Matija Gubec, vođa Seljačke bune 1573. godine, postao je simbol otpora protiv feudalne nepravde. Njegovo pogubljenje, koje se dogodilo 15. veljače 1573. u Zagrebu, ostaje zabilježeno kao jedan od najbrutalnijih primjera kažnjavanja u hrvatskoj povijesti. Ono nije bilo samo izvršenje smrtne kazne, već i pažljivo osmišljena predstava s ciljem zastrašivanja i slamanja svakog budućeg otpora.Smaknuće Matije Gupca nije slijedilo uobičajene pravne procedure tog vremena. Plemstvo, uplašeno za svoje privilegije i položaj, odlučilo je poslati jasnu poruku svima koji bi se usudili dići protiv njih. Gubec je uhvaćen nakon bitke kod Stubičkih Toplica 9. veljače 1573., gdje je seljačka vojska pretrpjela poraz. Odveden je u Zagreb, gdje je uslijedilo mučenje i smaknuće.
Prema legendi, Gubec je bio podvrgnut stravičnom mučenju. Užarenim kliještima su mu trgali meso, a zatim je, prema predaji, "okrunjen" užarenom željeznom krunom. Ova "krunidba" bila je izrugivanje ideji seljačkog kralja. Neki izvori navode da je kruna mogla biti košara spletena od žice.
Nakon mučenja, Gubec je raščetvoren. Njegovo je tijelo raskomadano, a dijelovi su, prema nekim izvorima, izloženi na raznim mjestima kao upozorenje. Ovakav postupak, osim što je bio iznimno okrutan, imao je i dodatno značenje u kontekstu tadašnjih vjerovanja. Komadanje tijela trebalo je onemogućiti spasenje duše nakon smrti, što je bila dodatna kazna za "izdaju".
Portal Povijest.hr citira povjesničara Miklósa Istvánffyja, koji detaljno opisuje mučenje i smaknuće Gupca, naglašavajući da je cilj bio ostaviti "trajnu sramotnu uspomenu na bunu". Opisuje vješanje drugih seljaka po okolnim stablima i kućama, odsijecanje noseva i ušiju, sve kako bi se stvorila atmosfera straha.
Legenda o njegovom mučeničkom smaknuću ostaje snažno ukorijenjena u kolektivnoj svijesti. Njegova smrt postala je simbolom brutalnosti feudalnog sustava i patnje hrvatskog seljaka, ali i simbolom otpora i borbe za pravdu. Gubec je, bez obzira na povijesne kontroverze oko točnih okolnosti njegove smrti, ostao trajni nacionalni junak. Njegovo ime nose mnoga kulturno-umjetnička društva, ulice, a inspirirao je i brojna umjetnička djela. Veliki njegov spomenik nalazi se u Gornjoj Stubici.
FOTO Zgrada u Splitu postala hit na mrežama. Primjećujete li nešto neobično na fasadi?
Seljaci su se pobunili protiv poreza od 10%. Danas imamo porez na plaću 40% i na preostali iznos u trgovini platimo još 25%…