- Trump odgovorio na Merzove kritike
- Rast cijena nafte donosi energetskom divu rekordnu dobit
- SAD odbio iranski prijeflog za prekid rata
20:45 - Predsjednik Rusije, Vladimir Putin, razgovarao je telefonom s predsjednikom SAD-a Donaldom Trumpom o ratu u Ukrajini i aktualnoj situaciji na Bliskom istoku, priopćio je pomoćnik Kremlja Jurij Ušakov. Ušakov navodi da je Putin izrazio spremnost na privremeno primirje u Ukrajini povodom obilježavanja Dana pobjede 9. svibnja, što je, prema njegovim riječima, Trump podržao. Razgovor, koji je trajao oko sat i pol, usmjeren je na rat u Ukrajini, mirovne napore i postojeće napetosti između SAD-a i Irana.
Iako je odbacio prijedlog Kijeva za potpuno i bezuvjetno primirje, Putin je tijekom invazije na Ukrajinu više puta predlagao ograničena i privremena primirja. Ukrajina pak tvrdi da je Rusija više puta prekršila ranije dogovorene prekide vatre, zabilježivši više od 400 incidenata tijekom navodnog primirja proglašenog za pravoslavni Uskrs. Ovogodišnja moskovska parada povodom Dana pobjede prvi će put od 1945. godine biti održana bez tenkova i teške vojne opreme. Rusko ministarstvo obrane pojasnilo je da je ta odluka povezana s 'trenutnom operativnom situacijom'.
Trenutno nije u planu telefonski razgovor između Donalda Trumap i Volodimira Zelenskog, no prema izvoru bliskom uredu ukrajinskog predsjednika, ta bi se odluka mogla promijeniti u kratkom roku. Istodobno, kako prenosi pomoćnik Kremlja Jurij Ušakov, Trump je u razgovoru s Vladimirom Putinom ocijenio da je postizanje dogovora o završetku rata sve izglednije. Putin je, s druge strane, poručio da ruske snage nastavljaju napredovati na bojištu te da Moskva vjeruje u mogućnost pobjede, iako i dalje ističe kako bi preferirala rješenje postići pregovorima. Mirovni napori Sjedinjenih Američkih Država zasad ne bilježe značajniji pomak. Razlog tomu su, među ostalim, ruski teritorijalni zahtjevi koje Kijev odbija prihvatiti, dok se politička pažnja Washingtona u međuvremenu sve više usmjerava prema Bliskom istoku.
17:50 - Američki rat s Iranom u samo dva mjeseca već je koštao Pentagon oko 25 milijardi dolara, otkrio je u srijedu visoki dužnosnik Ministarstva obrane tijekom saslušanja pred Odborom za oružane snage Zastupničkog doma. Riječ je o prvoj službenoj procjeni troškova vojne kampanje nazvane Operation Epic Fury, koju administracija predsjednika Donalda Trumpa vodi bez jasnog kraja, unatoč nedavno dogovorenom prekidu vatre.
Podatak je iznio vršitelj dužnosti kontrolora Pentagona Jules Hurst, koji je zajedno s ministrom obrane Peteom Hegsethom i načelnikom Združenog stožera generalom Danom Caineom svjedočio o proračunu ministarstva. "Približno do današnjeg dana trošimo oko 25 milijardi dolara na operaciju Epic Fury, pri čemu većina otpada na streljivo", rekao je Hurst. Dodao je da ostatak troškova uključuje operacije, održavanje i zamjenu vojne opreme.
Iako je službena brojka visoka, analitičari upozoravaju da bi stvarni troškovi mogli biti znatno veći, s obzirom na intenzivne zračne i pomorske operacije te potrebu za obnovom skupih zaliha protuzračne obrane. U Washingtonu se već raspravlja o mogućem dodatnom paketu financiranja vrijednom do 200 milijardi dolara, kojim bi se pokrili troškovi rata i popunile američke zalihe oružja. Pentagon bi službeni zahtjev Kongresu trebao podnijeti uskoro. "To ćemo učiniti čim budemo imali potpunu procjenu troškova sukoba", poručio je Hurst.
Saslušanje, koje je formalno bilo posvećeno obrambenom proračunu za 2027. godinu, brzo se pretvorilo u raspravu o Iranu i strateškim rezultatima rata. Vodeći demokrat u odboru Adam Smith doveo je u pitanje stvarne učinke vojne kampanje. "Iranski nuklearni program danas je ondje gdje je bio i prije početka rata. Nisu izgubili sposobnost nanošenja štete. I dalje imaju balističke projektile i mogućnost blokade Hormuškog tjesnaca", rekao je Smith. Dodao je kako je godinama tražio službenu procjenu troškova sukoba, ali bez odgovora.
Ministar obrane Pete Hegseth iskoristio je saslušanje za napad na protivnike rata, optuživši dio Kongresa za slabljenje američke pozicije. "Najveći protivnik s kojim se sada suočavamo su nepromišljene, slabe i defetističke riječi demokrata u Kongresu, kao i nekih republikanaca", rekao je. Da podsjetimo, američki rat s Iranom traje već dva mjeseca i prema američkim medijima uživa ograničenu podršku javnosti. Dok administracija tvrdi da štiti američke interese i regionalnu sigurnost, kritičari upozoravaju na golemi financijski teret i izostanak jasnih političkih rezultata.
15:54 - Dva mjeseca nakon početka rata sa Sjedinjenim Državama i Izraelom, Iran više nema jednog, neupitnog klerikalnog arbitra na vrhu vlasti. Od svog osnutka 1979. godine, Islamska Republika temeljila se na vrhovnom vođi s konačnim autoritetom o svim ključnim državnim pitanjima. No ubojstvo ajatolaha Alija Khameneija i uzdizanje njegova sina Mojtabe Khameneija uvelo je drukčiji poredak kojim dominiraju zapovjednici Iranske revolucionarne garde, a obilježen je izostankom odlučnog i autoritativnog arbitra. Mojtaba Khamenei i dalje je formalno na vrhu sustava, no troje ljudi upoznatih s internim raspravama kaže da je njegova uloga uglavnom legitimirati odluke njegovih generala, a ne samostalno izdavati naredbe, prenosi Reuters. Ratni pritisak koncentrirao je moć u uži, tvrđi unutarnji krug ukorijenjen u Vrhovno vijeće za nacionalnu sigurnost, uredu vrhovnog vođe i Iranskoj revolucionarnoj gardi, koja sada dominira i vojnom strategijom i ključnim političkim odlukama, kažu iranski dužnosnici i analitičari.
Analitičari ističu da problem u pregovorima sa SAD-om nije unutarnji sukob, već razlika između onoga što Washington nudi i onoga što tvrda struja u Iranu želi prihvatiti. Diplomatske pregovore vodi ministar vanjskih poslova Abbas Araqchi, uz sve važniju ulogu predsjednika parlamenta Mohammeda Baqera Qalibafa, dok je na terenu ključna figura zapovjednik IRGC-a Ahmad Vahidi. Mojtaba Khamenei, teško ranjen u napadu, ne pojavljuje se u javnosti i komunicira ograničeno. Iran je Washingtonu poslao novi prijedlog koji predviđa fazne pregovore i odgodu nuklearnog pitanja, dok SAD inzistira da ono bude u središtu od početka. Stručnjaci upozoravaju da nijedna strana ne želi popustiti jer bi to izgledalo kao slabost.
Dominacija Revolucionarne garde, dodatno ojačana ratom, upućuje na tvrđu vanjsku politiku i jaču unutarnju kontrolu. Prema analitičarima, Iran je prešao s klerikalne na sigurnosnu dominaciju, pri čemu odluke donosi vojno-sigurnosni aparat, a ne pojedinac. Unatoč pritiscima, nema znakova raspada sustava ni jačeg unutarnjeg otpora. Formiran je strateški konsenzus: izbjeći eskalaciju u puni rat, zadržati utjecaj (osobito nad Hormuškim tjesnacem) i iz sukoba izaći politički i vojno snažniji.
11:30 - Prvi tanker povezan s Japanom prošao je kroz Hormuški tjesnac od početka rata. Riječ je o brodu Idemitsu Maru, koji prevozi oko dva milijuna barela saudijske nafte prema Nagoyi. Prolazak je omogućen uz koordinaciju s Iranom, unatoč blokadi koju provode i Iran i SAD, piše Sky News.
11:00 - Trump se oglasio na svojoj društvenoj mreži Truth Social sa novom AI fotografijom na kojoj prikazuje sebe sa vatrenim pružjem M16 uz natpis 'Nema više dobrog dečka' referirajući se na popularnu knjigu 'No More Mr. Nice Guy' Roberta Glovera. U pozadini se vidi iranski krajolik uz eksplozije. "Iran se ne može dovesti u red. Ne znaju kako potpisati nenuklearni sporazum. Bolje im je da se uskoro opamete!" napisao je iznad fotografije. Više pročitajte OVDJE.
10:35 - Nakon kritika njemačkog kancelara Friedricha Merza na račun američke politike prema Iranu, američki predsjednik Donald Trump uzvratio je oštrim napadom, poručivši da Merz “nema pojma o čemu govori” te da bi svijet bio “talac” kada bi Iran imao nuklearno oružje.
Trump je dodatno kritizirao Njemačku, dok je Merz ranije upozorio da SAD ulazi u sukob bez jasne strategije i teško pronalazi izlaz iz rata. Istaknuo je i da Iran vješto izbjegava pregovore. Bivši kancelar Olaf Scholz pokušao je smiriti situaciju, poručivši da su razlike u mišljenjima normalne i da ne bi trebale narušiti transatlantsku suradnju.
10:25 - ŠTO SE DOGAĐALO JUČER
Diplomatski pokušaji okončanja sukoba između SAD-a i Irana i dalje su bez konkretnog rezultata. Američki predsjednik Donald Trump odbio je iranski prijedlog za prekid rata jer ne uključuje ključno pitanje nuklearnog programa, što dodatno produbljuje zastoj u pregovorima.
Unatoč posredničkim naporima zemalja poput Pakistana i Omana, dvije strane ostaju u pat-poziciji, dok je Hormuški tjesnac i dalje središnja točka sukoba i globalne energetske nesigurnosti. Na terenu, američka vojska nastavila je provoditi pomorsku blokadu. Američke snage privremeno su preuzele kontrolu nad jednim brodom u Arapskom moru, a deseci plovila preusmjereni su kako bi se osiguralo poštivanje sankcija. Nekoliko brodova i dalje je pod američkom kontrolom.
Istodobno, posljedice sukoba sve su vidljivije na energetskom tržištu. Naftni div BP zabilježio je više nego dvostruko veći profit zahvaljujući rastu cijena energenata, dok se Iran suočava s ozbiljnim problemima – zbog blokade mu ponestaje prostora za skladištenje nafte, a izvoz je pao za oko 70 posto. Ako se situacija nastavi, Iran bi mogao biti prisiljen dodatno smanjiti proizvodnju, što bi moglo imati dugoročne posljedice za njegov energetski sektor.
Dodatni pritisak na tržište stvara i odluka Ujedinjenih Arapskih Emirata da napuste OPEC, što bi moglo potaknuti i druge proizvođače na povećanje proizvodnje. Istodobno, Trump tvrdi da je Iran u ozbiljnoj krizi i da pokušava stabilizirati situaciju tražeći ponovno otvaranje Hormuškog tjesnaca.
Otvori KEKS Pay
Ovo je flagrantni primer da je pedofilija mentalna bolest posebno opasna kada bolesnika postavite na položaj gde ima moć izazivanje apokalipse.