranom to nije bilo moguće – rekao je prof. Akrap. Osvrnuo se i na stanje u Iraku, istaknuvši da je i ta, nekoć izrazito nestabilna država, danas ipak u znatno stabilnijoj situaciji. – Zajednice koje ondje žive sada se međusobno priznaju i surađuju, što ranije nije bio slučaj – rekao je. Dodao je kako zapadna demokratska pravila nije moguće jednostavno preslikati na takve države. – Te zajednice ne poznaju takav sustav niti ga prihvaćaju na način kako se to očekuje na Zapadu. Takav je eksperiment propao u Afganistanu – zaključio je prof. Akrap.

FOTO Pogledajte kako sada izgledaju iranska nuklearna postrojenja: Satelitske snimke razotkrile moćne udare Izraela

FOTO Pogledajte kako sada izgledaju iranska nuklearna postrojenja: Satelitske snimke razotkrile moćne udare Izraela
1/10
Ključne riječi

Komentara 39

Avatar Bljesak i Oluja
Bljesak i Oluja
17:30 20.06.2025.

Ajatolah, Jihad i Atomska bomba... Pa šta tu zvuči opasno 😏 Udri i Mazel tov Izrael!!!

K
K
15:19 20.06.2025.

ilo je profesora u RH koji su govorili ‘94 da se moramo naviknuti na postojanje Krajine .. hvala Bogu - NISMO

LU
Lujo123
16:45 20.06.2025.

Puna podrška Izraelu!

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije