Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 186
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Mudri papa Franjo

U komisiji o Stepincu svi su članovi iz Hrvatske. Sic!

Pope Francis (C) celebrates a Mass before a crowd of hundreds of thousands in Ecatepec, Mexico, February 14, 2016. REUTERS/Max Rossi      TPX IMAGES OF THE DAY
Foto: REUTERS/Max Rossi
1/2
07.03.2016.
u 06:30

Papin potez s mješovitom komisijom doista je mudar jer bi mogao razbiti srpski mit o Stepincu kao ustaši, a Hrvate osloboditi hipoteke kolektivne krivnje za ustaške zločine

Mudri papa Franjo. Prvo je podigao prašinu, zatim se ona slegla, a sada se vidi tko je u njoj ostavio kakav trag. Riječ je o mješovitoj komisiji Svete Stolice i SPC-a u vezi s kanonizacijom kardinala Stepinca, koju je papa osnovao nakon dva pisma patrijarha SPC-a Irineja. Koja je uzburkala strasti i s hrvatske i sa srpske strane. Katolici u Hrvatskoj stekli su dojam da se Stepincu ponovno sudi. Srbi su se uzbudili kako su uspjeli minirati proces kanonizacije “ustaškom vikaru” Stepincu, što je ponukalo Irineja da pobjednički objavi svoja pisma papi.

Tako izgledaju hrvatsko-srpski tragovi u toj prašini, koja se slegla nakon što su objavljena imena članova vatikanske komisije, u koju je papa imenovao sve članove iz Hrvatske. Sic! Papinu ekumensku gestu da ih se uključi u razgovor o Stepincu (ne u proces kanonizacije!) u Beogradu su protumačili na svoj način. I to ne samo u SPC-u nego i u vrhu srbijanske politike, što se vidjelo iz izjava predsjednika Nikolića i premijera Vučića, koji kao da su računali da će papu iskoristiti za svoje obračune s Hrvatskom. Beograd je ponavljao kako je to “vatikanska komisija” i očekivao je da će papa u nju imenovati valjda nekoga iz Kurije, a ne iz Hrvatske.

Što je, također, bilo promašeno. No, to ne znači da će i rad mješovite komisije biti promašen. Imena i s katoličke i s pravoslavne strane jamče dobar dijalog. S katoličke će doći do izražaja, primjerice, Bozanićeva diplomatska vještina, Škvorčevićev ekumenizam upravo s pravoslavnima, Perićeva polemičnost i stručnost povjesničara Krište i Jareba. S pravoslavne strane bi Amfilohijevu tvrdoću mogla ublažiti Porfirijeva koncilijantnost, širina vladike bačkog Irineja, upućenost pakračkog episkopa Jovana i diplomatske vještine bivšega veleposlanika Tanaskovića.

Važno je da je patrijarh Irinej u svoj tim uključio episkope iz Hrvatske Jovana i Porfirija, koji dobro osjećaju bilo i pravoslavaca i katolika u Hrvatskoj. Papin potez s mješovitom komisijom doista je mudar jer bi mogao razbiti srpski mit o Stepincu kao ustaši, a Hrvate osloboditi hipoteke kolektivne krivnje za ustaške zločine, s kojima Stepinac nema nikakve veze. Kao ni cijeli hrvatski narod.

>> U papinoj komisiji Bozanić te biskupi Škvorčević i Perić

Komentara 41

Avatar dinarskivuk37
dinarskivuk37
06:55 07.03.2016.

Cudni su ove hrvatske koke, I purani. Mislim novinari. Nebi reko da je to slucajnost da samo Ustase, proglasavaju zlocincima, dok srbocetnike I partizane pod svaku cjenu izbjegavaju. Nije ni cudo. Citava ova novinarska garniture su ideoloski naklonjeni jugoslavenstvu komunistima, kao takvi koji su nasljedili djedovo-ocinsku politiku . Sramotno je da poslije svi stradanja u zadnji sedamdesetak godina srpsko-cetnickog partizansko jugoslavenskog terora jos I I dan danad su toliko mocni?

Avatar gecdra
gecdra
08:21 07.03.2016.

vaši popovi se voze u skupim autima jar su godinama uštedili na žiletima a naši svečenici su svoj na svome i voze svoje.

MI
MilaMater
10:04 07.03.2016.

1944. godine, nadbiskup zagrebački Alojije Stepinac biva odlikovan od ustaškog Poglavnika Ante Pavelića »Redom za zasluge – Velereda sa zviezdom« i to: »Što je kao nadbiskup razkrinkavao u zemlji i izvan zemlje odmetnike s područja Nezavisne Države Hrvatske« - kako stoji u službenom glasilu NDH »Narodne novine« 1944. odredba o odlikovanju je izdana na prijedlog ustaškog Ministarstva pravosuđa i bogoštovlja. Tog odlikovanja Rimokatolička crkva u Hrvatskoj se nikad nije odrekla, ili od njega ogradila.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije