Eskalacija "hibridnih napada" na Litvu, članicu NATO-a, ukazuje na značajan strateški propust Zapada, koji je i dalje "potpuno odvraćen" od Rusije, smatra umirovljeni američki general Philip Breedlove. Breedlove, bivši vrhovni zapovjednik savezničkih snaga u Europi (SACEUR), iznio je oštru procjenu u intervjuu za Kyiv Post. Tvrdi je da je trenutačni diplomatski i vojni pristup Zapada u osnovi pogrešan, budući da Moskva nema istinski interes za mir.
Vjeruje da zapadni čelnici konačno počinju shvaćati sumornu stvarnost koju Ukrajina i njezini saveznici dugo zagovaraju: Moskva nije zainteresirana za mir. "Rusija nikada nije bila, niti je sada zainteresirana za mir, i nikada u budućnosti neće biti zainteresirana za mir. Što prije zapadno vodstvo to shvati i prihvati istinu, tada možemo nastaviti s brigom o Rusiji", naglasio je Breedlove.
Breedloveovi komentari dolaze u trenutku kada se Litva bori osigurati svoj zračni prostor od desetaka helijem ispunjenih balona – za koje se vjeruje da krijumčare zabranjenu robu – koji su više puta prelijetali granicu iz Bjelorusije, uzrokujući velike poremećaje u civilnom zrakoplovstvu. Problem, koji je tijekom vikenda više puta prisilio Zračnu luku Vilnius na zatvaranje i prizemljio više od 16.500 putnika, potaknuo je litavsku vladu u ponedjeljak da osudi "hibridni napad" i poduzme agresivne mjere. Premijerka Inga Ruginienė izjavila je da vojska zemlje poduzima "sve potrebne mjere" kako bi oborila balone i na neodređeno vrijeme zatvorila granične prijelaze s Bjelorusijom.
"Autokrati ponovno testiraju otpornost EU i NATO-a na hibridne prijetnje", napisala je Ruginienė na društvenim mrežama, dodajući da će "naš odgovor odrediti koliko daleko se autokrati usuđuju ići". Litavsko ministarstvo vanjskih poslova "ponovilo je snažan prosvjed Bjelorusiji zbog stalnih kršenja litavskog zračnog prostora".
General Breedlove okarakterizirao je niskotehnološke upade kao namjernu taktiku Rusije i njezinih posrednika kako bi "saznali koliko daleko mogu ići" i procijenili zapadni odgovor. Ulozi su, prema zapadnim dužnosnicima, visoki. Visoki zapadni dužnosnik rekao je za Kyiv Post da savez mora prestati ignorirati prijetnju, pitajući: "Hoćemo li ozbiljno dopustiti da baloni iz Bjelorusije utječu na zračni prostor u zemlji Europske unije i NATO-a?"
Kako bi se suprotstavio ovoj upornoj kampanji zastrašivanja, Breedlove je iznio hitnu stratešku promjenu koja nadilazi retoriku, usredotočujući se na vojni stav i upravljanje resursima. Prvo, smatra da NATO mora okončati svoj opušteni obrambeni stav i odmah podići svoj status spremnosti. Trenutni NATO-ov "zračni nadzor" treba preusmjeriti u status "uzbune protuzračne obrane", koji bi nacijama pružio pravila koja im omogućuju proaktivno djelovanje. Drugo, pozvao je zapadne snage da prestanu upadati u zamku korištenja skupog naoružanja za suprotstavljanje jeftinim prijetnjama. NATO bi trebao prestati gađati balone "projektilima vrijednim više milijuna dolara" jer je "zamjena projektila vrijednog više milijuna dolara za balon upravo ono što Rusija želi".
Umjesto toga, savez mora postati inovativniji u svojoj obrani. Breedlove je preporučio pronalazak drugačije, isplativije metode za rušenje balona, poput korištenja specijaliziranih alata montiranih na postojeće zrakoplove (poput sveprisutnog Vulcan 20 mm Gatling topa, interno ugrađenog u svaki američki borbeni zrakoplov) ili dronova koji su već u inventaru. Na kraju, Breedlove je naglasio potrebu da Zapad preokrene dinamiku odvraćanja. Zapad mora ponovno preuzeti inicijativu povećanjem troškova za Rusiju, jer "Putin će pritiskati dok netko ne uzvrati". Dok se to ne dogodi, Rusija će nastaviti koristiti alate koji djeluju, smatra on.
Breedloveovo upozorenje popračeno je snažnim osudama koje dolaze iz Europe. Čelnici EU brzo su se okupili oko Vilniusa, nedvosmisleno označavajući upade kao oblik nevojne agresije. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen izjavila je na društvenim mrežama da Europa izražava "potpunu solidarnost s Litvom suočenom s upornim upadima balona s helijem u njezin zračni prostor". Rekla je da su te akcije "destabilizacija" i "provokacija". "Nazivamo to pravim imenom: hibridna prijetnja. Nećemo to tolerirati", rekla je, dodajući da je situacija još jedan razlog za ubrzanje njihovih vodećih misija – Eastern Flank Watch i Europske inicijative za obranu od dronova.
Predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola, koja je trenutno u posjetu Washingtonu, slično je potvrdila predanost sigurnosti granica kontinenta. Ponovno je potvrdila "nepokolebljivu solidarnost Parlamenta s narodom Litve u svjetlu hibridnih prijetnji iz Bjelorusije i naglašava našu predanost sigurnosti europskih granica". António Costa, predsjednik Europskog vijeća, naglasio je potrebu da Bjelorusija prekine neprijateljske akte. Rekao je da "hibridne aktivnosti moraju prestati i da Bjelorusija mora spriječiti daljnje incidente".
Nuklearno zastrašivanje i ekonomski pritisak Breedlove je povezao s eskalirajućim provokacijama Rusije s ekonomskim pritiskom s kojim se suočava Vladimir Putin. "Putin je trenutno u lošem stanju", primijetio je Breedlove, dodajući: "Njegovo gospodarstvo ne ide dobro. Pod velikim je pritiskom u svom glavnom sektoru, a to je proizvodnja nafte."
Otvori KEKS Pay
nevjerojatno, čim izađe neki članak o rusiji, odmah ruski trolovi navale s komentarima braneći ruske zločine u Ukrajini i svaljujući krivnju na napadnutu žrtvu Ukrajinu!?!!