Premda Europska uniija iz godine u godinu neumitno stari i dalje se za razliku od nekoć najviše djece rađa u razvijenim i bogatim državama. U EU koja broji oko 513 milijuna stanovnika rođeno je 5 milijuna beba u 2018. godini, njih 100 tisuća manje nego 2017.. Najveće stope fertiliteta (broj rođene djece po ženi u reproduktivnoj dobi op. a.) imale su Francuska (1,88) , Švedska i Rumunjska ( 1,76), Irska (1,75), Danska (1,73) i Češka (1,71). S izuzetkom Rumunjske sve su to zemlje s dobrim standardom i razvijenom pronatalitetnom politikom.
Nasuprot njima najniže stope fertiliteta prema najnovijim podacima Eurostata zabilježene su u državama na na jugu Europe, Malti (1,23), Španjolskoj (1,26), Italiji (1,29), Cipru (1,32), Grčkoj (1,35). U Hrvatskoj je stopa fertiliteta niža od prosjeka EU (1,55) te iznosi 1,47 rođene djece po ženi. Inače, da bi se stanovništvo obnavljalo potrebna je stopa fertiliteta od 2,1 po ženi u reproduktivnoj dobi.
Europska unija danas ima 194 milijuna kućanstava, a u samo 56 milijuna kućanstava žive djeca, s tim da gotovo polovica svih kućanstava s djecom ima samo jedno dijete, njih 40 % dvoje, a samo 13 % svih kućanstava u EU ima troje ili više djece. Kako se smanjuje iz godine u godinu broj kućanstava s djecom raste broj samačkih kojih je danas u EU gotovo trećina.
Najveći udio kućanstva s djecom ima Irska (39%), zatim slijede Poljska, Cipar i Slovačka ( 36%) te Rumunjska (35%). Nasuprot ovim zemljama najveći udio kućanstava bez djece je u Njemačkoj i Finskoj (78%), zatim Švedskoj (77%), Austriji (75%) i Bugarskoj (74%). No, kad je riječ o Švedskoj ta zemlja je u vrhu EU po broju kućanstava bez djece i zbog toga što su Šveđani specifičan narod po stilu života i rekorderi s preko 50 % samačkih kućanstava, ali zbog toga što se mladi čim postanu punoljetni sele iz roditeljskih domova.
Rano se osamostaljuju i Finci. Njemačka koja je dugo godina bila država uglavnom obitelji s jednim djetetom, barem kad je riječ o Nijemcima, počela je posljednjih godina više ulagati u pronatalitetnu politiku, pa je uspjela je stopu fertiliteta dići iznad prosjeka EU na 1,57, a još 2010. je imala stopu fertiliteta 1,39. Mali broj rođene djece u toj zemlji demografi su tumačili nefleksibilnim odnosom prema zaposlenim majkama na tržištu rada za razliku od skandinavskih zemalja i Francuske koje jako dugo imaju stabilnu pronatalitetnu politiku u kojoj se stalno vodi računa o položaju zaposlenih žena i roditelja općenito, te o usklađivanju njihovih obiteljskih obveza s poslovnima.
Nekoć se najviše djece rađalo u siromašnim europskim zemljama, danas je trend suprotan pa više djece u obiteljima imaju Irska, Švedska, Nizozemska i to su zemlje ujedno koje imaju najmanji udio kućanstava s jednim djetetom. Dok je tako u Irskoj tek 35 % kućanstava s djecom ima jedno dijete, Bugarska je vodeća zemlja EU s najvećim udjelom kućanstava s jednim djetetom - 60 %. Inače, zanimljivo je da u prosjeku EU Bugarke najranije rađaju prvo dijete u dobi od 26,1 godine, no na tome i ostaju.
Nakon Bugarske najveći udio kućanstva s jednim djetetom je zabilježen u Portugalu (58 %), zatim u Latviji i Litvi (55 %).
EU i dalje bilježi rast samačkih kućanstava i samohranih roditelja. Najveći udio jednoroditeljskih obitelji ima Danska (29 %), a najmanji Hrvatska (6 %). No, to je povezano i sa standardom jer su u Hrvatskoj samohrani roditelji u najvećem riziku od siromaštva, pa je očito i da se zbog toga uz tradicionalne razloge žene teško same odlučuju odgajati dijete, a nemaju potporu javnih servisa i društva kao Danci.
Zato je anemija najavio primanje "maloljetnika" (koji znaju imati čak i 30 godina), a i bez ikakvih su dokumenata pa im se vjeruje na riječ, dogovorio se sa sinom poznatog "filantropa" kako bi poboljšao demografiju...