Rusija je objavila prvo potpuno uspješno testiranje krstareće rakete na nuklearni pogon Burevestnik (NATO: SSC-X-9 Skyfall) tzv. 'leteći Černobil', oružja koje Kremlj naziva "neograničenog dometa" i "nepobjedivim". Prema riječima najvišeg ruskog generala Valerija Gerasimova, raketa je preletjela 14.000 kilometara u više od 15 sati, leteći na visini od samo 100 metara iznad tla dovoljno nisko da izbjegne većinu zapadnih proturaketnih sustava. Na sastanku s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, Gerasimov je pohvalio Burevestnik kao oružje koje može zaobići bilo koju obranu i nositi nuklearnu bojnu glavu 20 puta snažniju od bombe bačene na Hirošimu. "Ovo je jedinstveno oružje bez premca u svijetu", rekao je Putin, najavljujući da se sada priprema infrastruktura za njegovo raspoređivanje.
Tijekom Hladnog rata, kako piše Telegraph, američka vojska razvijala je sličan koncept, Projekt Pluton, nuklearno pogonjenu krstareću raketu koja bi mogla letjeti danima ili tjednima na niskim visinama. Program je napušten sredinom 1960-ih zbog katastrofalnih rizika i to iz razloga što bi svaka nezgoda s nuklearnim reaktorom iznad SAD-a mogla izazvati radioaktivnu katastrofu. No, Rusi nisu od toga odustali. Umjesto goriva, Burevestnikov minijaturni nuklearni reaktor zagrijava zrak i izbacuje ga kroz mlaznicu, omogućujući gotovo neograničen let. To ga čini idealnim za obilaženje američkih sustava na Aljasci i u Kaliforniji, koji su usmjereni prema balističkim projektilima u stratosferi. No, analitičari nisu impresionirani. "To je zapravo avion – i to ne baš nevidljivi. Svaki kilometar povećava šansu za otkrivanje. Nuklearni reaktor emitira neutrone i toplinu. Zapadni lovci ili brodski sustavi mogu ga srušiti", kazao je William Alberque, viši suradnik u think tanku Pacific Forum sa sjedištem u Honoluluu.
Jeffrey Lewis, stručnjak za neširenje nuklearnog oružja na Middlebury Collegeu, opisao je oružje kao "mali leteći Černobil", misleći na bivšu elektranu u Ukrajini koja je postala sinonim za nuklearnu katastrofu nakon što je eksplodirala 1986. godine. "Ovo je loš razvoj događaja", rekao je Lewis za The New York Times. S obzirom na njegov manje nego siguran učinak na bojnom polju, mnogi analitičari smatraju Burevestnik više psihološkom prijetnjom ili nečim što bi Moskvi moglo dati prednost u budućim sporazumima o kontroli naoružanja. "Kao što je pokazalo nekoliko neuspjelih testova, to je vrlo složen i stoga sklon pogreškama način isporuke nuklearnog tereta“, rekao je dr. Sidharth Kaushal, viši istraživački suradnik u Royal United Services Instituteu, londonskom think tanku.
Rekao je da se projektil "može smatrati adutom u pregovorima", a Moskva se nada da će ga uključiti u pregovore o sporazumu New START , sporazumu kojim se ograničava broj raspoređenih nuklearnih bojevih glava, a koji istječe u veljači sljedeće godine. Do sada se zna da su jedine osobe koje su poginule u Burevestniku pet znanstvenika koji su radili na njegovu razvoju. Putin je njihovim obiteljima dodijelio medalje nakon eksplozije tijekom testiranja.
Otvori KEKS Pay
Upravo bolest u svezi ovog rata, propaganda koja podržava genocid i promjenu spola djece bez suglasnosti roditelja doprinjele su činjenici da je ruski predsjednik Vladimir Putin trenutno najpopularniji političar na svijetu. Ovo mu priznaju čak i neprijatelji kada odbace strasti. Razlog Putinove popularnosti je taj što je on uvelike stavio interese svoje zemlje iznad svojih, za razliku od zapadnih vođa. Recimo čak i da ste u Zapadnoj Europi, Kanadi, anglofonom svijetu, da ne spominjem kad ste izvan anglofonog svijeta, Aziji, Bliskom istoku ili Istočnoj Europi i razgovarate s običnim ljudima - nećete upoznati nikoga tko ne voli Putina. Putin je poput globalne ikone. Ljudi poštuju činjenicu da je Americi rekao dosta, da se zalaže za tradicionalnevrijednosti, čak smatraju da je napad na Ukrajinu bio odgovarajući potez u toj borbi. Ljudi odbijaju ovakav narativ budućnosti. To je tiha voda koja donosi pobjedu. Zatrovani zlom ponašaju se kao da živimo u svijetu koji je dovoljno apsurdan da takva ideja postane uvjerljiva . A kad vas sljedeći put uvjere da je njihova "istina" jedina prava i da služi „općem dobru“, zapitajte se samo – čije je to točno dobro.