Dok jednim okom promatramo summit inicijative Tri mora koji se ovih dana odvija u glavnom gradu Poljske, Varšavi, u Hrvatskoj se privodi kraju produljena, superizborna, godina. U sklopu pripreme za lokalne izbore, koji se imaju održati 18. svibnja ove godine, zahuktala se predizborna kampanja, vrlo često s praksom komunikacijskih udara ispod pojasa. Tako bi moglo biti i ovoga puta, barem ako se radi o Gradu Zagrebu. No, krenimo redom. Studija Atlantskoga vijeća (Atlantic Councile) od prije otprilike jednoga desetljeća označila je prostor između Jadranskoga, Baltičkoga i Crnoga mora kao liniju razdvajanja između kolektivnog zapada i onoga što su ideolozi koji su se okupljali oko Kremlja Vladimira Putina smatrali ruskom sferom utjecaja, Euroazijom ili ruskim svijetom. U političkom, geopolitičkom, ekonomskom i energetskom smislu. Sukladno tomu, u vrijeme prvog mandata Donalda Trumpa, i naše predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, u kontekstu aneksije Krima, pokrenuta je inicijativa Tri mora. Samom agresijom na Ukrajinu ovo je područje, premda sastavljeno od zemalja raznorodnih interesa, od kojih su neke izrazito naslonjene na Rusiju u energetsko-resursnom smislu, dobilo na važnosti, pa su neki od projekata, poput terminala za ukapljeni plin u Gdanjsku i na Krku te Jadranskog naftovoda, postali strateški za opskrbu i diverzifikaciju opskrbe ovog dijela Europe.
Tržišnu utakmicu zaborave kad treba skupljati političke poene
MET, veliki zakupnik terminala za ukapljeni plin na Krku, ove je godine konkurentniji jer kao veletrgovac ima višak plina i može ga ponuditi s vrlo niskom maržom
Još nema komentara
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.