Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

Turisti donose 400 milijuna eura više, prihod gotovo 8,5 milijardi

Razočarani pružatelji smještaja "zimmer frei" trebali bi razmisliti nije li ih konkurencija pomela boljom ponudom
30. kolovoza 2016. u 15:45 23 komentara 4124 prikaza
16.07.2016., Split -  Drugi dan Ultra Europe festivala. DJ Dash Berlin. Photo: Borna Filic/PIXSELL
Foto: Borna Filić/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/4

Hrvatsku je za odmor od početka godine do potkraj kolovoza izabralo četiristotinjak tisuća turista više nego lani. Ukupno ih je, prema novom, elektroničkom sustavu evidencije gostiju eVisitor, bilo 12,4 milijuna, a domaćinima su donijeli 71 milijun noćenja.

Plus u broju gostiju prati i plus u broju noćenja. I to, prema eVisitoru, noćenja je oko četiri milijuna više nego lani u istom razdoblju. Taj podatak, doduše, treba uzeti s malom rezervom budući da dio jadranskih iznajmljivača još nije usvojio naviku ažurne odjave gostiju, pa neki i dalje ostaju evidentirani kao jadranski turisti i nakon što već nekoliko noćenja, poslije povratka kući, odspavaju u vlastitu krevetu.

No, dvojbi u uspješnost turističke sezone i unatoč tome ne bi smjelo biti previše. Brojni turistički radnici s Jadrana govore o rekordnim brojkama, pa se može očekivati da će podaci Državnog zavoda za statistiku to i potvrditi.

Za hvarsku iznajmljivačicu, čija kuća niti je oličenje vrhunskog komfora niti je u prvom redu do mora, dvojbi u rekordnost turističke godine nema.

– Da imam još toliko kreveta koliko imam, u prva bi tri tjedna kolovoza svi bili puni – zadovoljna je vlasnica kuće na Hvaru sa šest soba, kojoj je agencija posrednik u kolovoškoj špici punila sobe po cijenama o kakvima se nije usudila ni sanjati.

– Gosti su mi za noć u dvokrevetnoj sobi s kupaonicom, koju dijele sa susjedne dvije sobe na katu, plaćali kao nikad dosad, čak 650 kuna. Takve je cijene stavila agencija, ne žalim se, ali to zaista nije jeftino, a i gosti manje paze na inventar kad misle da su uslugu preplatili... – priznaje naša sugovornica, koja je iste sobe samo koji tjedan ranije iznajmljivala po dvjestotinjak kuna nižoj cijeni.

U posljednjih nekoliko tjedana, kada se na Jadranu u danu kupalo i sunčalo po više milijuna Europljana, praktički i nije bilo ni cijene ni robe koja nije našla kupca. Štoviše, mnogi su se domaćini osvjedočili da je često jednostavnije napuniti skuplju nego jeftiniju sobu.

– Iz sezone u sezonu pokazuje se da kvaliteta ima bolju prođu. Ona je svake godine, nasreću, i sve viša. Samo se u ovo ljeto ušlo s četrdeset novih, odnosno posve obnovljenih hotela, a upravo se hoteli s visoke tri odnosno četiri ili pet zvjezdica pune bez ikakvih problema.

Slično vrijedi i za turistička naselja i kampove – kazuje analitičarka Sanja Čižmar, senior partner u konzultantskoj kući Horwath HTL. – Hotelske su kuće u prosjeku povisile cijene u odnosu na prošlogodišnju sezonu za četiri do pet posto, popunjenost im je, pak, osam-devet posto bolja nego lani i očekuje se da će uknjižiti oko deset posto bolje prihode – procjenjuje naša sugovornica, koja ima objašnjenje i zašto nekima za uspješnu sezonu nije dovoljan ni ukupno gledano rekordan turistički posjet.

Svatko, kaže, tko se ovog ljeta suočio s manjkom gostiju i praznim sobama, mora dobro razmisliti o proizvodu koji nudi.

– U špici se vjerojatno prodalo i ono što inače teže nalazi kupce, ali svaki je manjak pokazatelj da se radi o nedovoljno kvalitetnoj, zastarjeloj usluzi. Nisam čula da je ovog ljeta itko s novim, kvalitetnim turističkim proizvodom imao problema – kaže S. Čižmar.

Konkurencija, pak, čini svoje ne samo kvalitetom nego i kvantitetom. Neki su tako i u špici ostali praznih kreveta jednostavno zato što ih je znatno više nego lanjskog ljeta. Posebice u obiteljskom smještaju, u kojem je broj iznajmljivača s lanjskih 67.000 u ovoj sezoni narastao na 74.000. Tim podacima na neke jadikovke s Jadrana, da sezona nije (dovoljno) dobra, odgovara i direktor Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice Ratomir Ivičić.

– Naše najave s početka godine o uspješnoj sezoni bile su točne. Ali točno je i da se ostvareni uspjesi ne odnose jednako na sve u turizmu te da postoje oni koji nisu postigli rezultate koje su očekivali.

To ponajviše vrijedi za objekte u domaćinstvu kojih je svake godine sve više i čiji kapaciteti očito u nekim područjima rastu brže od same potražnje. Primjerice, samo u posljednjih godinu dana kapacitet privatnog smještaja narastao je za novih 20.000 kreveta – tumači Ivičić, koji napominje i da su turisti danas vrlo informirani i zahtjevni te žele maksimum za svoj novac. – Vrijeme u kojem se traži samo usluga smještaja polako prolazi i tome se treba prilagoditi – ističe.

S time se slaže i dubrovački ugostitelj Tonči Bitanga, koji je i predsjednik Ceha ugostitelja te županije. Problema imaju, kaže, samo oni koji su od turističke godine očekivali previše.

01.08.2016., Krapanj - Na otoku Krapnju odrzana tradicionalna zenska regata gajeta na vesla. Regata u kojoj veslaju zene s otoka Krpanja privukla je veliki broj gledatelja.  Photo: Hrvoje Jelavic/PIXSELL DRAMATIČNA SLIKA OTOKA 'Priko lita je i noću puno buke. A zimi je na Krapnju gadno, ženo moja, gadno' Krađa Ritam grada Ma daleko smo mi od Španjolske turističke top destinacije ante dabo Gradonačelnik Novalje Ante Dabo Inovativni će projekti mlade vratiti u Novalju

– Sezona je u Dubrovniku odlična, pogotovo sada u ova dva vršna mjeseca. Ali, bolje nego lani zasigurno radi većina mojih kolega ugostitelja duž obale.

Vidljivo je da se nitko od gostiju ne razbacuje novcem, oprezni su u trošenju možda više nego ikad, ali i brojniji su nego ikada pa to u konačnici donese pozitivan rezultat – kaže T. Bitanga.

Trenutačno, inače, turistički domaćini diljem Hrvatske ugošćavaju oko 680.000 gostiju. Najbrojniji su njemački turisti, kojih je u našoj zemlji nešto više od 200.000, a slijede Slovenci (59.000), Austrijanci (58.000), Česi (40.000) i Poljaci (37.000).

Najave su solidne i za nadolazeće tjedne, pa turistički radnici računaju da će lanjskih 80 milijuna noćenja s lakoćom biti nadmašeno. Poanta je, dakako, da cijela turistička priča Hrvatske donese i više novca.

Procjene govore da bi devizni prihod mogao rasti barem za pet posto u odnosu na lanjskih 7,96 milijardi eura, odnosno za dodatnih 400 milijuna eura od stranih turista. Naši sugovornici, međutim, ne isključuju mogućnost da devizni turistički prihod prvi put u povijesti neovisne Hrvatske probije i čarobnu brojku od 8,5 milijardi eura. 

>> Kolinda Grabar-Kitarović položila temeljni kamen za novu zgradu u luki Gaženica

Ben Simmons
TROŠI KAO DA SUTRA NE POSTOJI
Slavni sportaš juri prema bankrotu: 'Svakog mjeseca kupi auto za 400 tisuća eura, a novca više nema'
Hrvatski Telekom
Temeljem korisničkih iskustava
Hrvatski Telekom osvojio nagradu za najbolju fiksnu mrežu
  • Važna obavijest

    Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
  • Deleted user:

    Samo naprijed!

  • Avatar xenon
    xenon:

    Kolika je razlika između prihoda i rashoda?

  • golub:

    Bojim se da nebu stalo u proračunsku vreću.