Estonija se priprema braniti od ruskih vojnika čak i nakon što oružje u Ukrajini utihne. Mala baltička država već ove godine blokirala je ulazak oko 1.300 bivših ruskih boraca, a sada vrši snažan pritisak na Bruxelles da bivšim ruskim vojnicima zabrani ulazak u cijelu Europsku uniju i to dugoročno, bez obzira na završetak sukoba. "Ne možete dopustiti da ti ljudi koji čine zločine, koji siluju žene, koji ubijaju djecu i civile na bojnom polju, dođu u Europu", izjavio je estonski ministar obrane Hanno Pevkur za Politico. Dodao je da to nije samo estonsko, nego europsko sigurnosno pitanje. "Nije pitanje Estonije, već pitanje europske sigurnosti", kazao je.
Estonija je ideju prvi put službeno iznijela na sastanku ministara vanjskih poslova EU-a u siječnju. Prijedlog je odmah dobio podršku visoke predstavnice EU-a za vanjsku politiku Kaje Kallas. Kallas je tada rekla da ideju podržava „mnogo država članica“. Krajem ožujka europski čelnici zadužili su Europsku komisiju da ispita moguće načine provedbe, a konkretni prijedlozi očekuju se na summitu EU-a u lipnju. Litva je već najavila da će voditi vlastitu 'crnu listu', a postojeće stroge mjere prema ruskim državljanima već su gotovo potpuna zabrana ulaska. Estonija prijedlog opravdava i sigurnosnim i moralnim razlozima. Dužnosnici upozoravaju da bi ruski predsjednik Vladimir Putin mogao demobilizirane vojnike iskoristiti za hibridne operacije, sabotaže i špijunažu u Europi.
"Siguran sam da će Putin gurati te ljude u Europu. Već danas znamo za hibridne napade, ali možete li zamisliti stotine tisuća bivših boraca i kriminalaca ovdje?", rekao je estonski ministar vanjskih poslova Margus Tsahkna u siječnju. Dodao je da ti ljudi 'neće samo raditi i plaćati naše poreze' nego će činiti 'mnogo loših stvari'.
Estonija bivše borce definira vrlo široko, obuhvaća sve koji su sudjelovali u ruskim ratnim naporima, od redovnih vojnika do plaćenika Wagner grupe. To uključuje stotine tisuća mobiliziranih od 2022. godine, kao i desetke tisuća onih koji su kasnije dezertirali. Pevkur odbacuje kritike da bi takva zabrana mogla pogoditi i prisilno mobilizirane vojnike ili dezertere. "Prije nego što se pridruže ruskoj vojsci, imaju priliku pobjeći", rekao je.
Ipak, Estonija je tijekom ruske mobilizacije bila među zemljama koje nisu priznavale bijeg od novačenja kao osnovu za azil, poručivši da disidenti trebaju pružati otpor ratu iznutra. Neovisni ruski mediji procjenjuju da je mobilizirano oko 300.000 muškaraca, od čega je prema Mediazoni ubijeno oko 18.000. Mnogi su mobilizirani pod pritiskom.
Belgijski vojni sociolog Joris van Bladel s briselskog Egmont instituta priznaje da veterani predstavljaju „rizičnu skupinu“ i za Rusiju i za Europu. Prema podacima ruskog lista Novaya Gazeta, najmanje 6 posto demobiliziranih vojnika osuđeno je za zločine u Rusiji, uključujući više od 900 teških kaznenih djela poput ubojstava. Van Bladel ipak upozorava da Estonija možda pretjeruje: "Veći je rizik da Europa upadne u paranoju i svakog Rusa i svakog veterana vidi kao potencijalnu sigurnosnu prijetnju.“
Ruski aktivisti za ljudska prava ističu da kažnjavanje dezertera umjesto podrške samo obeshrabruje vojnike da polože oružje. Podsjećaju da onima koji odbiju regrutaciju prijeti novčana kazna ili zatvor do 15 godina. U ponedjeljak je Pokret prigovarača savjesti objavio slučaj Rusa kojem su uručeni regrutni dokumenti: uspio je pobjeći do Bjelorusije, no na aerodromu u Minsku odbijen mu je ukrcaj na let. Estonija, koja se nalazi na prvoj crti obrane od Rusije, odlučna je da Europa ostane zatvorena za one koji su sudjelovali u agresiji na Ukrajinu. Prijedlog bi mogao postati dio dugoročne europske sigurnosne politike prema Rusiji – čak i nakon što rat završi.
Otvori KEKS Pay
Estonija? Jadna mala državica. stala je na strani nacističkog zapada.