– Prvo su otkupljivali zemlju za taj sustav krava-tele, pa se to pretvorilo u solare i sada, eto, u neku umjetnu inteligenciju. Otkupljivali su na početku po tadašnjih 50 lipa za kvadrat, a sada je, pred zadnje, čujem, bilo 45 centi po kvadratu. Stoga vam ja ne vjerujem da će od toga biti išta čim se stalno premišljaju oko svrhe zemljišta. A i ne znam gdje misle toliku struju i vodu naći, toga ovdje nema. Nemamo dobar napon u selu, a kamoli nešto više. I čim malo puhne vjetar, nema struje – rekla nam je stanovnica Crnog Potoka, sela pokraj Topuskog, na čijem području, uz obližnja naselja Pecka i Katinovac, poduzetnici predvođeni Jakom Andabakom i Amerikancem Ryanom Richom planiraju graditi veliki data centra Pantheon AI u koji bi u prvoj fazi bilo uloženo 12 milijardi eura. Čijim točno novcem to misle raditi, još nisu objavili, no ističu da ih podržavaju mnogi američki poslovni ljudi.
Srce cijelog kompleksa bit će u Peckoj, selu koje po popisu iz 2021. ima devet stanovnika, no u stvarnosti upola manje. Na području Crnog Potoka i Katinovca, gdje je ipak nešto više ljudi, planiraju se solarne elektrane te druga infrastruktura poput stambenog naselja s ambulantom i vrtićem. Neki su stanovnici skeptični, uvjereni da od cijele priče neće biti ništa. To ne treba čuditi jer kada živite u selima u kojima cestu razruje svaki jači pljusak i gdje bi se auto ili kamion lako zaglavio, gdje nema mobilnog signala i interneta, gdje je bosanski signal dostupniji... jasno je kako nestvarno zvuče podaci o 270 km novih dalekovoda, optičkim kabelima i nekim "data centrima" koji troše gomilu struje, koje u selu nema dovoljno ni za kuću.
Dodaju li se tome brojna politička obećanja, poput projekta Županije iz 2018. o gradnji "roller coastera" u nedalekom sličnom području, u kojem nije bilo struje, razumljivo je da ljudi misle kako je riječ o još jednoj "patki". No najave su ozbiljne, iza njih je stala država, a ova tri sela demografski su i izgledom devastirana. Iako zadnji popis stanovnika u ta tri naselja smješta 189 ljudi, svi nam kažu da ih nema ni pola tog broja. I dok su s druge strane granice, tek koji kilometar zračne linije, u Bosni i Hercegovini vidljive brojne velike kuće s novim fasadama i velika stada ovaca, ovdje su mnoge kuće napuštene, ruševne, zemlja i okućnice zarasle, a mladi se mogu nabrojiti na prste jedne ruke. Kuće su dijelom obnovljene nakon 1995., no i mnoge od njih danas su ruševine.
Jedan od rijetkih mladih koji se nije iselio i ostao je ovdje živjeti je Rekan Bašić iz Crnog Potoka. On smatra da ovom području, na granici Banije i Korduna te BiH, treba veliki poguranac. – Sve je to počelo prije nešto godina, kada su otkupljivali zemlju za solare i poslije nešto za krave, pa onda poslije toga sve zapušteno ostavili. Sada vidim da su to aktualizirali, ali nisam vidio da se nešto događa na terenu u zadnje vrijeme – govori nam Rekan, čiji otac u Crnom Potoku ima OPG. Kaže kako su mnogi prodali zemlju, pokazuje nam i te parcele, ali dodaje da neki nisu htjeli prodati. Načelno nije protiv projekta.
– Bilo bi dobro da se nešto ovakvo događa. Da se nešto napravi i da se radi, koliko god tu radnih mjesta bilo. Evo, tu kod nas u selu prije 15 godina bilo je oko 150-200 krava. A sad ih ima jedva 12. Nema ni od toga više ništa. Nemate nikog. Mladi su otišli, ja ostao, a stariji umiru. I onda kuće i zemlja ostaju za njima. Evo, tu je gore bila živjela baka, ima sad godinu i pol kako je umrla. I evo, zaraslo je tamo sve. Dakle, ako se ovako nastavi, zarast će sve s vremenom. Kako tko bude umirao, divljina će preuzeti. Ovako, ajde barem nešto da se događa, da se izgradi okolo. Nema nikakve koristi samo pustiti sve ovako kako je – govori Rekan, koji je i čuo informacije o velikoj potrošnji vode i mogućoj buci od takvih projekata. No kaže da treba dati priliku jer će inače ovo područje izumrijeti.
I njegov stariji susjed Milorad Lukić, koji živi nekoliko kuća dalje od Bašića, smatra kako se nešto mora pokušati. I on je uvjeren da u suprotnom ovom području spasa nema. – Sve je od mladih otišlo van. Ostalo je samo staro. Ovdje su svuda bile krave i ovce, a sada par kuća ima životinje. Ništa tu nema, a svake godine sve je gore i gore. Ljudi umiru, mladi su otišli i nema tu neke budućnosti – govori nam Milorad. Na televiziji je, kaže, čuo za to nešto što se misli ovdje graditi. Zna da su tim poduzetnicima ljudi prodavali zemlju, ali i ne razumije što se to uopće misli graditi.
– Ali kažem vam, jedino što ovdje može privući mlade je da ljudi imaju posla. Nema tu neke priče. Nije bilo posla i mladi su otišli. Ovo će sve izumrijeti ako ne bude ničeg. Mislim da je bolje nešto pokušati nego pustiti da izumre. Vidite onaj komad šume, tamo, ona stabla. To je prije 20 godine bio obradiv komad zemlje, ali sada je zarastao. Tako će svuda ovdje biti ako se nešto ne dogodi. Da se tko želi tu odmarati ili obrađivati, to bi odavno kupio. Za 20-30 godina sve će to biti isto tako na ovom području. Pecka, Perna – tu sve zarasta već sada. A to sada slijedi i nama ovdje. Što da vam kažem. To je sve pustoš – poprilično smireno, s obzirom na izgovoreno, opisuje nam situaciju Milorad, koji kaže kako se skupi nešto naroda vikendom i praznicima, kada djeca dođu u obilazak. – No i mnoga su ta djeca ili unuci prodali njima zemlju. Lijepa je priroda, ali se od nje ne može živjeti. Samo da ima posla i da se mladi vrate. I neka se nekako proba doći do toga – zaključuje Milorad.
Puno je zemlje prodano, kažu nam ljudi. No dodaju kako je mnogo tih čestica i dalje rascjepkano. Te da osim jedne veće parcele u Peckoj, gdje su planirali graditi solarnu elektranu na otprilike 700 hektara, ne znaju za neke druge spojene velike parcele. Kažu nam i da se na terenu još ništa nije počelo raditi, nikakve radove nisu vidjeli, probna bušenja i slično. Doznajemo i kako nisu predani zahtjevi ni za kakve dozvole, još nisu pokrenute studije pri institucijama, projekt još nije uvršten u prostorne planove, pa mnogima plan o početku gradnje u 2027. godini i njegovu završetku 2029. zvuči vrlo nerealno.
I u Općini Topusko, koja podržava projekt, priznaju da im nedostaju neke osnovne informacije, primjerice o istraživanjima podzemnih voda provedenim od investitora na mjestima na kojima bi se data centar radio, i kako još nemaju informacije i o kakvim terenskim pripremama, ali misle da je projekt ipak ozbiljan. – Investitori su nam poznati još otprije tri-četiri godine, kad su otkupljivali zemljište za druge projekte. S ovime su nastupili u drugoj polovini prošle godine, a ove velike brojke čuli smo prije dva mjeseca. Nije sporno da te brojke djeluju dosta nestvarno, ali ozbiljni su ih ljudi izrekli i u samom projektu stvari su stručno izvedene. Mi ćemo pružiti potporu izmjenama prostornog plana ili rješavanjem imovinskopravnih odnosa. Naravno, pazeći pri tome na sve moguće negativnosti koje su moguće iz ovog projekta, putem budućih studija o utjecaju na okoliš – govori nam načelnik Topuskog Ivica Kuzmić. Ističe kako će se pri tome morati posebno obratiti pozornost na od središnje lokacije projekta nedaleko izvorište Perna, koji je izvor pitke vode za općine Topusko i Gvozd.
Načelnik kaže kako je prednost projekta taj što će se voda korištena za hlađenje vraćati u izvorište, koje će morati osigurati i održavati sam investitor pa će se moći kružno opet iskoristiti za tu svrhu, no i da će investitor imati jako puno pripremnih poslova kako bi ostvario preduvjete za taj projekt. – Rekli su da će se tu na gradilištu pojaviti oko 3000 ljudi čim to krene i da će time stići rokove kad gradnja počne. Vidjeli smo da će zakonske obveze plaćanja investitora lokalnoj upravi biti jako velike, što će nam pomoći, a najbitnija su tu radna mjesta koja bi vratila mlade. Mi ćemo već sada pokušati provući neke stvari, edukaciju mladih, ali iskoristit ćemo ovo da, s Gradom Glinom, pokušamo lobirati za brzu cestu Popovača – Josipdol, barem prvu fazu Petrinja – Glina – Topusko – smatra načelnik Kuzmić. Napominje da demografski problem ovog područja ne može okrenuti 10, 20, 50 radnih mjesta i da ovom području treba šok.
– Ove tri općine, Topusko, Gvozd i Glina, u 10 godina izgubile su 25 do 30% stanovnika s daljnjim trendom smanjenja. Imamo lijepu prirodu i sve, ali ljudi odlaze, a gotovo nitko ne dolazi. Priroda bez ljudi nema svrhe. Trebamo se truditi da negativne posljedice megaprojekta budu minimalne – napominje načelnik Topuskog. Načelnik smatra da bi se taj projekt sa stotinama radnih mjesta dobro nadovezao na aktualni projekt, težak 40 milijuna eura, modernizacije Lječilišta Topusko i Top termi koji je u tijeku i koji će ostaviti novouređene bazene i hotele. Ovo je lječilište nekoć proglašavano najboljim u Austro-Ugarskoj i napokon dočekan početak radova na njegovu uređenju dalo je dozu optimizma stanovnicima Topuskog. Najava Pantheona AI sada tu dozu kod većine ipak pojačava.
FOTO Pogledajte kako napreduje obnova jedne od zagrebačkih Raketa, znamo kada se očekuje kraj radova
Otvori KEKS Pay
Što mislite kome smeta da se vračamo savezništvu s Amerikom?