Naslovnica Vijesti Hrvatska

Turisti sada troše triput više nego u SFRJ

Prema nekoliko parametara, domaći je turizam prije 25 godina bio uspješniji. Iskorištenost turističkih kapaciteta bila je bolja...
19. prosinca 2016. u 00:05 25 komentara 779 prikaza
turizam
Foto: Hrvoje Jelavić/Pixsell
Pogledajte galeriju 1/4

Brojke odlične, gostiju i noćenja nikad više, turistički čelnici ponosni, branša većinom zadovoljna. Od početka ove godine do kraja listopada Državni zavod za statistiku bilježi rast broja noćenja od devet posto, a novi sustav brojenja turista eVisitor od tada pa do prije nekoliko dana registrirao je, bez nautičara, 17,7 milijuna turista i čak 87,9 milijuna noćenja. Usporedbe radi, lani je trebala cijela godina da se dosegne 80 milijuna noćenja. Oživljava čak i mrtva sezona, ovaj je studeni nadmašio lanjski dvadesetak posto. Ispod turističke pozlate kriju se, međutim, i neke manje blistave činjenice.

Jer osamdesete... Prema nekoliko parametara, domaći je turizam prije četvrt stoljeća, naime, bio – uspješniji. Prosječna iskorištenost turističkih kapaciteta tada je bila bolja, kralježnica domaćeg turizma, hoteli, radili su dulje, a povoljnija je bila i struktura smještaja. Dominirali su kampovi, a na hotele, koji zahvaljujući nabujalom zimmer frei danas čine samo 13 posto smještajnih kapaciteta, potkraj osamdesetih otpadalo je 15 posto turističkih ležajeva, pa je turizam u cjelini bio i relativno unosniji.

euri Zimski tečaj Prošla sezona, tečaj lagano raste, sad za euro trebaju 7,54 kune Hoteli Strateška grana koju se zaobilazi Hoteli čine 16% smještaja, a stvaraju 50% prihoda Kad je dugogodišnji skladatelj i pjevač u klapama Ante Rados postao direktor TZ Zadra, za mnoge je to bilo iznenađenje Ante Rados: 'Dobili smo nagradu za najbolju europsku destinaciju, a bilježimo i porast turističkog prometa od 12 posto'

– Sa 71,6 milijuna noćenja u 2015. nadmašili smo najbolju predratnu 1986. za samo pet posto, što potvrđuje da je sada iskorištenost ukupnih kapaciteta na ni- žoj razini. To je najvidljivije u hotelskom poslovanju, gdje se 1989., primjerice, bilježila bruto iskorištenost od 45,8 posto, a lani 39,9 posto. Treba reći i da su naši hoteli krajem osamdesetih imali gotovo sedam posto više ležajeva i da su prije četvrt stoljeća godišnje ostvarivali otprilike 20 posto više noćenja nego sada – analizira Neven Ivandić iz Instituta za turizam. U međuvremenu je obiteljski smještaj ubrzano rastući preuzeo primat, danas je praktički svaki drugi turistički krevet u privatnim sobama i apartmanima. Samo od lani naovamo, primjerice, zimmer frei je narastao za nekoliko desetaka tisuća ležajeva.

– Iskorištenost kapaciteta ipak ne smije biti jedini kriterij usporedbe, posebice u odnosu na razdoblje prije Domovinskog rata kada je različitim mjerama monetarne, kreditne i fiskalne politike turizam preferencijalno potican kao najvažniji izvor deviza za cijelu bivšu Jugoslaviju. Zbog kretanja inflacije i tečaja te promjene kvalitete usluga metodološki je vrlo zahtjevno uspoređivati cijene, no valja reći da su hotelski gosti ljeta 1989., ne računajući 

Hotelski su gosti 1989. godine prosječno dnevno trošili 40,6 dolara, a 2014. čak 140

posjetitelje s područja bivše Jugoslavije, u prosjeku dnevno trošili 40,6 američkih dolara, a ukupni prosjek je iznosio 27,8 USD. U 2014. je, pak, prosječna potrošnja povećana 3,5 puta i popela se na 140 dolara dnevno – napominje Ivandić. Jeftinije u privatnom Vidljiv je iskorak prema kvaliteti domaće turističke ponude, ali i ta medalja ima dvije strane. Potrošnja turista u Hrvatskoj još uvijek je niža nego kod konkurencije. I to, kako kaže Sanja Čižmar iz konzultantske kuće HDC, za trećinu nego u Austriji ili Italiji, recimo.

– Kod njih se prosječan prihod po noćenju penje do 250 američkih dolara. Razlog je u strukturi smještaja,  odnosno u činjenici da kod konkurencije udio hotelskog smje štaja prelazi 50 posto ukupnih kapaciteta. Kod nas, pak, privatni smještaj i kampovi čine 80 posto kompletnog smještaja. I onda se, logično, većina turističke potražnje kod nas slijeva prema privatnom smještaju i kampovima, gdje su cijene i potrošnja niži nego kod hotelskih gostiju. Stoga, dok se ne poveća udjel hotelskog smještaja, ne možemo očekivati ni rast prosječne potrošnje – zaključuje S. Čižmar.

Još će dosta sezona proći dok se domaći turizam ne približi predratnom udjelu u europskom turizmu. Na ljestvici mediteranskih destinacija naš je turizam nekada bio ispred turskog, ispred grčkog... – napominje čelnik Valamar Riviere Željko Kukurin

Vodič za kupovinu gadgeta
BLAGDANI
Vodič za kupovinu gadgeta: Što kupiti vašim omiljenim tehnoljupcima?

A1 izdvaja za Vas

  • Avatar Django
    Django:

    "Neven Ivandić iz Instituta za turizam" nema očito pojma o zaokretu u strategiji hrvatskog turizma sa masovnog, što je bio slučaj u bivšoj, ka turizmu za neke malo rastrošnije goste. A da se to i dogodilo priznaje sam kad kaže ... prikaži još! da turisti danas više troše, makar je htio time umanjiti vrijednost uspješne sezone. Isto tako, dotični očito nema pojma da smo već više od dva desetljeća u kapitalizmu, gdje je normalno da su smještajni kapaciteti - privatni. Pa čak i hoteli! Ili on misli da su hoteli u Italiji i Austriji državni!?

  • realisticki:

    U svakoj nauci postoje pojmovi koji se ne mogu realno uspoređivati, pa tako i u ekonomiji, pogotovo kad se radi o tako velikoj vremenskoj razlici, i razlici u vrijednosti valute. Neven Ivandić donosi nerealne zaključke, a VL svojim naslovom ekonomski ... prikaži još!ski članak pretvara u politički.

  • 1life:

    Krivo ,kralo se dosta više ,sad kad nema hrvatskih hotela na obali ,domaći su zakinuti mogućnosti potkradanja ,jer u toj državi krao je i direktor i čistačica,to svi znaju,a vašu statistiku mačku o rep