Gasi mobilne podatke čim prijeđeš granicu, panično traži lokalne SIM kartice po benzinskim postajama i strijepi od idućeg računa za mobitel – ova dobro poznata i omražena rutina za stotine tisuća hrvatskih građana koji putuju u Bosnu i Hercegovinu, Srbiju ili Crnu Goru uskoro odlazi u povijest. Na predstojećem Summitu EU–Zapadni Balkan, koji se 5. lipnja održava u crnogorskom Tivtu, europski će lideri i službeno potvrditi odluku Vijeća EU o otvaranju pregovora o uvođenju sustava "Roam Like at Home" (Komuniciraj kao kod kuće) za šest zemalja regije: Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Kosovo, Sjevernu Makedoniju i Srbiju.
Riječ je o realizaciji Deklaracije iz Tirane iz 2022. godine, a sustav funkcionira na principu potpunog reciprociteta. To znači da će, jednako kao što građani susjednih država više neće plaćati skupe tarife kada dolaze u EU, i hrvatski državljani moći putovati u BiH, Srbiju ili na crnogorsko primorje te tamo surfati, zvati i slati poruke unutar svojih postojećih pretplata i paketa, bez ijednog eura dodatnog troška. Nakon što su se Ukrajina i Moldova uspješno i u potpunom obujmu pridružile europskoj zoni besplatnog roaminga 1. siječnja ove godine, Bruxelles je odlučio "ubaciti u višu brzinu" i kada je u pitanju naše neposredno susjedstvo.
Proces, prema neslužbenim informacijama, neće biti stopostotan za sve zemlje odjednom, već će ovisiti o brzini kojom pojedina država usklađuje svoje telekomunikacijske zakone s rigoroznim pravilima Europske unije. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen već je dala naslutiti tko su odlikaši u ovoj priči – Crna Gora i Albanija najdalje su odmakle u reformama, pa bi se u tim zemljama roaming za građane EU mogao potpuno ukinuti već krajem 2026. godine. Za ostale države u regiji, uključujući BiH i Srbiju, cijene prijenosa podataka padat će u fazama, a krajnji rok za potpuno i definitivno micanje svih naknada za roaming postavljen je najkasnije za 2028. godinu.
O tome koliko je ovaj summit važan za stabilnost i europsku perspektivu regije, dovoljno govori i činjenica da je predsjednik Europskog vijeća, António Costa, uoči samog sastanka na vrhu krenuo u intenzivnu turneju. Costa osobno posjećuje svih šest glavnih gradova regije – od Sarajeva, Tirane, Skoplja, Prištine i Beograda, pa sve do Tivta. Ovom turnejom Bruxelles šalje jasnu poruku da Zapadni Balkan, unatoč velikom fokusu koji EU trenutno opravdano pridaje ratu u Ukrajini, nije pao u drugi plan.
Ipak, u kuloarima summita očekuju se i teški razgovori. Čelnici zemalja Zapadnog Balkana prilično su napeti zbog nedavnog prijedloga njemačkog kancelara Friedricha Merza, koji je spomenuo uvođenje koncepta "pridruženog članstva" za Ukrajinu. Lideri u susjedstvu opravdano strahuju da bi se takav model mogao primijeniti i na njih te ih trajno ostaviti u "čekaonici", izvan punopravnog članstva. Europski diplomati stoga u Tivtu ulažu velike napore kako bi smirili strasti i uvjerili lidere regije da je službeni proces proširenja i dalje jedini važeći put.
Uz političke razgovore i analizu provedbe EU-ova Plana rasta za Zapadni Balkan te rasprave o sigurnosnoj suradnji, summit će imati i svečani ton. Domaćin susreta, crnogorski predsjednik Jakov Milatović, ugostit će europsku političku elitu na svečanoj večeri kojom se ujedno obilježava i velika 20. obljetnica obnove crnogorske neovisnosti.
FOTO Skrivao se po vikendicama s 20 godina mlađom, Thompsonova supruga slala joj poruke: Tko je žena koja je smirila Janšu?
Otvori KEKS Pay
