Donald Trump je u utorak, godinu dana nakon povratka na vlast, hvalio svoja postignuća na iznimno dugoj konferenciji za novinare na kojoj je napao ilegalne imigrante, istovremeno žaleći se što njegova ekonomska poruka "ne dopire" do Amerikanaca. Američki predsjednik započeo je svoj govor s podija u prepunoj press-sobi Bijele kuće, pokazujući fotografije "poremećenih ubojica" za koje je tvrdio da ih je uhitila Imigracijska i carinska služba (ICE) i deportirala iz Sjedinjenih Država, posebno u Minnesoti, poprištu prosvjeda protiv vladine imigracijske politike.
Minneapolis, najveći grad u državi, napet je otkako je 7. siječnja agent ICE-a ubio Amerikanku. Trump, koji je ponovio svoje tvrdnje protiv somalskih imigranata, govorio je o svom ekonomskom programu, tvrdio da je očistio saveznu vladu i ponovno ocrnio svog demokratskog prethodnika Joea Bidena.
"Naslijedili smo nered. Brojke koje smo naslijedili bile su jako visoke, a sada smo ih smanjili, gotovo sve, jako su niske", rekao je, posebno navodeći inflaciju. „Znatno smo ih smanjili. Mislim, ne razumijem... Možda moji PR ljudi nisu baš dobri, ali ne uspijevamo prenijeti poruku“, kazao je.
Govoreći o venezuelskoj oporbenoj čelnici i dobitnici Nobelove nagrade za mir Mariji Corini Machado, koju je privremeno isključio iz svoje strategije u toj zemlji, pohvalio je „nevjerojatno ljubaznu ženu“. „U razgovorima smo s njom i možda bismo je mogli na neki način uključiti. Jako bih volio da to mogu učiniti“, dodao je. Donald Trump iz Bijele kuće se obratio neposredno prije odlaska u utorak navečer za Davos u Švicarskoj, gdje bi trebao sudjelovati na Svjetskom ekonomskom forumu, kojim će vjerojatno dominirati njegove prijetnje akvizicijom Grenlanda.
Govoreći o međunarodnim obvezama, predsjednik je najavio skorašnji put u Švicarsku, opisujući ga kao odlazak na „lijepo mjesto“, uz napomenu da vjeruje kako će ondje biti srdačno dočekan. Njegov dolazak na Svjetski ekonomski forum u Davosu izazvao je značajnu pozornost, osobito zbog ranijih izjava o mogućem uvođenju carina saveznicima ukoliko ne podrže američke interese vezane uz Grenland.
Trump se zatim osvrnuo na carinske politike, bez spominjanja konkretnih država. Rekao je da ne zna kako će se odrediti Vrhovni sud u vezi sveobuhvatnih američkih carina, koje su podložne sudskim presudama: “Mislim da mi je to tako jasno da ne može biti jasnije… Ako izgubimo taj slučaj, vjerojatno ćemo morati učiniti sve što možemo da vratimo stotine milijardi dolara koje smo uzeli, bez da previše ljudi bude povrijeđeno,” kazao je. Naglasio je važnost carina za nacionalnu sigurnost i prihode SAD-a. Do sada u svom govoru nije spomenuo Grenland.
Dopisnik Telegrapha iz Bijele kuće opisao je press konferenciju Donalda Trumpa kao neobičniju nego inače. Prema njegovim riječima, ponašanje američkog predsjednika znatno je odstupalo od uobičajenog stila na koji je javnost navikla. F"Nešto se čini čudnim. Tiho govori, teško ga je čuti. Ovo nije slično bombastičnim izvedbama na kakve smo navikli od predsjednika SAD-a. Možda su ga sustigli posljednji dani diplomatskog kaosa? Tehničar za mikrofone, koji sjedi tik izvan vidokruga na stolcu ispod predsjednika, jedva je izbjegao fotografije ilegalnih imigranata koje mu je predsjednik bacao u lice", javlja Stringer.
Tijekom obraćanja medijima Trump je nabrajao sukobe koje je, kako tvrdi, uspio okončati tijekom protekle godine. Među njima je naveo i rat između Srbije i Kosova. Prvi put tijekom večeri Trump se dotaknuo i NATO-a, ponovivši tvrdnju koju je ranije objavio na Truth Socialu da nijedan američki predsjednik “nikada nije učinio više” za taj vojni savez. Poručio je kako će SAD stati uz NATO saveznike, ali je istodobno doveo u pitanje njihovu spremnost da uzvrate istom mjerom.
Istaknuo je da je, kako tvrdi, učinio više za NATO nego “bilo koja druga živa ili mrtva osoba”, dodajući da ga najviše zabrinjava golema količina novca koju Sjedinjene Države izdvajaju za Savez. “Mi ćemo im priteći u pomoć, ali hoće li oni učiniti isto za nas?”, zapitao se. Kao jedno od svojih ključnih postignuća naveo je povećanje obrambene potrošnje članica NATO-a, tvrdeći da se ona s ranijih 2 posto podigla na 5 posto BDP-a. Poručio je da se o tome može pitati i glavnog tajnika NATO-a Marka Ruttea, za kojeg kaže da je to potvrdio.
Američki predsjednik Donald Trump odgovarao je na pitanja novinara na konferenciji za medije, a prvo se odnosilo na njegov Odbor za mir i mogućnost da on zamijeni Ujedinjene narode. Trump je rekao kako od UN-a „nije dobio nikakvu pomoć“, ali je dodao da ta organizacija ima potencijal te da bi „unatoč svemu trebala opstati“.
Uslijedilo je pitanje o Nobelovoj nagradi za mir, pri čemu je Trump ponovio svoju tvrdnju da Norveška ima ključnu ulogu u odluci o tome tko će nagradu dobiti. - Imaju veliku kontrolu nad time kome će je uručiti - rekao je, dodavši da je „izgubio puno poštovanja prema Norveškoj“. Jedno od sljedećih pitanja ticalo se Grenlanda i granica do kojih je spreman ići u vezi s tim pitanjem.
- Saznat ćete - kratko je odgovorio Trump. Novinare je zanimao i njegov odnos s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom te britanskim premijerom Keirom Starmerom. - Dobar je, barem kad smo zajedno. Ugodni su prema meni, ali kad nisam s njima, mogu biti malo grubi. Ali volim ih, obojicu - rekao je Trump.
Ponovno je ustvrdio da Macron neće još dugo ostati na čelu Francuske te poručio da se želi sastajati s ljudima koji imaju „veći značaj“. Trump je zatim najavio da će dopustiti još samo nekoliko pitanja, no ponovno se otvorila tema Grenlanda. Novinar ga je pitao što će se dogoditi s najavljenim carinama europskim zemljama koje ne podrže njegov plan preuzimanja tog teritorija.
- Imamo puno zakazanih sastanaka o Grenlandu. Kao što znate, večeras putujem u Davos. Mislim da će se situacija s Grenlandom prilično dobro završiti - odgovorio je. Još jednom je naglasio da je za NATO učinio više nego bilo koji drugi američki predsjednik te ponovio da će se „nešto dogoditi s Grenlandom“.
- Postoji rješenje s kojim ćemo i ja i NATO biti zadovoljni - poručio je.
Na kraju je odgovorio i na pitanje kako bi eventualno osvajanje Nobelove nagrade za mir poboljšalo život prosječnog Amerikanca. - Ne bi, ali bi poboljšalo živote mnogih ljudi u svijetu. Spasio sam desetke tisuća, čak i desetke milijuna života - rekao je Trump. - To je ono što je meni važno - zaključio je.
Otvori KEKS Pay
Mda, ali jako puno je govorio i o razbijanju najvećeg kriminalnog i koruptivnog lanca u povijesti Amerike, odnosno o dokazanoj pljački jedne milijarde dolara javnih sredstava, a potencijalno čak devet milijardi, u saveznoj državi Minnesota, od strane udruženih Demokratske stranke na čelu s Ilhan Omar i Timom Walzom, i lokalne somalske mafije.