Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

Večernjakova osoba godine 2019.: Među 10 finalista 4 liječnika, plivač i redateljica

Dosadašnji pobjednici bili su: Mladen Bajić, Ante Gotovina, Dubravka Glavaš, Mate Rimac, Kolinda Grabar-Kitarović, Nenad Bakić, Tvrtko Barun i Zlatko Dalić
15. siječnja 2020. u 11:32 48 komentara 33961 prikaza
Večernjakova osoba godine 2019
Foto: PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/10

Tko je osoba 2019. godine prema izboru Večernjeg lista? Kome će pripasti ugledna titula koju Večernjak dodjeljuje već deveti put doznat ćemo vrlo skoro, a u jakoj konkurenciji našli su se filmska redateljica, književnik, mladi plivač, trojica sindikalista, dvoje znanstvenika, troje liječnika te jedan političar.

Zlatko Dalić IZBORNIK NOGOMETNE REPREZENTACIJE Zlatko Dalić Večernjakova je osoba godine: Na sve sam spreman. Ništa me neće pokolebati!

Političari se ni prošle godine nisu istaknuli radom za opće dobro, no zato su se iskazali liječnici, osobito Tomislav Luetić, Dinko Vidović i Jelena Roganović, koji su svojim pothvatima zadivili cijelu naciju. Razdvajanje sijamskih blizanki, spašavanje noge mlade medicinske sestre, akcija za spas male Mile Rončević događaji su koji su nas ispunili optimizmom, vjerom u dobro, ponosom, pa i ushitom. No jednake izglede za pobjedu imaju i ostali finalisti: Dana Budisavljević koja se proslavila „Dnevnikom Diane Budisavljević“, nevjerojatni plivač Franko Grgić, Nenad Šestan i Jasenka Gudelj koji iznova dokazuju da je Hrvatska rasadnik talentiranih znanstvenika, pa sindikalisti koji su prisilili hrvatsku Vladu da odustane od dvojbene mirovinske reforme… Pred žirijem je teška odluka.

 

Dosadašnji pobjednici bili su: Mladen Bajić 2011., Ante Gotovina 2012., Dubravka Glavaš 2013., Mate Rimac 2014., Kolinda Grabar-Kitarović 2015., Nenad Bakić 2016., Tvrtko Barun 2017. i Zlatko Dalić 2018. godine.

1. Dana Budisavljević, redateljica

Dana Budisavljević | Autor : Dusko Marusic/PIXSELL/Borna Filic/PIXSELL Foto: Dusko Marusic/PIXSELL/Borna Filic/PIXSELL

Redateljica igrano-dokumentarnog filma „Dnevnik Diane Budisavljević“, dobitnica Velike Zlatne arene za najbolji film i Zlatne arene za najbolju režiju. To je prvi put nakon davne 1957. da je dvije glavne nagrade na festivalu u Puli dobila žena.

Na svjetlo dana izvukla je potresnu priču o spašavanju srpske djece u Drugome svjetskom ratu, važnu priču koja oštro prokazuje karakter ustaškog režima, ali ne štedi ni komunistički režim uspostavljen nakon 1945. godine.

Tom zaboravljenom pričom iz bolne hrvatske prošlosti pokazala je da je Drugi svjetski rat još uvijek važna tema.

2. Franko Grgić, plivač

Franko Grgić | Autor : Luka Stanzl/PIXSELL/Borna Filic/PIXSELL Foto: Luka Stanzl/PIXSELL/Borna Filic/PIXSELL

Hrvatsku je kao 16-godišnjak upisao u anale svjetskog plivanja jer nikad nitko na svijetu nije u toj dobi plivao 1500 m brže od njegovih 14:46.09, čime je za 10.46 sekundi popravio svoj rezultat kojim je postao prvi Hrvat koji je tu dionicu isplivao ispod 15 minuta.

Njegov je svjetski rekord čudesan jer ga svrstava među 25 najboljih rezultata svih vremena. Usporedbe radi, u SAD-u kao plivačkoj velesili više od 15 godina nitko te dobi nije plivao 1500 m ispod 15:05. Grgić bi sa svojim rezultatom bio šesti u finalu Svjetskog seniorskog prvenstva.

Zato je bio jedan od pet finalista nominiranih za nagradu „Piotr Nurowski“ koju mladim sportskim nadama dodjeljuje Europski olimpijski odbor.

3. Jasenka Gudelj, znanstvenica​​​​​​​

Jasenka Gudelj | Autor : Grgo Jelavic/PIXSELL/Screenshot Twitter Foto: Grgo Jelavic/PIXSELL/Screenshot Twitter

Izvanredna profesorica na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu prva je hrvatska znanstvenica u domovini koja je dobila „znanstveni Oscar“ iz područja društveno-humanističkih znanosti. Riječ je o dva milijuna eura vrijednom projektu Europskog istraživačkog vijeća (ERC), čiji su projekti najkompetitivniji u Europskoj uniji. Dr. Jasenka Gudelj i njezin tim u idućih pet godina istražit će arhitektonsku kulturu na istočnom dijelu Jadrana od 15. do 18. stoljeća koristeći se novim postupcima i digitalnim alatima. Ovim priznanjem hrvatski znanstvenici iz područja društvenih i humanističkih znanosti uvrstili su se u sam vrh svjetske znanosti.

4. Dario Juričan, političar​​​​​​​

Dario Juričan izveo performans ispred Holdinga | Autor : Tomislav Miletić/PIXSELL Foto: Tomislav Miletić/PIXSELL

Predsjednički kandidat koji je svojom antikampanjom (zalagao se za „korupciju svima“, organizirao „koruptošetnje“…) osvojio čak 87.883 glasa (4,61 posto). Svojim satiričnim, alanfordovskim pristupom borbu protiv korupcije doveo je do „logičnog“ apsurda. I golem broj glasova birača koje je osvojio svojom „neozbiljnošću“ govori koliko je zapravo ozbiljan te je nekima na političkoj sceni već učinio priličnu političku štetu, dok neke prava šteta tek očekuje. Juričan je i filmski redatelj. Najpoznatiji su mu dokumentarni filmovi „Gazda“ i „Gazda: Početak“, u kojima se pozabavio poduzetnicima Ivicom Todorićem i Miroslavom Kutlom.

5. Tomislav Luetić, liječnik

Tomislav Luetić | Autor : Tomislav Miletic/PIXSELL Foto: Tomislav Miletic/PIXSELL

Pročelnik Zavoda za dječju kirurgiju KBC-a Zagreb bio je na čelu 15-članog tima koji je izveo jedinstvenu 15-satnu operaciju razdvajanja dvomjesečnih, prijevremeno rođenih sijamskih blizanki Valentine i Kristine sa spojenom jetrom i crijevom te međublizanačkom transfuzijom. Operativni zahvat tima s Rebra pothvat je bez presedana na svjetskoj razini. U svjetskoj medicinskoj literaturi opisana su samo tri para sijamskih blizanaca koji su tako rođeni i razdvajani, ali od ta tri dva su para bila spojena samo jetrom, a jedan par i jetrom i crijevima, i nisu sva djeca preživjela. Blizanke Valentina i Kristina već su navršile godinu dana i dobro se razvijaju.

6. Matko Marušić, književnik i znanstvenik

Matko Marušić | Autor : Miranda Cikotic/PIXSELL Foto: Miranda Cikotic/PIXSELL

Imunolog svjetskog glasa, ali i daroviti književnik. Pokrenuo je najugledniji znanstveni časopis u Hrvatskoj „Croatian Medical Journal“ i „odgojio“ generacije vrhunskih liječnika. Bez obzira na pritiske kolega liječnika, piše o korupciji u zdravstvu, za što je bio i nagrađivan. U 2019. objavio je intrigantnu knjigu „Mi Hrvati“ koja opisuje vrline i mane Hrvata te njihovu stoljetnu čežnju za samostalnom i slobodnom državom. Često duhovito, a katkad i romantično u njoj se iznose bolne istine i novija hrvatska povijest predstavlja očima običnoga čovjeka. Pisao ju je deset godina, kako kaže, za desne i lijeve, tj. za sve Hrvate, a kad govori o Hrvatima, misli zapravo na sve ljude na svijetu.

7. Jelena Roganović, liječnica

Jelena Roganović | Autor : Nel Pavletic/PIXSELL Foto: Nel Pavletic/PIXSELL

Samozatajna, međunarodno priznata stručnjakinja za pedijatrijsku onkologiju koja u Dječjoj bolnici na riječkoj Kantridi pomaže djeci s najtežim oblicima tumora. „Ja dječju onkologiju ne radim, ja je živim“, izjavila je svojedobno. Koliko se žrtvuje za najmlađe pacijente osobito se pokazalo u slučaju djevojčice Mile Rončević koji je mobilizirao cijelu Hrvatsku i pokazao veliku solidarnost našega društva. U njezinu mandatu Odjel za hematologiju i onkologiju preseljen je u veće, suvremeno uređene prostore, za što se godinama borila. Liječenje na Kantridi provodi se prema standardiziranim međunarodnim protokolima i rezultati ne zaostaju za onima u razvijenim zapadnim zemljama.

8. Krešimir Sever, Vilim Ribić i Mladen Novosel, sindikalisti

Krešimir Sever, Mladen Novosel i Vilim Ribić | Autor : Patrik Macek/PIXSELL Foto: Patrik Macek/PIXSELL

Referendumskom inicijativom „67 je previše“ mobilizirali su građane protiv produljenja radnog vijeka, prikupili više od 708.000 potpisa i srušili dva važna dijela Vladine mirovinske reforme koja se tiču radnog vijeka i penalizacije ranijeg odlaska u mirovinu. Akciju su zajednički koordinirale tri najveće sindikalne središnjice i njihovi lideri, dobro je vodili te dobili podršku građana. Na kraju je to priznala i Vlada, koja je potpuno prihvatila sindikalne zahtjeve te ih pretvorila u svoj prijedlog izmjena mirovinskog zakona.

9. Nenad Šestan, znanstvenik

Nenad Šestan | Autor : Dalibor Urukalovic/PIXSELL Foto: Dalibor Urukalovic/PIXSELL

Neuroznanstvenik sa Sveučilišta Yale koji je reanimirao mozak svinje razvivši tzv. sustav BrainEx. Sa svojim timom, u kojemu su još tri hrvatska znanstvenika u SAD-u, pokazao je da je moguće vratiti u djelomičnu funkciju svinjski mozak satima nakon smrti. Učinili su to spojivši mozgove nekoliko svinja na sustav koji je u njih pumpao tekućinu čija je uloga bila zamijeniti cirkulaciju krvi. Svojim uspjehom stvorio je odličan temelj za razvoj lijekova i terapija za moždani udar ili neke druge bolesti koje oštećuju ljudski mozak. Časopis „Nature“, jedan od dvaju najutjecajnijih u svijetu znanosti, uvrstio ga je među deset osoba koje su imale najveći utjecaj na znanost općenito.

10. Dinko Vidović, liječnik

Dinko Vidović | Autor : Dalibor Urukalovic/PIXSELL Foto: Dalibor Urukalovic/PIXSELL

Pročelnik Zavoda za sportsku traumatologiju KBC-a „Sestre milosrdnice“ u Zagrebu, bio je na čelu 15-članog medicinskog tima koji je izveo složeni zahvat spašavanja noge mladoj medicinskoj sestri Martini Dir, teško stradaloj u prometnoj nesreći. Riječ je o jedinstvenom slučaju kakav nije opisan u svjetskoj medicinskoj literaturi jer je spašena noga pacijentici čija je bedrena kost praktički bila mrtva. U 11-satnoj operaciji nogu su doslovce prišili i ostvarili čudo. Iako je još na rehabilitaciji, Martina je dobro, miče prstima i već je počela hodati.

O pobjedniku odlučuje deveteročlani žiri nakon glasanja Večernjakovih čitatelja

Osobu godine bira deveteročlani žiri Večernjeg lista, a čine ga: znanstvenik i profesor Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci Pero Lučin, stručnjak za odnose s javnošću i imidž i profesor Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu Božo Skoko, znanstvenica i predstojnica Klinike za kožne i spolne bolesti KBC-a Sestara milosrdnica u Zagrebu akademkinja Mirna Šitum, znanstvenica i ravnateljica Ekonomskog instituta Zagreb Maruška Vizek te Večernjakovi urednici i novinari: Ljubica Gatarić, Milan Ivkošić, Marinko Jurasić, Bojana Radović i Žarko Ivković, koji je predsjednik žirija.

Članovi žirija najprije kandidiraju desetero hrvatskih državljana koji su se istaknuli svojim djelovanjem ili promidžbom hrvatske države, a potom, u drugom krugu, biraju pobjednicu ili pobjednika. U tome im svojim glasovima pomažu i čitatelji našeg portala Vecernji.hr. Anketa je informativnog karaktera.

objavio na Instagramu
Šprajca šefovi snimali kako dolazi na posao, njegova reakcija je urnebesna
Samo na Večernji TV-u
Financijski stručnjak Igor Škrgatić otkriva kako se riješiti ovrha i ostalih financijskih problema
  • Avatar Asterix
    Asterix:

    Svaka čast Juričanu ali pothvat liječnika koji su odvojili bebe sijamske blizance zaslužuje priznanje sa strane javnosti i u ovakvom izboru.

  • Deleted user:

    A što reć' na nagradu koju je prvi dobio Mladen Bajić...

  • Niknaknok:

    Baš mi je drago da ovakvi liječnički pothvati nisu ostali nezamjećeni.. Glas za Dr. Dinka Vidovića