U opsežnom intervjuu za Politico, američki predsjednik Donald Trump oštro je napao europske političke elite, opisujući Europu kao „propadajući kontinent“ kojim upravljaju „slabi ljudi“. Trump je pritom kritizirao tradicionalne američke saveznike zbog, kako kaže, neuspjeha u kontroli migracija i nesposobnosti da okončaju rat u Ukrajini, te jasno naznačio da namjerava podržavati političke aktere u Europi koji dijele njegovu viziju kontinenta. Takav pristup predstavlja najizravniji napad njegove administracije na europske institucije i vlade od početka njegova mandata, dodatno produbljujući već napete odnose sa zemljama poput Njemačke i Francuske.
Trump je ustvrdio da se europski čelnici „boje odmaknuti od političke korektnosti“, tvrdeći da „ne znaju što činiti“ u suočavanju s migracijskim pritiscima i ratom u Ukrajini. U više navrata ponovio je tezu da bi, bez radikalne promjene politike, neke europske države mogle postati „neodržive“, posebno navodeći London i Pariz kao gradove koji se, po njegovu mišljenju, bore s posljedicama migracijskih tokova iz Afrike i Bliskog istoka. U tom se kontekstu posebno obrušio na londonskog gradonačelnika Sadiqa Khana, kojeg je nazvao „potpunom katastrofom“.
Intervju je objavljen u trenutku osjetljivih diplomatskih pregovora o mogućem završetku ruske agresije na Ukrajinu. Europske su vlade već izrazile zabrinutost da bi Trump, ukoliko ne promijeni stav, mogao drastično smanjiti američku potporu Kijevu. U razgovoru za Politico, predsjednik nije ponudio nikakve garancije europskim partnerima. Naprotiv, ustvrdio je da je Rusija trenutno u „jasno jačoj poziciji“ od Ukrajine te ponovno sugerirao da bi Ukrajina trebala održati nove izbore, implicitno dovodeći u pitanje demokratski legitimitet ukrajinskog vodstva.
Istodobno, Trump je potvrdio da je izradio nacrt mirovnog prijedloga za Ukrajinu, tvrdeći da su ga „neki ukrajinski dužnosnici razmotrili“, ali da se predsjednik Volodimir Zelenski navodno još nije upoznao s dokumentom. Zelenskij je u međuvremenu održao sastanke s čelnicima Francuske, Njemačke i Ujedinjenog Kraljevstva, potvrđujući da Ukrajina neće pristati na teritorijalne ustupke Rusiji.
Trump je u intervjuu također izjavio da će nastaviti podržavati europske političare čije politike smatra usklađenima s američkim interesima. Posebno je istaknuo dugogodišnju podršku mađarskom premijeru Viktoru Orbánu, kojeg hvali zbog restriktivne migracijske politike, premda je negirao tvrdnje da je Budimpešti obećao financijsku pomoć.
Ovakav pristup izazvao je promptnu reakciju iz Bruxellesa. Na Trumpove izjave da Europu vode „slabi lideri“, oglasila se glasnogovornica Europske komisije Paula Pinho, naglašavajući da EU „ima snažne i kompetentne čelnike koji uspješno vode Uniju kroz izazove od trgovine do rata u susjedstvu“. Iz Europske komisije također je poslano upozorenje da se saveznici trebaju suzdržati od miješanja u unutarnje političke procese partnerskih država.
U drugom dijelu razgovora, fokus je prebačen na Latinsku Ameriku. Trump je potvrdio da njegova administracija razmatra širenje vojne kampanje protiv krijumčarenja droge, što uključuje i mogućnost operacija na teritoriju Meksika i Kolumbije. Nije isključio ni slanje američkih kopnenih snaga u Venezuelu s ciljem rušenja predsjednika Nicolasa Madura, iako je izbjegao izravno potvrditi bilo kakvu konkretnu strategiju.
Ova izjava dolazi u vrijeme kada su napetosti između Washingtona i Caracasa dosegnule novu razinu, a američka vojska već raspoređuje velike pomorske kapacitete u Karipskom moru. Trump je usput branio i kontroverzne odluke poput pomilovanja bivšeg honduraškog predsjednika Juana Orlanda Hernándeza, osuđenog za sudjelovanje u velikoj mreži krijumčarenja droge, navodeći da mu je preporučeno da „učini pravu stvar“.
U razgovoru su se otvorila i pitanja domaće politike, uključujući inflaciju, zaduživanje i zdravstveni sustav. Iako su cijene prema službenim podacima i dalje rasle, Trump je tvrdo branio svoju ekonomsku politiku, ocjenjujući stanje gospodarstva pod njegovim vodstvom „A-plus-plus-plus“. Nije ponudio konkretan plan za nadolazeći rast premija zdravstvenog osiguranja, koje prijete milijunima Amerikanaca nakon isteka subvencija uvedenih za vrijeme prethodne administracije. Naveo je da želi „jeftinije i bolje osiguranje“, ali nije precizirao kako bi to postigao.
Na ustavnopravdom planu, Trump je komentirao i odluku Vrhovnog suda da sasluša slučaj o ukidanju prava na državljanstvo po rođenju. Iako uživa stabilnu konzervativnu većinu, Sud je više puta ograničio njegove ambicije širenja izvršne vlasti. Predsjednik je također izrazio želju da suci Clarence Thomas i Samuel Alito ostanu u službi, unatoč spekulacijama da bi se mogli povući prije parlamentarnih izbora.
Otvori KEKS Pay
Žuti je u pravu. Samo bijela rasa je ispod 50% u USA