Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Svijet

Odbili CETA-u jer u njoj vide kapitalističku zavjeru protiv čovječanstva

Belgija ima šest parlamenata i svaki od njih može srušiti sporazum EU s drugim zemljama. Sada vise TTIP i sporazum s Velikom Britanijom
24. listopada 2016. u 17:04 43 komentara 9022 prikaza
Europska unija
Foto: Reuters
Pogledajte galeriju 1/5

Belgijski nadrealizam glasovit je diljem svijeta u umjetničkim krugovima, ali događaji u proteklih nekoliko dana i tjedana dali su potpuno novu dimenziju belgijskom nadrealizmu u politici. Jedan od regionalnih belgijskih parlamenata s ovlastima nacionalnog parlamenta (mačke imaju 9 života, Snjeguljica 7 patuljaka, a Belgija 6 parlamenata), onaj u pokrajini Valoniji, odbio je prihvatiti Sporazum o slobodnoj trgovini između Europske unije i Kanade (CETA).

Time je propalo ne samo pet godina pregovaranja na sporazumu i dvije godine priprema za stupanje na snagu, nego je u pitanje došla i sposobnost EU da sklapa trgovinske sporazume s bilo kime u svijetu. Sve zbog unutarnjih belgijskih odnosa za koje nitko nije pretpostavljao da bi se mogli pretvoriti u takvu barikadu.

– Ako Europa nije u stanju potpisati progresivan trgovinski sporazum sa zemljom poput Kanade, s kime onda Europa misli da uopće može poslovati u svijetu u godinama koje dolaze – zapitao se kanadski premijer Justin Trudeau, frustriran zbog kompliciranja unutar EU, koje se europskim partnerima izvana čini potpuno nepotrebnim.

Junckerova ironija

Slično upozorenje izrekao je i predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker.

– Zapanjen sam time što, kad sklopimo sporazum s Vijetnamom, koji je poznat diljem svijeta po poštovanju svih demokratskih principa, nitko ne diže glas. Ali kad sklopimo sporazum s Kanadom, koja je poznata kao prava diktatorska zemlja, svi se odjednom uzbune i tvrde da ne poštujemo ljudska i ekonomska prava – ironičan je bio Juncker kad je u petak odlazio sa summita EU, gdje su premijeri i predsjednici 28 država (svi odreda podupiratelji CETA-e) među ostalim temama na dnevnom redu imali i onu o trgovinskim odnosima sa svijetom, ali su uzalud na summitu u Bruxellesu čekali da se valonski parlament u obližnjem gradu Namuru smiluje i izglasa podršku bez koje CETA-u nije moguće potpisati. Valonci se nisu smilovali.

– Ovdje ne govorimo samo o CETA-i, nego općenito o sporazumima o slobodnoj trgovini. Pitanje je kakvu globalizaciju želimo – rekao je premijer Valonije Paul Magnette, inače i gradonačelnik grada Charleroi, koji je u Belgiji simbol za deindustrijalizaciju. Nekad je bio industrijsko središte, a posljednjih četvrt stoljeća učinak globalizacije bio je takav da se industrija iselila, ostavivši visoku nezaposlenost i besperspektivnost.

Protivnici trgovinskih sporazuma, poput CETA-e ili američko-europskog TTIP-a (koji se još pregovara), vrlo su često u osnovi protivnici globalizacije i strahuju da sporazumi, koji imaju ugrađen mehanizam rješavanja sporova između investitora i država, služe kao trojanski konji koji će omogućiti korporacijama da nadjačaju demokratski izabrane vlade. Iz perspektive antiglobalista, to bi bila konačna pobjeda korporacija nad demokracijom.

U Valoniji su, inače, na vlasti socijalisti, i to već desetljećima. Dva mjesta u valonskom parlamentu imaju i komunisti iz Radničke partije Belgije. Među svima njima mnogo je onih koji u sporazumima poput CETA-e i TTIP-a vide kapitalističku zavjeru protiv čovječanstva.

Valonija ima 3,5 milijuna stanovnika, što je 0,6 posto ukupnog broja stanovnika Europske unije (510 milijuna), kojoj Valonci sada blokiraju ne samo jedan trgovinski sporazum, nego i budućnost trgovinskih odnosa u modernom svijetu. Oko 90 posto rasta svjetskog BDP-a u doglednoj budućnosti događat će se izvan EU, govore procjene. Već ta brojka pokazuje da Europljani, ako žele ne samo daljnji prosperitet nego i zadržavanje dosegnutog standarda, moraju trgovati što je više moguće s ostatkom svijeta i pokušati jahati na valu tog gospodarskog rasta ondje gdje će se taj rast najviše događati.

Krivci su Flamanci

Belgijska statistika dodatno pokazuje koliko je valonska blokada CETA-e nadrealna. Od tri belgijske regije, Flandrija izvozi najviše u svijet – 83 posto ukupnog belgijskog izvoza. Na Valoniju otpada 14,6 posto izvoza, a na regiju glavnog grada Bruxellesa 2,4 posto. Gledajući samo trgovinsku razmjenu Belgije s Kanadom, Flandrija čini 90,2 posto tog kolača. Flamanci su, naravno, bijesni zbog toga što im Valonci blokiraju sporazum o slobodnoj trgovini s Kanadom.

No, Flamanci su na neki način i sami odgovorni zbog toga što Valonci uopće imaju ovlasti blokirati takav jedan interkontinentalni sporazum. Flamanci su ti koji su od 1993. stvorili takav ustroj u Belgiji u kojemu regionalni parlamenti imaju ovlasti kao nacionalni parlamenti, a federalna vlada nema ovlasti natjerati regionalne parlamente da učine nešto što jedan ili više njih odbija učiniti. Flamanci su takav ustroj željeli, naravno, zbog sebe, da mogu sami odlučivati o važnim stvarima. Ali ista prava dobili su i Valonci. I sada koriste ta prava.

Dok druge zemlje članice EU, koje izglasaju neku odluku u Vijeću EU, imaju načina da tu odluku blagoslove u nacionalnim parlamentima jer predstavnici vlade koji sjede u Vijeću EU imaju iza sebe vladajuću većinu u nacionalnom parlamentu, s Belgijom je to drukčije.

23.09.2014., Koprivnica - Nakon sto je uredjeno procelje na red je dosla obnova ostatka fasade pravoslavne crkve Svete Trojice u sredistu Koprivnice. Photo: Marijan Susenj/PIXSELL Energetska obnova Da bi dobili novac EU za obnovu fasade, morat će i u “školu” Orešković Vučić Tomislav Krasnec SWOT analiza hrvatske blokade Srbije u EU siromaštvo među najsiromašnijima u eu Više od pola milijuna Hrvata ne može si priuštiti tjedan dana godišnjeg ili plaćati režije

Kanadska ministrica trgovine Chrystia Freeland u četvrtak i petak bila je u glavnom gradu Valonije Namuru i pregovarala s Valoncima, što je bio neobičan prizor: jedna članica globalnog kluba najbogatijih G20 očajnički traži izlaz iz krizne situacije u pregovorima s regionalnim političarima male europske zemlje, o kojima ovisi vjerodostojnost čitave Europske unije koja predstavlja najveće jedinstveno tržište na svijetu. U petak predvečer Freeland je otišla iz Namura na rubu suza.

– Očito je da EU nije u stanju sklopiti međunarodni sporazum čak ni sa zemljom koja dijeli europske vrijednosti, čak ni sa zemljom koja je toliko pristojna i toliko strpljiva kao što je Kanada. Jedino što me veseli u ovom trenutku jest da ću sutra biti kod kuće sa svojih troje djece – rekla je kanadska ministrica. Ona to nije izgovorila, ali mnogi imaju dojam da su postali “taoci” valonskih političara, što je javno izgovorila predsjednica Latvije Dalia Grybauskaite.

Rizik od propasti CETA-e velik je i zbog toga što bi nepotpisivanje tog sporazuma gotovo sigurno značilo da se (ionako već krhki) pregovori SAD-a i EU o sporazumu TTIP proglašavaju službeno mrtvima. A veliki rizik nadvio bi se i nad Veliku Britaniju, koja ima plan izići iz članstva u EU i ispregovarati novi trgovinski odnos s EU. Sad se pokazuje, čak i ako Britanci uspiju ispregovarati povoljan trgovinski sporazum s EU (što je već samo po sebi na dugom štapu), da taj sporazum može biti srušen u najmanjim i naizgled najbeznačajnijim europskim parlamentima kao što je valonski.
 

Pokušaj oživljavanja

Upravo zato što su ulozi toliko veliki, tijekom vikenda pojavio se još jedan pokušaj oživljavanja komatoznog pacijenta zvanog CETA. Predsjednik Europskog parlamenta Martin Schulz pozvao je kanadsku ministricu Freeland na još jedan razgovor u subotu u Bruxellesu, no ishod tog razgovora neizvjestan je jer problem nije u EP-u nego u valonskom parlamentu. Neki europski političari, poput Junckera, sada možda imaju grižnju savjesti i žale što su uopće odabrali ovaj način ratifikacije CETA-e. Teoretski, sporazum je mogao biti potpisan i bez procedure u nacionalnim parlamentima jer EU ima pregovarački mandat od Vijeća u kojem sjede nacionalne Vlade koje podupiru njihovi parlamenti.

No, Juncker i Komisija ljetos su odabrali ovu proceduru izglasavanja u nacionalnim parlamentima upravo zbog toga što je dio javnosti u EU skeptičan prema trgovinskim sporazumima i ima osjećaj demokratskog deficita i netransparentnosti. Ma kako završila priča o CETA-i, i ako zaista ratifikacija bude pokopana u bespućima Valonije, pa i ako nekim čudom uskrsne – lideri EU svjesni su da se moraju pozabaviti lošim osjećajem dijela javnosti prema trgovinskim sporazumima.

– Ako ne uspijemo uvjeriti naše građane da slobodna trgovina ujedno znači i poštena trgovina, manevarski prostor za sklapanje takvih sporazuma i dalje će se smanjivati. Moramo dokazati građanima da pregovaramo o poštenoj trgovini, ne samo o slobodnoj trgovini – kaže jedan visoki diplomat EU s kojim smo razgovarali uoči summita krajem prošlog tjedna.

>> Evo što strane agencije pišu o novoj Vladi Andreja Plenkovića

Digitalizacija zdravstva
Hrvatsko zdravstvo
Moderna rješenja našeg zdravstva: Donosimo vam priču o naprednim tehnologijama hrvatskog zdravstva